Puno odgovora na pitanja o cijepljenju protiv koronavirusa je nedorečeno, javnosti je dosta toga nejasno, a ni njihovi liječnici ne daju jasne odgovore. Na pitanja naših čitatelja potražili smo odgovore kod nadležnih – Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Mnistarstva zdravstva, HALMED-a i Nacionalnog stožera civilne zaštite.
Treća doza sve izvjesnija
Odgovorili su nam iz Ministarstva zdravstva, uz slanje kopije odgovora na naša pitanja Nacionalnom stožeru Civilne zaštite i HZJZ-u. Odgovor smo djelomično dobili i od HALMED-a.
Naše je čitatelje, primjerice, zanimalo što će biti 270 dana nakon cijepljenja, kad istječe tzv. covid putovnica? Ide li se na novo cijepljenje i u kojem opsegu? Što je s trećom dozom i kojih cjepiva - daje li se ona prije isteka od 270 dana ili nakon? Zanima to posebno one cijepljene u siječnju ove godine, kada su u Hrvatsku stigla prva cjepiva. Njima, naime, krajem listopada istječe covid putovnica i sve će biti kao prije cijepljenja, odnosno morat će se ponovno cijepiti da bi im se produžio ovaj dokument. Ministarstvo zdravstva objašnjava:
- Prije isteka 270 dana od početka uvođenja cijepljenja protiv bolesti Covid-19, na temelju dostupnih podataka o istraživanjima o trajanju zaštite nakon cijepljenja te djelotvornosti cjepiva u odnosu na nove cirkuliraluće varijante, pravovremeno će se donijeti odluka ili o produljenju važenja covid putovnica ili o potrebi cijepljenja trećom dozom – kažu u Ministarstvu. Dakle, ili će vam produžiti dokument ili ćete dobiti treću dozu, što je, sudeći po najavama u medijima, puno vjerojatnije.
Na pitanje kako će se nadalje primati cjepiva koja se daju u jednoj dozi, odnosno hoće li se primiti ponovo jedna doza proizvođača Johnson&Johnson nakon isteka od 270 dana, iz Ministarstva odgovaraju:
- Ako bude potrebno ponovno cijepljenje, odnosno primanje takozvane pojačivačke ili 'booster' doza cjepiva, odlučit će se kojim cjepivom, kome i s koliko doza će biti preporučene dodatne doze.
Preboljeni se manje priznaju
Dubrovačku javnost zanimao je i podatak sa službene stranice HZJZ-a gdje stoji da se 'preporučuje produljenje izuzeća od karantene i potrebe za PCR testiranjem asimptomatskih osoba na devet mjeseci od dovršetka cijepljenja ili od početka bolesti'.
To bi trebalo značiti da covid putovnica za necijepljene, ali preboljene također vrijedi devet mjeseci, no, u Ministarstvu nisu suglasni:
- Službene stručne smjernice HZJZ-a o izuzeću od karantene i potrebe za testiranjem temelje se na dostupnim istraživanjima i dokazima o duljini trajanja zaštite nakon preboljenja odnosno cijepljenja. Covid potvrda za necijepljene, ali osobe koje su preboljele Covid-19, i dalje je valjana 180 dana od datuma prvog pozitivnog PCR testa. Pravila za izdavanje Covid -potvrda trebaju biti usklađena s EU direktivom koja propisuje trajanje važenja potvrde nakon preboljenja do 180 dana nakon preboljenja.
Mnoge je zanimalo i priznaje li se u RH preboljenje plus cijepljenje jednom dozom, kako je bilo najavljeno, s obzirom da je nekima koji su preboljeni preporučeno primiti i drugu dozu, iako su se cijepili jednom dozom unutar 6 mjeseci od preboljenja?
- Prema preporukama, osobe koje su preboljele Covid-19 mogu se cijepiti jednom dozom cjepiva unutar 8 mjeseci od preboljenja bolesti Covid-19, osim u slučaju osoba starijih od 65 godina i imunokompromitiranih pacijenata, kojima se preporuča cijepljenje s dvije doze cjepiva u slučaju cijepljenja s cjepivom koje se daje u dvije doze. Za Covid potvrde vrijedi pravilo da cijepljenje treba biti unutar 6 mjeseci od preboljenja, zbog takvog pravila u EU direktivi za digitalne potvrde kojeg se treba držati kad je u pitanju izdavanje Covid potvrdi. Drugim riječima, uvjet za dobivanje covid putovnice na osnovu preboljenja i jedne doze cjepiva imaju osobe koje iz perioda kada su bile zaražene imaju pozitivan PCR test te su primili prvu dozu cjepiva unutar 6 mjeseci od preboljenja bolesti Covid-19 – odgovaraju u Ministarstvu. Dakle, ako vam istekne pola godine od preboljenja, bez obzira što su preporuke da se možete cijepiti jednom dozom unutar 8 mjeseci, ništa od covid putovnice.
