U posljednjih deset godina, 187 državljana Bosne i Hercegovine Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj podnijelo je zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva. U 2021. godini, 11 državljana Bosne i Hercegovine podnijelo je takav zahtjev u ovoj županiji. Postupak stjecanja hrvatskog državljanstva zna biti mukotrpan i dugotrajan, nedavno su o tome za Dubrovački vjesnik govorile dvije osobe.
- Napominjemo da trajanje upravnog postupka stjecanja i prestanka hrvatskog državljanstva, ovisi o kompleksnosti ispitivanja i utvrđivanja relevantnog činjeničnog stanja, kao i svih okolnosti na kojima se zasniva meritorno rješavanje zahtjeva – kažu u Ministarstvu unutarnjih poslova u čijoj je nadležnosti vođenje evidencije stjecanja i prestanka hrvatskog državljanstva.
Nije besplatno ni jeftino
Dosad se državljanstva BiH odreklo 92 tisuće njihovih državljana, podaci su tamošnjih medija. Kad traže hrvatsko državljanstvo, svog matičnog se ne moraju odreći. Većina ima dvojno državljanstvo, temeljem bilateralnog sporazuma između Hrvatske i BiH. Postoje države koje priječe dvojno državljanstvo, ali globalizacijom i intenziviranjem migracija, zemlje postaju sve otvorenije.
No, postoje slučajevi u kojima se hrvatski državljani odriču svog državljanstva prihvaćanjem nekog drugog. U MUP-ovoj evidenciji, na području cijele Republike Hrvatske, u 2020. godini otpuštena su 263 državljana, a 13 osoba se odreklo hrvatskog državljanstva. U prvoj polovici ove godine, 80 osoba je otpušteno iz hrvatskog državljanstva, dok su se četiri osobe odrekle hrvatske putovnice.
Postupak nije besplatan ni jeftin. Za rješenje o otpustu iz hrvatskog državljanstva ili odricanja od hrvatskog državljanstva, prema Uredbi o tarifi upravnih pristojbi koja je donesena u kolovozu ove godine, plaća se pristojba u iznosu 2.520 kuna. Pristojba za rješenje o primitku u hrvatsko državljanstvo je 1.050 kuna.
- Najčešći razlozi podnošenja zahtjeva za odricanje od hrvatskog državljanstva su osobni razlozi, zaposlenje i školovanje, dok su razlozi za podnošenje zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva osobni razlozi te život i zaposlenje na području Republike Hrvatske – kažu u MUP-u.
Najveći broj zahtjeva za odricanje od hrvatskog državljanstva podnesen je u Srbiji, Nizozemskoj i Austriji. Člankom 21. Zakona o hrvatskom državljanstvu propisano je da se punoljetni hrvatski državljanin koji ima prebivalište u inozemstvu, a ima i strano državljanstvo, može odreći hrvatskog državljanstva. S obzirom da je jedna od pretpostavki da osoba koja se odriče hrvatskog državljanstva ima prebivalište u inozemstvu, zahtjevi za odricanje podnose se diplomatskim i konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske drugih država. Međutim, iz MUP-a navode kako je češći način prestanka hrvatskog državljanstva otpust, a ne odricanje.
Za otpust treba ispuniti uvjete
Zakon kaže da se otpust iz hrvatskog državljanstva može se dati punoljetnoj osobi koja je podnijela zahtjev, uz sljedeće uvjete: da nema smetnji glede vojne obveze, ima podmirene dužne poreze, takse i druge javne dažbine te obveze prema pravnim i fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj, za koje postoji ovršni naslov, potom da je pravno uredila imovinske obveze iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima i prema osobama koje ostaju živjeti u Republici Hrvatskoj, te da ima strano državljanstvo ili da je dokazala da će biti primljena u strano državljanstvo.
Otpust iz hrvatskog državljanstva ne može dobiti osoba protiv koje se u Republici Hrvatskoj vodi kazneni postupak zbog djela koje se progoni po službenoj dužnosti ili ako je u Republici Hrvatskoj osuđena na kaznu zatvora dok tu kaznu ne izdrži.
Za razliku od prestanka hrvatskog državljanstva otpustom, kod kojeg je potrebno ispuniti niz propisanih uvjeta, za odricanje je dovoljna izjava osobe koja svojom voljom, danom davanja izjave, gubi svoje državljanstvo. Punoljetna osoba nakon odricanja ne može ponovno steći hrvatsko državljanstvo. Stoga je među pravnim osnovama stjecanja hrvatskog državljanstva normiran samo slučaj ponovnog stjecanja hrvatskog državljanstva koje je prethodno prestalo otpustom, a ne i odricanjem.
Hrvatski državljanin koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja stranog državljanstva, što mu je kao pretpostavku za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana država u kojoj ima prebivalište, može ponovo steći hrvatsko državljanstvo.