Karamelizirani orašasti plodovi brenda 'Eridaonus', koje na tržište stavlja "Lidl", povučeni su iz prodaje. Riječ je o najnovijem povlačenju nekog proizvoda o čemu je izvijestilo Ministarstvo poljoprivrede nakon što je kontrolom utvrđeno da ovi karamelizirani proizvodi u zasebnim pakiranjima - bademi, lješnjaci te kikiriki sa sjemenkama sezama sadržavaju nedopuštenu razinu pesticida etilen oksida, piše Slobodna Dalmacija.
Posljednjih mjeseci povučeno je još nekoliko prehrambenih proizvoda, o čemu je javnost također bila obaviještena. U lipnju je tako Ministarstvo poljoprivrede povuklo proizvod "Brahmi u prahu - Organski 200g Nutrigold", proizvođač Smart Organic AD iz Bugarske, zbog utvrđene povećane količine pesticida klorpirifosa.
Nadležni bez odgovora
Prošlog mjeseca je Ministarstvo izvijestilo i o opozivu proizvoda "Ekološki proizvod - bučine koštice" jednog varaždinskog OPG-a, u pakiranjima od 100, 200 i 500 grama, zbog prisustva pesticida dieldrina.
U ožujku su s polica povučeni štapići "Sfornatini" sa sezamom od 200 grama talijanskog brenda "La Mole" zbog utvrđene povećane količine pesticida etilen-oksida u sezamu.
U istom mjesecu iz prodaje su povučene sjemenke sezama "Vedrini" iz Indije u pakiranju od 200 grama zbog utvrđene povećane količine pesticida etilen-oksida.
Svi ovi proizvodi nisu bili u skladu s europskom uredbom iz 2005. godine o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Bombastična vijest o akciji Europola kojom je utvrđena nezakonita trgovina konjskim mesom i velikoj prijevari potrošača kojima je ovo meso prodavano kao teletina. Europol je u akciji obuhvatio 72 zemlje, među njima i Hrvatsku, no, naše se institucije nisu o tome oglasile.
Svakom potrošaču, pa tako i nama u Hrvatskoj ovakvu slučajevi sa sjemenkama, orašastim plodovima ili mesom... nameće se pitanje što smo sve pojeli i što nam se nudi na policama prodavaonica, a što nije prošlo kontrolu nadležnih inspekcija. Kad se institucijama obratite s pitanjem o tome koliko se što kontrolira, odgovor nećete dobiti.
Tako nam je rekla i Biljana Borzan, vrlo angažirana zastupnica SDP-a u Europskom parlamentu, koja, kako kaže, nikada nije uspjela dobiti službenu informaciju o broju kontrola hrane kod nas. Podsjetila je kako je svojevremeno ministar Tomislav Tolušić nakon pojave salmonele proveo kontrole mesa i otvoreno komunicirao s javnošću, no ta ista javnost, zapravo potrošači, su se toliko uplašili da je prodaja mesa pala za 40 posto, navodi Borzan. Nakon toga je sve stalo, a hrvatski potrošači su samo na kratko imali dojam kako se kontrole rade redovito, no je li zaista tako?
Prema riječima Biljane Borzan, prema EU pravilima svaka namirnica mora zadovoljavati standarde, što se odnosi i na hranu uvezenu izvan Europske unije. Po europskoj direktivi o inspekcijskom nadzoru stalno se pooštravaju kontrole i ovlasti Europske komisije kad je riječ o proizvodima izvan Unije.
Intenzivne kontrole
Ono što se postiglo u Hrvatskoj, kaže Borzan, jest to da se kazne za prodaju hrane koja ne zadovoljava standardima, propisuju prema ostvarenom profitu. Jer, ranije je netko na prijevari mogao zaraditi milijune, a kazna mu je bila možda desetak tisuća kuna.
Jedan od većih problema po pitanju kvalitete hrane je "zdrava hrana". Ona je skupa, a kupuju je ljudi koji su zbog zdravstvenih problema prisiljeni konzumirati upravo takvu. To je dvostruki zločin, kaže Biljana Borzan jer tu je i prevaren potrošač i bolesna osoba. U takvu kategoriju možemo ubrojiti i već spomenuti brahmi u prahu kojeg ljudi konzumiraju radi potpore kognitivnim funkcijama - pamćenju, koncentraciji, učenju... ne računajući da u tome može biti pesticida, na primjer.
Bez karameliziranih orašastih plodova i sličnih proizvoda moći ćemo preživjeti, no meso, mlijeko, kruh... su namirnice koje moramo konzumirati, a od nadležnih očekujemo da intenzivnim kontrolama osiguraju naš mir i sigurnost pri konzumiranju. Koliko se kontrolira hrana, u kojem intenzitetu te koliko je novca izdvojeno u kontrole pitali smo Ministarstvo poljoprivrede. Odgovor čekamo, piše Slobodna Dalmacija.