Plodovi maginje, planike ili jagodnjaka (lat. Arbutus unedo), skromnog mediteranskog grma, upravo sazrijevaju, pa ako ga još nemate u svom vrtu, svakako ga zasadite, jer će vas svake jeseni obradovati vrlo ukusnim plodovima koji po izgledu ali i okusu podsjećaju na jagode. Odatle im i engleski naziv strawberry three, piše Slobodna Dalmacija.
Grm raste u visinu između tri i pet metara, na boljem terenu izraste i do 6 m visoko, a jako dobro uspijeva u dalmatinskim i istarskim vrtovima iako je posljednjih desetljeća neopravdano zaboravljen.
Nije zanimljiv samo kao ukrasni grm, odnosno stablo slično lovoru, nego i zato što su mu plodovi jako zdravi, a dobrobiti za organizam postižu se konzumiranjem već samo jedne maginje.
Tako bi se moglo zaključiti ako se raščlani njezin latinski naziv. Naime, riječ "unedo" pripisuje se Pliniju Starijem, koji je rekao "unum tantum edo" ili "jedem samo jednu", pa se to tumači da je htio poručiti da su maginje toliko čudesno opojne da nam je dovoljan samo jedan plod.
To su svakako zanimljivi mitovi o ovom starom voću, ali i novija istraživanja pokazuju da jagodnjak nikako ne treba podcijeniti zbog nekoliko ozbiljnih razloga i zato ih nemojte zaobići na tržnici gdje im je cijena 15-ak kuna po košarici.
Laka za uzgoj
Maginja je vrlo skromna što se tiče uzgoja, podnosi vapnenačka tla, bolje uspijeva u blago kiselom ili šumskom tlu s dosta lišća i humusa u sadnoj jami. Nema teškoća ni s gnojenjem, vrlo dobro podnosi sušu, a nije joj potrebno ni prskanje.
Lišće joj je jajastog oblika, nazubljeno, duguljasto, odozgo tamnozeleno, a odozdo svjetlije zeleno. Plodovi su okrugli, debljine oko 2 cm, narančasto – crveni, a crvenkasta kora im je bradavičasta kao da su posute perlicama, dok su iznutra vrlo nježne mekane strukture koja se topi u ustima.
Dozrijevaju u listopadu, kada počinju mijenjati boju iz zelene u žutu, narančastu i žarkocrvenu. Taj se proces odvija postupno, tako da se plodovi počinju bojiti u različito vrijeme pa su maginje u nekim krajevima zrele tek u studenom. Za vrijeme vegetacije, postupno počinje cvatnja, iz buketa bijelog cvata razvijaju se cvjetovi slični vrijesu (Calluna), koji su zanimljivi kukcima, među njima i pčelama, koje samo oblijeću jer u to vrijeme nema drugog cvijeća, koje bi medilo.
Cvjeta i zrije istodobno
Zanimljivo je kod planike da kasno u listopadu ima istodobno zrele plodove i bijele cvjetove, iz kojih će tek za godinu dana dozrijeti plodovi. Samo crveni zreli plodovi su ukusni i sadrže veliku količinu vitamina C, mogu se jesti ušećereni, a kada su već mekani, sadrže i malu količinu alkohola, pa se s konzumiranjem ne smije pretjerivati jer bi veća količina, a to je više od 7 plodova, mogla izazvati mučninu i blagu opijenost, donosi Slobodna Dalmacija.
No, i to možete izbjeći termičkom obradom pa maginje skuhati i napraviti vrlo ukusan džem.
Inače, u mediteranskim zemljama maginja se koristi na niz načina pa se tako od njih u Portugalu i Španjolskoj pravi delikatesna marmelada bogata pektinom i vitaminom C, ali i jaki liker, vino i rakija, dok se na Siciliji proizvodi gorki med od planike koji je pogodan i za dijabetičare i pomaže u poboljšanju krvne slike te blagotvorno djeluje na dišni sustav, zbog čega ga koriste i astmatičari.