StoryEditorOCM
ZagoraKAŽETE SRPANJ?

U Dalmatinskoj zagori se dogodio čudan ljetni meteorološki fenomen, ovo se ne viđa često

Piše DALMACIJA SD
2. srpnja 2023. - 12:28
Iza kuća bi se trebao nazirati zvonik crkve Čudotvorne Gospe Sinjske, kao i gradska tvrđava i Kamičak. Međutim, sve ih je ‘progutala‘ maglaČitatelj

Jutros je skoro cijela Zagora bila obavijena gustom maglom. Ove fotografije i snimke svjedoče da se u Sinju uopće nije vidjela gradska tvrđava, kao ni zvonik. Proteklih godina je tijekom ljeta magle zabilježena i u primorskim mjestima.

Kako dolazi do ovog neobičnog ljetnog fenomena u Zagori ili pak na obali?

- Kod mirne ili stabilne atmosfere bez turbulencija vrijeme je na Jadranu uglavnom sunčano. Ipak to nije uvijek slučaj. Rijetko se javlja, ali je i na Jadranu ponekad prisutna – magla! Češća je na sjevernom nego na južnom Jadranu.

image

Iza kuća bi se trebao nazirati zvonik crkve Čudotvorne Gospe Sinjske, kao i gradska tvrđava i Kamičak. Međutim, sve ih je ‘progutala‘ magla

Čitatelj

Vrlo rijetko je dugotrajna i obično traje jednu noć i jutro, no ponekad zna potrajati i više dana što je iznimno rijetko. U Dalmaciji magla na moru nije česta pojava. Razlikujemo dvije glavne vrste magle na moru, a to su radijacijska i advekcijska.

Advecijska magla najčešća je u kasnu zimu i proljeće. Nastaje kada topliji i vlažniji zrak dolazi na ohlađenu morsku površinu. Tada se zrak brzo hladi i u njemu se vodena para kondenzira u sitne kapljice i stvara maglu.

Ona nastaje u kasno ljeto i jesen kada se u ohlađenom zraku nad toplim zagrijanim morem isparena voda po danu naglo kondenzira i tako također stvara maglu.

image

Iza kuća bi se trebao nazirati zvonik crkve Čudotvorne Gospe Sinjske, kao i gradska tvrđava i Kamičak. Međutim, sve ih je ‘progutala‘ magla

Čitatelj
image

Iza kuća bi se trebao nazirati zvonik crkve Čudotvorne Gospe Sinjske, kao i gradska tvrđava i Kamičak. Međutim, sve ih je ‘progutala‘ magla

Čitatelj

Radijacijska magla je radijacisko ohlađivanje tla te prizemnog sloja zraka. Takva magla je česta u kontinentalnom djelu Hrvatske. Osim temperature i vlage za maglu bitan je i vjetar. Zapravo najbolji uvjeti za maglu je bezvjetrica i tiho anticiklonalno vrijeme. Već kod brzine vjetra većoj od 3 m/s magla se razbija. Ipak, to nije uvijek slučaj, osobito na gorama i planinama.

Video:

U Dalmaciji najviše magle ima na zadarskom području i na otvorenom moru. Tako Zadar ima gotovo 6 dana prosječno godišnje sa maglom, Palagruža oko 5 dana, Split manje od dva dana, Dubrovnik oko jedan dan- navodi Crometeo.

Ovo je sve što morate znati o magli

Evo što o magli kaže Hrvatska enciklopedija, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

- Magla je koloidna disperzija sitnih kapljica vode u zraku koja je tako gusta da je horizontalna vidljivost uza Zemljinu površinu smanjena na manje od 1 km. Kada je vidljivost veća od 1 km, radi se o sumaglici. Lebde li mjesto kapljica sitni kristali leda, magla je ledena. Magla katkada bjelkastom koprenom prekriva krajolik; kada je pomiješana s prašinom ili dimom lagano je obojena, pretežito žućkasta, osobito u gradovima i industrijskim područjima. Smog je vrlo onečišćena magla. Kristali u ledenoj magli često blistaju na suncu, pa se mogu opažati različite optičke pojave (Sunčev stup, halo i dr.). Magla nastaje kondenzacijom (vodena magla) ili depozicijom (ledena magla) vodene pare u prizemnome zraku kada se zrak ohladi ispod temperature rosišta. Advektivna magla nastaje kad zrak zasićen vodenom parom struji iznad hladnije podloge, a radijacijska magla nastaje kad se zrak hladi zračenjem. Magla može nastati dizanjem zraka uz obronak ili pak miješanjem hladnog i toploga zraka, a na moru, prije svega u višim geografskim širinama. Evaporacijska magla (arktička magla, riječna magla) nastaje isparavanjem s tople površine mora ili rijeke u hladniji zrak. Stvaranju magle općenito pogoduje tišina ili vrlo slab vjetar uz temperaturnu inveziju npr. kotlinska magla uz mirne zimske uvjete može trajati i po nekoliko dana. Magla je faktor opasnosti u pomorskom, zračnom i kopnenom prometu, a u poljoprivredi zaštita kultura od prevelikog ohlađivanja.

Suha mutnoća je pojava smanjene vidljivosti u atmosferi zbog velike količine mikroskopski sitnih, čvrstih čestica. Mokra magla pojavljuje se pri relativnoj vlažnosti 100%, kapljice se hvataju na predmetima i vlaže ih.

Umjetna magla koloidna je disperzija sitnih kapljica u zraku proizvedena radi prikrivanja vojnih položaja, trupa, brodova, strateški važnih građevina te njihove zaštite od neprijateljskog izviđanja i napada, ili radi otežavanja pokreta neprijateljskih trupa smanjenjem vidljivosti. U istu se svrhu upotrebljava i umjetni dim, tj. koloidna disperzija čvrstih čestica u zraku. Umjetna magla i dim odavna su se upotrebljavali u ratovanju (tzv. dimna zavjesa); za I. svjetskog rata njihova uporaba bila je vrlo razvijena, pa je napredovala i tehnika zamagljivanja; u II. svjetskom ratu primjena umjetne magle imala je važnu ulogu u mnogim operacijama (desanti u sjev. Africi, na Siciliji, u Normandiji i na jap. otocima). Umjetna magla i dim proizvode se raspršivanjem kapljevine, izazivanjem kondenzacije u zraku ili pak reakcijama kojima iz plinovitih tvari nastaju kapljevite ili čvrste tvari u obliku sitnih kapljica ili čestica. Tako npr. magla, odn. dim nastaju ulijevanjem klorsulfonske ili dimeće sumporne kiseline u živo vapno, izgaranjem fosfora, stvaranjem salmijaka od amonijaka i klorovodika, reakcijom silicijeva tetraklorida, raspršenog u zraku, s vlagom, izgaranjem nafte ili njezinim raspršivanjem pregrijanom parom. Bijeli dim, proizveden raspršivanjem titanijeva klorida (koji reakcijom s vlagom iz zraka stvara čvrsti titanijev dioksid i klorovodik), upotrebljava se za »pisanje po nebu« u reklamne svrhe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. svibanj 2024 06:21