Očajni Neretvani traže povratak protugradnih raketa: ‘Dajte nam Dudeka da nas spasi od krupe‘

Stariji se sjećaju kultne serije “Gruntovčani” i Draža Katalenića, poznatijeg kao Dudek, koji je u jednoj od epizoda dobio posao raketara da zaštiti selo i polje od tuče.

No kada je došlo vrijeme da ispali prvu raketu, Dudek, koji je ponajviše volio gemišt, nađe se u čudu. “Pa ne bum ja na Bogeca pucal” - izvalio je u svom stilu. Ipak, na kraju je na nagovor mještana cigaretom pripalio fitilj rakete i spasio Gruntovčane, piše Slobodna Dalmacija.

Nažalost, dolina Neretve prošlog vikenda nije imala svog Dudeka da rastjera protugradne oblake. Nema raketa ni raketara, a ni protugradne obrane. Tuča veličine lješnjaka uništila je poljoprivredu u okolici Metkovića. Stradali su nasadi lubenica, pipuna, tikvica, plantaže bresaka, smokava, vinogradi...

Raspao se sustav

I dok poljoprivreda stradava od leda koji pada, 2500 raketa čeka na uništenje u Varaždinu, što će državu koštati više od 600 tisuća kuna. Umjesto da su te rakete ispaljene u oblake iznad doline Neretve ili u nekom drugom kraju Hrvatske, one će biti uništene jer im je istekao rok trajanja.

- Ne može raketi isteći rok trajanja. Eventualno od ispaljenih deset može zatajiti i ne eksplodirati poneka. Nije to hrana da se pokvari - rezolutan je Josip Salatko iz Viča Sela (Krapinsko-zagorska županija), predsjednik Udruge protugradne obrane Hrvatske, u narodu poznatiji kao raketari. On tvrdi da se u Hrvatskoj raspao sustav protugradne obrane.

Nažalost, čini se da je tako. Mladi poljoprivrednik Branko Komazin iz Metkovića zbraja štete na svojim usjevima. Na zasađenih deset hektara krupa mu je stukla lubenice, tikvice, patlidžane. Štetu procjenjuje na preko 100 tisuća eura.

- Trenutačno nastojim zaštitnim sredstvima poprskati ono što je ostalo od nasada. Nisam siguran da će se uspjeti išta obnoviti. Ako za desetak dana ne krene vegetacija, onda ne preostaje ništa drugo nego čišćenje zemlje - kazao nam je Branko, koji na deset tisuća sadnica tikvica trenutačno nema ništa ubrati.

Kaže da se protiv tuče teško boriti. Za osiguranje nasada treba dosta financijskih sredstava i uvijek je upitno hoće li se od osiguravajuće kuće uspjeti naplatiti šteta, a protugradne mreže ne može postavljati jer nije vlasnik zemlje, već je koristi u najmu.

On, ali i ostali stradali poljoprivrednici s kojima smo razgovarali bili bi sretniji kada bi se u dolini Neretve organizirao sustav protugradne obrane. Smatraju da bi samo tako mogli spasiti ljetinu kojoj prijeti opasnost iz gradonosnih oblaka.

Crkvena zvona

Kada se nebo naoblači i krupa zaprijeti, u dolini Neretve zazvone crkvena zvona jer je u narodu vjerovanje da zvuk crkvenih zvona tjera gradonosne oblake i oluje. Otkako je propao PIK Neretva, ne postoji nikakva protugradna obrana pa neretvanskim poljoprivrednicima u borbi s tučom ne preostaje ništa drugo nego moliti se Bogu i nadati se da će tuča mimoići ovo područje.

Tuča koja je prošlog vikenda pogodila okolicu Metkovića počinivši ogromne štete na poljoprivrednim kulturama iznova je aktualizirala pitanje protugradne obrane, a Neretvane podsjetila na 4. kolovoza 2009. godine, kada je tuča veličine kokošjeg jajeta uništila brojne plantaže mandarina nedaleko od ušća Neretve. Stradali su tada i automobili i obiteljske kuće.

Obrana od tuče raketama patentirana je 1945. godine po teoriji u kojoj reagens srebrnog jodida potiče stvaranje kristalića leda. Zato se rakete sa srebrnim jodidom ispaljuju u grmljavinske oblake kako bi u njih izbacile reagens. Na taj se način u oblaku umjetno stvaraju manji kristalići leda, a višak vlage se ravnomjernije raspoređuje i sprječava nastanak velikih komada tuče.

U isto se vrijeme povećava mogućnost topljenja tuče kada kiša počne padati iz oblaka, pa umjesto tuče padaju velike kapi kiše. Rakete su bile dometa 9,6 kilometara i u Hrvatskoj su se počele primjenjivati sedamdesetih godina prošlog stoljeća, no danas postoje ozbiljni prijepori o njihovoj učinkovitosti premda je na snazi Zakon o sustavu obrane od tuče koji bi se trebao poštovati, ali se ne poštuje barem kada je dolina Neretve u pitanju.

Prema odredbama tog zakona, “bra­njeno područje je cijeli teritorij Republike Hrvatske, a prošire­nje u odnosu na sadašnje prioritete odredit će Ministarstvo po­ljoprivrede u surad­nji s lokalnom samoupravnom”.

- I tako je trebalo biti, ali nitko ne zna zbog čega se odustalo pa u Dalmaciji nema protugradne obrane - kaže nam Josip Salatko. On ističe da se obrana od tuče trebala proširiti na Istru te Ravne kotare i dolinu Neretve, gdje je najveća koncentracija dalmatinske poljoprivredne proizvodnje.

Ali nešto je zapelo u hrvatskom birokratskom sustavu na relaciji Ministarstvo poljoprivrede - Ministarstvo gospodarstva - Državni hidrometeorološki zavod.

Raketar je biti lako

- Kažu da rakete nisu učinkovite u obrani od tuče, da to nije znanstveno dokazano, ali nije dokazno ni suprotno - govori nam Salatko, koji naglašava da se ne poštuje Zakon o sustavu obrane od tuče niti se rakete ispaljuju od 1. svibnja kako je to zakonom propisano.

Nema ni kvalitetnih meteoroloških radara po terenu za praćenje gradonosnih oblaka. Sustav kako tako funkcionira na sjeveru, ali južno od Karlovca ništa. On smatra da se s malo truda i dobre volje može oživiti protugradna obrana.

Postati raketar nije neka mudrost. Osposobljavanje za rekatera traje četiri sata i ako ste zdravstveno sposobni, možete ispaljivati rakete. Raketari su zapravo vanjski suradnici Državnog hidrometeorološkog zavoda, a kako svako područje ima svoje meteorološke pratitelje, oni bi se mogli osposobiti i za raketare, službeno poslužitelje generatorskih i lansirnih postaja.

Protivnici raketa ističu da je to uzaludno bacanje novca jer je učinkovitost upitna i nedokaziva. Smatraju da će padanje tuče zbog klimatskih promjena u budućnosti biti još učestalije i intenzivnije pa bi novac koji se izdvaja za sustav obrane od tuče trebalo, kao što je praksa u zemljama EU-a, usmjeriti u sufinanciranje mjera osiguranja kao što su zaštitne mreže i police osiguranja.

- Nama poljoprivrednicima nije cilj naplaćivati odštetu od osiguravajućih društava, nego brati plodove svoga rada - smatraju poljoprivrednici s kojima smo razgovarali. Naglašavaju da je postavljanje mreža za zaštitu od tuče preskupa investicija te na nekim područjima maslinika i vinograda jednostavno fizički nije moguće postaviti takve mreže.