Vrgorsko polje u narodu zvano i polje Jezero ovih je dana doslovno postalo jezero. Vinogradi, voćnjaci, oranice, krumpiri dospjeli za vađanje, jagode usred sezone berbe su pod vodom. Čuvene vrgoračke jagode ostale su neobrane. Neke nasade je potopila voda. Ne viri ni zeleni listić niti crvena jagoda, a do nekih se ne može doći jer su poplavili poljski putevi. Ono što nije voda potopila, dokrajčiti će vlaga koju zrele jagode nikako ne podnose.
Svakako vrgorskim jagodama i jagodarima ako ovakvo (ne)vrijeme nastavi ne piše se dobro. Jednom riječju - katastrofa.
Ni najstariji stanovnici vrgorske krajine ne sjećaju se da je sredinom svibnja bila ovakva poplav,a ali 300 litara kiše koliko je palo moralo je negdje izdušiti. Proradila su kraška vrela.
I HGSS stigao
Izvori Butina, Kruška, Staševica, Crpala, Krotuša, Spilov, Krtinovac, Crni vir pojačani rijekom Maticom su se izlili zadavši velike glavobolje lokalnom stanovništvu. Na svu sreću, situacija u Kokorićima je mirna. Za sada nema nikakvih problema samo što su ovdašnjim stanovnicima pred očima slike katastrofalne poplave koja ih je zadesila prije dvije i pol godine. Suosjećaju zato sa stanovnicima Gračaca i Obrovca. Ne ponovilo se, kažu nam dok obilazimo naselje u kojem su sve kuće i okućnice ne tako davno bile pune vode a sada je na svu sreću suho.
Vozeći se od naselja do naselja zatičemo i pripadnike HGSS-a, stanice Split i Makarska. Ni oni do sada nisu imali puno posla. Obilaze sva naselja u okolici Vrgorca, snimaju stanje kako bi prevenirali eventualne probleme sa visokim vodostajem. HGSS-ovci očekuju da će voda još rasti jer iskustvo im govori dok god ponori viruju vodostaj se na nižim kotama povećava.
Ni vremenska prognoza nije obećavajuća, kiša i južina se nastavljaju što nikako ne ide na ruku vrgorskim poljoprivrednicima, koji samo mogu zbrajati štete. Za rad u polju ne treba im nikakva mehanizacija, traktor ili freza već trupa, jer samo onaj tko ima trupu može se nekako dovesti do svoje parcele.
Pravi razmjeri katastrofe znat će se tek za nekoliko dana kada kiša prestane i voda se počne povlačiti. Ljudi s kojima smo razgovarali ogorčeni su. Kažu da nikoga nije briga za njih. Kako će živjeti i preživjeti. Političari ih posjete od izbora do izbora, obećaju brda i doline pa na kraju od toga nema ništa. Njima ostaje jedino težak rad u polju koji u samo tren oka uništi vodena bujica.
- Ne mogu vjerovati što nam se događa. Toliko su nam puta obećavali napraviti tunel da ovu vodu vuče u more. Tunel bi trebao izaći kod Drvenika, to bi nas spasilo. A tko će to napraviti. Niti ima para niti volje - govori nam Petromir Šalinović iz naselja Lukavac kojega smo zatekli u garaži dok je popravljao mašinu za polijevanje. Trebat će polijevati lozu kad se voda povuče. Tko zna kolike će štete biti. Nešto su govorili da će se probijati tunel kod Ravče. Ma to nama ne treba. Nama treba tunel ovdje - pokazuje preko brda, ali ne nada se puno.
- U mojih 53 godine svašta sam se naslušao. Svakakvih laži i obećanja - razočaran je Šalinović.
On i njegovi susjedi se pitaju kako je to fra Ante Gnječ probio tunel na Krotuši kojim je voda iz vrgorskog polja odvođena u Baćinska jezera čime je spašena egzistencija dvadesetka tisuća stanovnika iz ovog kraja. Time su spašena sela Vina, Umčane, Dusina, Veliki Prolog, Draževitići, Mali Prolog, Pasičina, Otrić-Seoci, Pozla Gora, Plina, Struga (danas Dubrovačko-neretvanska županija) a do listopada 1938. godine iskopan je odvodni tunel dužine 2130 metara koji vodu odvodi do Baćinskih jezera. Od njih vodi 160 metarski tunel koji vodu odvodi u more.
- A što imamo danas. Što naši političari rade. Ništa. Evo vidite, samo poplava i sve nam je uništeno. Ništa nam ne preostaje drugo nego da se vratimo u brdo, u naša stara sela - dodaje na rastanku ogorčeni Šalinović, uputivši nas prema drugim naseljima gdje je situacija s vodom još i gora.
Vratimo se u brda
A od Vine pa do Kutca izvori huče, voda se razlijeva po polju uništavajući muku i trud seljaka. Zeleni trsovi plavke, plavaca, vranaca, shardonea, pošipa, trnjka, doslovno izviruju iz vode. Već je sasvim sigurno na njima ove jeseni neće biti ništa za ubrati. A to je najveća kazna za vinogradara koji lozi puno daje i zauzvrat očekuje bogat urod. Urod u polju Jezero od Vrgorca pa do Otrića i Seoca uništila je poplava.
Ništa bolje nije ni u polju Rastok u kojem se beru najslađe jagode. Rijeka Matica se izlila, lokalnom prometnicom prema Orahu i dalje hercegovačkoj granici vozi se na vlastitu odgovornost. Prolaze samo najhrabriji. Prvi čovjek vrgoračkih jagodara, Milan Franić iznenađen je ovolikom količinom kiše i poplavama usred svibnja kada bi trebalo praktički biti ljetno vrijeme.
- Kada je kiša i hladno vrijeme jagode se slabo kupuju. Nešto slično kao i lubenice, a sada je došla i ova poplava. Najviše su stradali nasadi na otvorenom dok oni posađeni u plastenicima nisu toliko. U njima će biti oboljenja i truleži plodova zbog velike vlage - pojašnjava nam Franić.
Vrgorčani a kojima smo pričali slažu se da je došlo do poremećaja prirodne ravnoteže i poremećaja podzemnih vodotokova što je i uzrok katastrofalnih poplava.
- Pogledajte, nema više ni ugora ni plotica, a nekada su bili hrana stanovnika ovoga kraja. To vam je dokaz da u prirodi nešto nije u redu - kazuju Vrgorčani koje elementarne nepogode posljednjih godina ne zaobilaze.