Kaos u Izraelu jenjava nakon što je sporni zakon o reformi pravosuđa, koji je izazvao nepamtljivo masovne prosvjede u ovoj bliskoistočnoj zemlji, odlukom premijera Benjamina Netanjahua stavljen na čekanje do sljedeće sjednice Kneseta. To je zakratko utišalo štrajkove i masovne prosvjedi potaknute Netanjahuovom odlukom da otpusti svog ministra obrane Joava Galanta nakon što se izjasnio protiv ovog represivnog zakona, piše Slobodna Dalmacija.
Vlada je spornim aktom pokušala preuzeti nadzor nad imenovanjem sudaca, a parlamentu osigurati ovlasti za poništenje odluka Vrhovnog suda, što je kod građana izazvalo dubinski revolt s jasnim primjesama straha od suspenzije demokratskog poretka.
Sve je počelo u nedjelju kad su deseci tisuća ljudi izašli na ulice kako bi prosvjedovali protiv poteza vlade, dok je krovni sindikat koji predstavlja više od 800.000 radnika pozvao na štrajk koji je u ponedjeljak posve paralizirao gospodarstvo zemlje. Izrael se preko noći našao u jednoj od najgorih kriza u posljednjih nekoliko godina, nakon niza kratkotrajnih vlada bez jasnog legitimiteta i brojnih previranja.
Prema svjedočenjima reportera, scene iz Izraela u nedjelju navečer više su sličile na narodnu revoluciju nego na prosvjed: palile su se gume, blokirale autoceste, izbili su sukobi s policijom, upotrijebljen je suzavac i šok bombe, a žene su marširale ulicama u kostimima iz ‘Služavkine priče‘…
Bibi Netanjahu — koji je prethodno bio izraelski premijer od 2009. do 2021. i od 1996. do 1999. — formirao je svoju zadnju vladu nakon ukupno pet prijevremenih izbora raspisanih u manje od tri godine. Izrael nikad nije imao jasno većinsku vladu, uvijek su njime upravljale lijeve ili desne koalicije.
Nakon što niti jedna stranka nakon prva dva glasanja nije uspjela formirati vladu, došlo je do triju kratkotrajnih vlada na čelu s tri različita stranačka čelnika. Netanjahuova desničarska stranka Likud uspjela je formirati koaliciju nakon dvomjesečnih pregovora i nastojala je ojačati kontrolu nad državnim institucijama čim se vratila na čelo.
Predložene reforme su, međutim, naišle na protivljenje mnogih dijelova izraelskog društva uključujući vojsku, odakle su neki rezervisti jasno poručili da neće "služiti diktatorskom režimu".
Izrael je nedavno donio i apsurdni zakon koji je otežao proglašenje trenutnog premijera nepodobnim za ovu dužnost, propisujući da Netanjahu osobno ili dvije trećine njegovog kabineta glasaju za takvo što. Kritičari su tvrdili da je zakon trebao trajno zaštititi Netanjahua od svrgavanja zbog optužbi za korupciju koje su ga uporno pratile posljednjih godina. Suđenje zbog optužbi za prijevaru, podmićivanje i zlouporabu povjerenja i dalje je u tijeku, a Netanjahu poriče bilo kakvu krivnju ojačan novim premijerskim mandatom.
Histadrut, ili Opća organizacija radnika u Izraelu koja predstavlja 28 javnih sektora uključujući zdravstvo, promet i lokalnu upravu, pozvala je sve radnike na opći štrajk zbog planiranih nazadnih reformi desničarskog premijera koji se želi zabetonirati na vlasti. Odlasci iz zračne luke Ben Gurion u Tel Avivu obustavljeni su time do daljnjega, a Izraelska liječnička udruga i Federacija lokalnih vlasti također su se pridružiti kolektivnoj akciji. McDonald‘s je također zatvorio sve svoje podružnice u Izraelu. Zemlja je u hipu naprosto stala.
Obraćajući se izravno Netanjahuu i njegovoj vladi, izraelski predsjednik Isaac Herzog izjavio je u ponedjeljak navečer da duboka zabrinutost okružuje cijelu naciju. „Ugrožena je sigurnost, gospodarstvo, društvo – sve“. I Bijela kuća je izrazila "duboku zabrinutost" zbog destruktivnih događaja pozivajući na kompromis. Mnogi smatraju da je Netanjahu objavio kako zaustavlja pravosudnu reformu upravo pod pritiskom Washingtona.
I čelnik izraelske oporbe Yair Lapid izjavio je naposljetku da je spreman sudjelovati u istinskom dijalogu s koalicijskom vladom ako se reforme pravosuđa doista zaustave. Netanjahuova odluka da sve opet reaktivira na idućoj sjednici Kneseta izraelski kaos mogla bi lako opet vratiti na početak.