Hrvatske tržnice i police trgovačkih centara pune su meda, najčešće sumnjivog podrijetla i, naravno, lošije kvalitete. Na teglici meda piše da je dalmatinski od lavande ili kadulje, a zapravo je riječ o patvorini u kojoj uopće nema kadulje ili se kadulja nalazi u tragovima, piše Slobodna Dalmacija.
I ništa nije protuzakonito jer je u Hrvatskoj dopušteno miješanje meda, pa se tako uvezeni med iz Argentine ili Kine pomiješa s dalmatinskim medom i prodaje kao med proizveden u EU.
Ipak, dobre vijesti za hrvatske potrošače, ali i pčelare, stižu iz Europskog parlamenta čiji su odbori glasali o strategiji "Od polja do stola", te su prihvaćeni amandmani zastupnice Biljane Borzan kojima se traže izmjene EU zakona što se tiče označavanja podrijetla hrane, posebno meda i suhomesnatih proizvoda.
– Trenutna pravila omogućuju korištenje oznake da je neki med dobiven miješanjem meda proizvedenog u EU-u i meda koji nije proizveden u EU-u, ili mu je podrijetlo iz EU-a, bez navođenja omjera ili zemlje podrijetla. U praksi to znači da proizvod koji ima 1 posto europskog i 99 posto kineskog meda može biti označen kao "mješavina EU i ne-EU meda", jednako i da su omjeri obrnuti – pojasnila je Borzan.
Gotovo polovica meda na europskom tržištu se uvozi iz Kine, a istraživanja su pokazala da je 20 posto uvoznog meda krivotvoreno te sadrži ilegalne dodatke, poput šećernog sirupa koji služe za povećanje količine. Osnova za proizvodnju patvorenog meda je šećerna melasa koja se dobiva u postupku prerade šećerne repe.
Takva melasa se stavlja u košnice kao hrana za pčele, da bi se kasnije vadila kao med s kojim pčela nema nikakve veze. Med se zatim miješa u određenom postotku s pravim medom i dobiva se jeftin proizvod koji zapravo i nije med, već šećerna melasa. Proizvodnja ovakvih patvorina je dovedena do savršenstva jer se dodaju i umjetni mirisi raznih biljaka, kadulje, lavande, vrijeska, bagrema pa u konačnici sve izgleda kao jako dobra kopija, piše Slobodna Dalmacija.
– Nije mi cilj ograničiti proizvođačima pravo na izbor sirovina, već povećati vidljivost oznake podrijetla proizvoda i sastojaka, da kupac lakše dobije punu informaciju – zaključuje Borzan.