Imamo velikih problema, vukovi nam kolju pse već deset godina, a mi još ni za jednog nismo dobili odštetu.
Tvrde to mladi članovi Lovačke udruge "Kamenjarka", momci kojima je lov ljubav i strast te svojevrsni "ispušni ventil", a love na području Biokova i susjednih brda, između Stupice i Dugih Njiva, uz granicu s Parkom prirode. U tom lovištu je divlja svinja najbrojnija vrsta divljači, a "okidač" za istup naših sugovornika u medijima bio je posljednji napad vuka na jednog od njihovih najboljih pasa.
- Tijekom proteklih desetak godina od vuka su nam stradala dva posavska goniča, četiri trobojca i tri balkanska goniča. Šteta koju smo pretrpjeli, osim života naših pasa, sigurno je veća od sedam-osam tisuća eura.
Fotografije stradalih životinja slali smo na prave adrese, ali nikad ni jednu kunu nismo dobili od države. Zašto? Postoji li neka ljubomora prema nama, je li uzrok granca lovišta s Parkom prirode Biokovo zbog čega psi uđu u tu zonu, ne znamo.
Ne možemo pse zaustaviti kad uđu u trag, ali uglavnom ne ulazimo niti lovimo u tom dijelu Biokova, jer bi nam odmah oduzeli oružje - ističu članovi "Kamenjarke", moleći za anonimnost kako "ne bi izazvali još veće probleme i animozitete na tom području".
Naši sugovornici pitaju se zašto država ne izdaje kvote za odstrijel vukova, čija se populacija iz dana u dan povećava, dok stočari i lovci zbrajaju visoke štete, a država štiti predatora enormnim kaznama. Kontaktirali smo dipl. inž. Borisa Šabića, ovlaštenog viještaka za vuka na ovom području, osobi kojoj se štete prijavljuju.
- Zna se kakva je procedura za prijavu šteta od vuka, kad nam lovci to prijave, mi napravimo zapisnik kojeg šaljemo prema nadležnim državnim tijelima, a lovci dobivaju potvrdu o tome.
Naravno, zakon ima svoje odredbe, oštečenik treba imati dopuštenje za lov ili mora biti sudionik lova tog dana kad je pas stradao. Znači, treba dokazati da nije bio u krivolovu.
Kad je šteta počinjena, vlasnik psa dokazuje da je to njegova životinja i dostavlja nam rodovnicu. Što se tiče vuka, na području od Gornjih Brela do Dugih Nijiva, mislim da tu imamo dvije obitelji, s deset do dvanest jedinki - ističe Šabić.
Poslali smo upit Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, odnosno njegovoj Upravi za zaštitu prirode koja provodi postupak naknade štete od životinja strogo zaštićenih vrsta.
- Utvrđivanje nastanka i procjenu štete obavljaju vještaci Ministarstva. Oštećenik je dužan štetu za koju smatra da ju je počinila strogo zaštićena velika zvijer prijaviti vještaku ili Ministarstvu u roku od 24 sata od dana nastanka štete.
Vještak očevidom utvrđuje nastanak i procjenjuje nastalu štetu te nakon obavljenog očevida sačinjava zapisnik i unosi ga u online aplikaciju Ministarstva. Rok kojeg vještak ima za dostavu zapisnika je 20 dana od završetka mjeseca u kojem su obavljeni očevidi - kažu u resornoj administraciji, te dodaju kako "isplate ne kasne, ali ako je došlo do nekih propusta i dalje stoje strankama na raspologanju".
- Trenutno se oštećenicima šalju sporazumi za štete nastale u listopadu prošle godine. Ministarstvo nema neobrađenih predmeta za naknadu štete na psima u Splitsko-dalmatinskoj županiji tijekom posljednjih 10 godina.
U slučaju da su oštećenici prijavili štetu vještaku, a nisu primili sporazum ili priopćenje Ministarstva, molimo da nam se obrate izravnim upitom - zaključili su u Ministarstvu, te pozvali lovce i stočare na suradnju.