Povlačenje Amerikanaca iz Afganistana potaknulo je novi migrantski val. Poljaci su zbog toga izveli vojsku na granicu s Bjelorusijom. Mađari su iz istog razloga odavno razvukli "žilet žicu", pa se našli pod udarom kritika iz cijele Europe, da bi danas, šest godina nakon velike migrantske krize zbog rata u Siriji, mnogi slijedili njihov primjer, piše Slobodna.
U međuvremenu, i naša policija bilježi sve više ilegalnih prelazaka državne granice sa Srbijom i BiH. I proziva ju se zbog batinanja migranata, dapače, o tom se incidentu raspravljalo i u EU parlamentu. Kako zaustaviti nezakonite migracije, a ne povrijediti ljudska prava onih koji bježe pred ratom, siromaštvom, nesigurnošću?
- Vojska na granicama svakako nije rješenje. Takvo što neprimjereno je jednoj demokratskoj državi poput Poljske. Zna se dobro što je uloga vojske, a čemu služi policija, koja je, između ostalog, obučena za zaštitu državnih granica. Vojnik nije taj koji će deskalirati određenu delikatnu situaciju, vojnici se primarno obučavaju za obranu državnog teritorija i borbu protiv neprijatelja, a to migranti svakako nisu, i zato vojska nema što raditi na vanjskim granicama sve da se dogodi i tako veliki migrantski val kao što je bio 2015. godine - kaže naš uvaženi stručnjak za nacionalnu sigurnost prof. dr. Tonći Prodan.
Prodan naglašava da migranti nisu naši neprijatelji i zato se njima nikako ne smije baviti vojska, već samo policija.
- Eventualno i njen pričuvni sastav ukoliko zbog povećanog broja migracija za to bude potrebe. No, vjerujem da se boljom organizacijom policijskih snaga na terenu te upotrebom suvremenih tehničkih sredstava, poput termo kamera, može riješiti ovaj problem na način koji je i etički i ustavnopravno prihvatljiv. Tu se radi o ljudima koje je na takav čin natjerala teška nevolja. Oni bježe od rata, siromaštva i ugnjetavanja bilo koje vrste, i u tom smislu oni, koji zatraže azil, moraju dobiti i adekvatnu pomoć. Istinabog, kod nas nema puno tražitelja azila jer Hrvartsku doživljavaju kao prolaznu stanicu na putu do države u kojoj se žele skrasiti - tumači dr. Prodan.
Zato se znatno povećao broj tražitelja azila na razini cijele Europske unije. Dapače, približio se onom iz pretpandemijske 2019. To je bio jedan od razloga zbog kojeg su Poljaci poslali šest tisuća vojnika na granicu s Bjelorusijom, strahujući od masovnih ilegalnih prelazaka državne međe kakvima se svjedočilo 2015. godine.
- Takav potez ne da neće riješiti problem, već ga može i radikalizirati. Kad se sama informacija da se vojska nalazi na granici plasira u medijski prostor, najčešće kod građana nižeg obrazovanja ili nedovoljno informiranih, a pogotovo onih ekstremnih političkih stavova, potiče radikalizaciju. Ekstremno desne političke opcije jedva su takvo što dočekale da bi radikalizirale građane i povećale svoje političke šanse.
Uostalom, isti primjer imamo i u pandemiji Covida - 19, gdje džihadisti tu bolest predstavljaju "kao Božju kaznu koja je stigla nevjernički, dekadentni Zapad", a europske ekstremne političke stranke na samu informaciju da je vojska na granicama, sanjaju kako će ona zabraniti ulaz ne samo migrantima, nego i Romima koji su po njihovim rigidnim i neprihvatljivim kriterijima - nepoćudni - veli Prodan.
Može li i treba li EU zajedno braniti vanjske granice?
- Postoji zajednička politika EU-a što se vanjskih granica tiče, ali zajedničke vojne snage - ne. O tome se razgovaralo još pedesetih godina prošlog stoljeća, a inicijativa je dolazila iz Francuske. To nije realna opcija. Mislim da je pitanje granica vezano uz nacionalni suverenitet svake od članica EU-a ili kako se to kaže "košulja nam je uvijek bliža od jakne", tako da će svaka država na svoj način, kao i do sada, brinuti o sigurnosti državnih granica - veli dr. Prodan koji kao stručnjak za antiterorizam komentira činjenicu da nažalost među nama postoje oni koji u migrantima vide teroriste, piše Slobodna.
- To je potpuno promašena teza. Ovdje se radi o socijalnom i humanitarnom pitanju, a nikako o terorizmu. Teroristima ne pada na pamet na taj način ulaziti bilo gdje. Uostalom, svjedoci smo da su danas teroristi nerijetko "vukovi samotnjaci" koji na najprimitivniji način sudjeluju u terorističkom aktu, i kao takvi nisu povezani s nijednom ekstremističkom organizacijom ili njenom ćelijom. To su pitanje nacionalne sigurnosti, za razliku od migranata čije masovno kretanje Europom prvenstveno predstavlja humanitarni problem - jasan je Prodan.
Prema podacima Frontexa, u prvih devet meseci ove godine broj pokušaja ilegalnog prelaska vanskih granica EU dostigao je 133.900., dok je 2019. iznosio "samo" 91.000.
Da se stvari nakon u tom smislu pogoršavaju, govori podatak da je Poljska proglasila izvanredno stanje u području koje graniči s Belorusijom, a planira se i izgradnju zida na državnoj međi kako bi se zaustavilo ilegalne dolaske Afganistanaca u EU.