Slučaj Dražena Bregleca
Zanimljivo je i pitanje mjeri li se količina antitijela kod preboljenih ili cijepljenih kako bi se odredila iduća prava doza cjepiva? Ako se mjeri, kako se određuje tko i kada treba primiti cjepivo? Ako se ne mjeri, zašto se ne mjeri, jer nije isto imati koncentraciju 0 ili 10.000 U/ml? Naime, u Hrvatskoj je poznat slučaj Dražena Bregleca, nekadašnjeg državnog tajnika u Ministarstvu prometa, koji se cijepio jednom dozom i postigao koncentraciju antitjela 10.103,0 U/ml. Idealnom se smatra od 1000 do 2500, pa ga je liječnik upozorio da je opasno cijepiti se drugom dozom. Nadležne institucije koje je kontaktirao nisu mu dale prave odgovore, odnosno rečeno mu je da 'gornja granica antitijela nije utvrđena' (?!), pa se prozvao 'cijepljenim antivakserom' jer se nije cijepio drugom dozom, niti će.
- Nije potrebno serološko testiranje i mjerenje količine antitijela na SARS-COV-2 prije primjene prve ili druge doze cijepljenja. Količina antitijela kod preboljelih ili cijepljenih osoba ne koristi se u svrhu procjene stupnja zaštite protiv bolesti Covid-19 pa time ni u svrhu procjene potrebe za sljedećom dozom cjepiva. Trenutno, zbog raznih čimbenika koji utječu na stupanj zaštite, poput brzine pada koncentracije zaštitnih protutijela, ulozi stanične imunosti koja se ne mjeri titrom protutijela, te uopće postavljene granice iznad koje bi osoba sigurno bila zaštićena ili ispod koje osoba ne bi bila zastićena, koncentracija protutijela se koristi najviše u epidemiološke svrhe, i samo kao dodatna pretraga u nekim slučajevima – kažu u Ministarstvu.
Pa smo pitali i koja je to onda gornja granica koncentracije antitijela u krvi?
- Iznos koncentracije antitijela u krvi uvelike ovisi o vrsti korištenog testa, tako da vrijednosti mogu varirati ovisno o vrsti testa – dodali su, ne odgovarajući konkretno. Možda bi Breglec i svi koji su zabrinuti za svoje zdravlje trebali upotrijebiti nekoliko testova? Ali što s njima kad gornja granica antitijela nije utvrđena?
Tu je i pitanje zašto se, kao u Austriji, ne priznaje pozitivan rezultat testa na antitijela (na rok od 90 dana) kao potpuno cijepljenje?
- Osim što serološko testiranje nije pouzdano jer može reagirati i na antitijela na druge koronaviruse, kod serološkog testiranja na antitijela nije moguće odrediti kad je infekcija odnosno bolest bila, te zbog toga nije moguće pouzdano izračunati rok trajanja zaštite – iznenadio nam je odgovor Ministarstva. Kako su onda covid putovnice pouzdane? Kako znamo je li koncentracija od 10.000 U/ml antitijela u krvi štetno ili nije? Ta su pitanja ostala 'visjeti u zraku'.
Na pitanje koliko je nuspojava i smrti od cijepljenja zabilježeno od početka cijepljenja u Hrvatskoj, uputili su nas na stranice Hrvatsku agenciju za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) i njihova dnevna izvješća o nuspojavama.
33 prijavljene smrti
Iz HALMED-a smo također dobili link kao odgovor na pitanje koliko je nuspojava i smrti od cijepljenja zabilježeno od početka cijepljenja u Hrvatskoj, te od kojih cjepiva i kakve nuspojave. S tog linka da se iščitati da su u HALMED-u zaprimljene 33 prijave sumnji na nuspojave sa smrtnim ishodom, vremenski povezane s razdobljem cijepljenja.
Od 4589 prijava nuspojava, njih 29 posto su ozbiljne; 2483 od ukupnog broja odnose se na cjepivo Comirnaty (proizvođača Pfizer), 499 na Covid-19 cjepivo Moderna, 1518 na Vaxzevria (AstraZeneca), 85 na Covid-19 cjepivo Janssen (proizvođača Johnson&Johnson) i 4 prijave na Covid-19 cjepiva za koje nije zaprimljena informacija o proizvođaču. Među ozbiljnim nuspojavama najčešće su zabilježene reakcije preosjetljivosti kao osip, svrbež i koprivnjača nedugo nakon primjene cjepiva, zbog čega su primijenjeni antialergijski lijekovi i nakon čega je u svim slučajevima došlo do oporavka. Radilo se o odraslim osobama mlađe do srednje životne dobi. Rjeđe su zabilježene reakcije pareze lica odnosno periferne slabosti jedne strane lica. Ove reakcije obično su povezane s otokom tkiva koji pritišće živac i najčešće je riječ o prolaznom stanju, stoji na stranici HALMED-a.
