Od 103.093 kupoprodajne transakcije ostvarene u 2020. godini, tek se 13.825 odnosi na kupoprodaju obiteljskih kuća, što je 13,4 posto ukupnog broja, donosi Slobodna.
Podaci su to iz Pregleda tržišta nekretnina Republike Hrvatske za prošlu godinu što su ga zajedno objavili Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ekonomski institut Zagreb.
Znatno više transakcija, 23.564, odnosno 22,9 posto od ukupnog broja odnosi se na stanove/apartmane što ne predstavlja iznenađenje, za razliku od kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta, njih 34.322, ili 33,3 posto ukupnog broja, koje su uvjerljivo na prvom mjestu.
Slika je, međutim, posve drugačija kad se gleda vrijednost tih ostvarenih kupoprodaja, ukupna 40,023 milijarde kuna, u kojoj najznačajniji udio 41,1 posto imaju stanovi.
Na drugom mjestu su građevinska zemljišta s udjelom od 21,5 posto, a na trećem obiteljske kuće s 19,4 posto ili 7,7 milijardi kuna.
Što zbog izrazito manjeg udjela, a onda i vrijednosti ostvarenih transakcija u odnosu na druge vrste nekretnina, obiteljske kuće manje su prisutne i u redovitim analizama tržišta nekretnina, s iznimkom vila koje na naslovnice najčešće dospijevaju zahvaljujući poznatom vlasniku ili pak cijeni koja poleti u nebo.
Spomenuti pregled detaljno se, međutim, pozabavio i obiteljskim kućama pa tako doznajemo da je u usporedbi s 2019. broj kupoprodaja pao za 1,3 posto, dok im je ukupna vrijednost porasla za 2,3 posto.
Prosječna vrijednost jedne kupoprodajne transakcije obiteljske kuće tako je u 2020. godini iznosila 560.376 kuna, a godinu ranije 540.575 kuna.
Gledano po županijama, najviše kupoprodaja zabilježeno je u Osječko-baranjskoj, Zagrebačkoj i Gradu Zagrebu, a onda ih slijedi Zadarska županija. Podaci su, valja napomenuti, razrađeni po županijama ukupno, županijama bez sjedišta, te gradovima koji su njihovo administrativno sjedište.
Makar je 815 lanjskih kupoprodaja Zadarsku županiju visoko rangiralo na ljestvici, to je ipak za 2,3 posto manje u odnosu na 2019. godinu.
Manji broj transakcija nije, međutim, značio i nižu cijenu, upravo suprotno, prosječna cijena iznosila je 2906 kuna što je za trećinu (33,2 posto) više nego u 2019. godini.
Grad Zadar, bez ostatka županije, bilježi u 2020. rekord porasta cijena od čak 139,1 posto u odnosu na 2019. kad se kvadrat kuće u prosjeku plaćao 2146 kuna, a lani dakle 5132 kune po kvadratu.
Teritorijalno i po broju stanovnika najveća dalmatinska županija, Splitsko-dalmatinska, zabilježila je lani 727 kupoprodaja što je na godišnjoj razini pad od 18,8 posto. Pad bilježi i prosječna cijena za 8,7 posto, odnosno sa 4517 kuna po kvadratu u 2019., na 4123 kune u 2020. godini.
Pad broja transakcija i cijene bilježi i Šibensko-kninska županija. Lani je prodano 347 kuća (godinu prije 398) ili 12,8 posto manje. Prosječna cijena bila je niža za 8 posto i iznosila je 3783 kune po kvadratu.
Dubrovačko-neretvanska županija imala je od svih dalmatinskih županija najmanji broj prodaja, 242, a s ostalima je povezuje pad, u ovom slučaju za 13,3 posto. Prosječna cijena kvadrata zato je porasla za 31,3 posto pa je dosegnula 3071 kunu po kvadratu.
Grad Dubrovnik je naravno potpuno druga priča. Čak i s rekordnim porastom cijene u Zadru ne mogu se mjeriti s onima u Dubrovniku. Prosječna cijena u gradu pod Srđem u 2020. je, naime, iznosila 11.630 kuna po kvadratu.
Ako ste očekivali da je to i najskuplji kvadrat za obiteljsku kuću, moramo reći da nije. Rekorder je grad Hvar s cijenom od 11.772 kune po kvadratu.
No, ovaj put se u središtu pozornosti našao Zadar.
- U Zadru je sve manje u ponudi građevinskih parcela, pa zbog toga investitori kupuju parcele sa starim kućama koje onda obnavljaju, a češće i ruše pa na njihovu mjestu grade nove, što sigurno u određenom dijelu doprinosi porastu kupovini kuća - ocjena je Ivana Hromina, vlasnika zadarske agencije "Mareta" nekretnine.
Naš sugovornik usporedio je i odnos cijena grad Zadar s ostatkom županije, uz napomenu da cijenu formira i odnos površine parcele i stambenog objekta, lokacija što će reći blizina moru, te godina gradnje.
U Zadru za useljivu kuću s barem 500 kvadrata okućnice, ovisno o lokacija tražena cijena je 250 do 300 tisuća eura. Takvih kuća ima u ponudi i tražene su.
S druge strane, u Karinu se, primjerice, kvalitetna katnica ukupne površine 160 kvadrata može kupiti za 100 do 110 tisuća eura. Slične cijene su u Murvici, Smokoviku…
- Manja mjesta imaju povoljnije cijene - kaže Hromin, što se vidi i iz cijena građevinskog zemljišta. U Zadru je kvadrat 150 do 200 eura, uz more 300 do 350 eura, a u malim mjestima 50 eura.
Broju kupoprodaja na razini Zadarske županije, naglašava naš sugovornik, uveliko doprinosi Vir, na kojemu ima puno kuća i prodaja, a manja kuća može se kupiti i za 125.000 eura. Naravno, one na atraktivnijim, manje izgrađenim lokacijama su znatno skuplje.