StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetBEROŠ NAJGORI

Za obnovu bolnica povučeno samo 1,9 milijuna od milijardu kuna bespovratnog novca iz EU

Piše Goran Penić/JL
26. svibnja 2022. - 14:17
Zagreb, 160522. Klovicevi dvori, Jezuitski trg 4. Otvorenje izlozbe Franjo Tudjman, utemeljitelj moderne Hrvatske. Na fotografiji: Vili Beros, Radovan Fuchs.Ronald Gorsic/Cropix

Od 5,1 milijardu kuna iz Fonda solidarnosti EU predviđenih za sanaciju javnih zgrada nakon zagrebačkog potresa, do 30. travnja isplaćeno je tek nešto više od 400 milijuna kuna, odnosno osam posto od ukupne alokacije, pokazuju podaci koje smo dobili, piše Jutarnji.

Hrvatska je, podsjetimo, kompletnu alokaciju dobila još u prosincu 2020., a predujam u kolovozu iste godine - ali ni nakon što je Europska komisija zbog pandemijskih uvjeta i činjenice da su nas zadesila dva razorna potresa produljila rok za korištenje tih sredstava do kraja lipnja iduće godine - trošenje bespovratnih sredstava iz Fonda nije se ubrzalo.

Nakon što je u veljači objavljeno da smo dobili produljenje roka, iznos zaprimljenih zahtjeva za nadoknadu sredstava (ZNS) povećan je za nešto manje od 400 milijuna kuna, odnosno 100 milijuna kuna u prosjeku mjesečno, a iznos isplaćenih sredstava povećan je za oko 200 milijuna kuna, odnosno u prosjeku se isplaćuje samo 50 milijuna kuna mjesečno.

Obnova KBC-a Zagreb

Hrvatska, dakle, ima još 13 mjeseci da isplati 4,7 milijardi kuna korisnicima, odnosno trebali bismo u prosjeku isplaćivati 361,5 milijuna kuna, odnosno sedam puta više nego što smo isplaćivali u ova četiri mjeseca otkad smo dobili produljenje roka za korištenje.

 

Ako ne utrošimo taj novac, morat ćemo ga vratiti, a projekti će se onda morati financirati iz drugih izvora, što znači manje novca za druge, razvojne projekte koji se financiraju iz EU.

Iz Ministarstva graditeljstva kažu da su zaključno s 30. travnjem nakon 15 javnih poziva svih provedbenih tijela vezano uz zagrebački potres sklopljena 432 ugovora u vrijednosti od 9,2 milijarde kuna, što uključuje financiranje iz Fonda, ali i drugih izvora. Od ugovorenih projekata koji se financiraju iz Fonda, predano je zahtjeva za isplatu u iznosu od 888 milijuna kuna, odnosno 18 posto, a isplaćeno samo osam posto.

Najgore stoji Ministarstvo zdravstva kao provedbeno tijelo, čiji su korisnici najveće zagrebačke bolnice koje bi se trebale obnavljati nakon potresa. Oni su nakon zatvaranja poziva krajem prošle godine potpisali 52 ugovora vrijedna čak 2,3 milijarde kuna, a alokacija iz Fonda iznosi nešto previše od ko milijardu kuna. Međutim, do danas je stiglo zahtjeva za isplatu u iznosu od nevjerojatnih 5,5 milijuna kuna, odnosno 0,5 posto, a odobreno je jako skromnih 1,9 milijuna kuna ili manje od 0,2 posto.

Obnova fakulteta

Najveći projekt, vrijedan više od 800 milijuna kuna, koji bi se trebao financirati iz Fonda je cjelovita obnova glavne zgrade KBC-a Rebro. Iz Ministarstva zdravstva nisu nam točno odgovorili zašto su najgori u korištenju ovih bespovratnih sredstava već podsjećaju "da se svaki ZNS provjerava, a način i dinamika dostave ZNS-a, rokovi u kojima se postupa, kao i pitanje komunikacije sustava i korisnika u pogledu odobravanja ZNS-a utvrđeni su ugovorom".

Ono što se može neslužbeno čuti od sugovornika jest da će dosta teško biti organizirati obnovu zagrebačkih bolnica jer će trebati seliti pacijente i da je to bilo nemoguće organizirati u vrijeme divljanja korone, pa je pitanje hoće li se ova sredstva uopće stići potrošiti.

U problemima su i u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, kojemu je dodijeljeno 953,8 milijuna kuna za obnovu zagrebačkih fakulteta. Dosad su zaprimili zahtjeva za isplatu u iznosu od 193 milijuna kuna odnosno 20 posto alokacije, a isplatili samo 47 milijuna kuna odnosno samo pet posto. I u samom Ministarstvu priznaju da imaju problem, i to posebice nakon poremećaja na tržištu zbog rata u Ukrajini, piše Jutarnji.

- Korisnici su uglavnom obveznici javne nabave, a trenutna situacija na tržištu, velika potražnja za građevinskim uslugama i materijalima, kao i porast cijena utjecali su na dinamiku provedbe i na potraživanje troškova u ZNS-ovima.

Isto tako, pregledi provedenih postupaka javnih nabava su opsežni, stoga su i određeni potraživani troškovi izuzimani. Isti se prijavljuju u sljedećim ZNS-ovima - pojašnjavaju u Ministarstvu znanosti.

Na naše pitanje hoće li uspjeti u roku potrošiti sredstva odgovaraju da će s obzirom na produljenje roka "ulagati, kao i dosad, sve napore kako bi savladali izazove" koji su pred njima i iskoristiti dostupnu financijsku alokaciju.

Obnova vodovoda

Grad Zagreb je iz Fonda dosad isplatio 120,7 milijuna kuna ili 10 posto ukupne alokacije od 1,2 milijarde kuna namijenjenih za obnovu škola, a zaprimili su zahtjeva za isplatu u visini 274,2 milijuna kuna odnosno 23 posto.

U području prijevoza, za što su predviđena 824 milijuna kuna, dobili su ZNS-ova u iznosu od samo 63 milijuna kuna ili tek nešto manje od osam posto, a isplatili 23 milijuna kuna ili manje od tri posto.

 

Nijedan ZNS nisu dobili kad je riječ o području vodoopskrbe, a ukupno je za obnovu te infrastrukture predviđeno 60 milijuna kuna, pa su nedavno produljili poziv do 17. lipnja.

Alokacija kod Grada Zagreba očito nije bila dobro planirana 2020., jer se od 1,2 milijarde kuna za obrazovanje, samo polovica odnosi na konstrukcijsku obnovu, a ostatak, što se ne može financirati iz Fonda, na cjelovitu, pa će se sredstva morati preraspodijeliti.

Ministarstvo kulture i medija, koje ujedno ima najveće projekte i sklopilo je ugovora u vrijednosti 3,5 milijarde kuna za mjere zaštite kulturne baštine, od predviđenih 870 milijuna kuna iz Fonda, do danas je obradilo 280 milijuna kuna, a isplatilo 180 milijuna kuna, od zaprimljenih zahtjeva za 310 milijuna kuna. Isplaćeno je 21 posto ukupne alokacije i prema tom pokazatelju stoje najbolje. U Ministarstvu očekuju da će do kraja lipnja imati pola milijarde kuna zahtjeva za isplatu, a dovršeno je osam manjih projekata provedbe mjera zaštite i izrade dokumentacije, poput Muzeja za umjetnost i obrt ili zgrade MUP-a. Vjeruju da će potrošiti sav iznos.

20. travanj 2024 01:38