Iako je demografsko pustošenje davno počelo, Vrlika se polako gasi.
Aktualna vlast, s gradonačelnikom Jurom Plazonićem na čelu, pokušava poput kapetana broda koji tone bacati pojase za spašavanje. Metaforički pojasi usmjereni su prema mladima, koje se pokušava privoljeti da ne napuštaju rodni grad, nego da tu savijaju obiteljsko gnijezdo.
Prema popisu iz 2011. godine, u devet naselja koja se nalaze na administrativnom teritoriju grada Vrlike živjelo je 2177 stanovnika. Budući da je međupopisno razdoblje gotovo na isteku, upućeni tvrde da je današnja realna brojka stalnih stanovnika manja od 1500, i to s trendom smanjenja.
Na prostoru od 238 četvornih kilometara koji omeđuju čiste planine, rijeka Cetina, današnje jezero Peruća, deseci stalnih izvora vode i plodne ravnice, prije 90 godina živjelo je više od 10 tisuća stanovnika, što je bio demografski maksimum. Prvo veliko smanjenje dogodilo se kao posljedica Drugog svjetskog rata, a onda su krenule ekonomske migracije.
Još 80-ih godina prošlog stoljeća u vrličkom je kraju živjelo oko 7000 stanovnika. Zbog posljedica velikosrpske agresije i četverogodišnje okupacije, broj stanovnika poslije oslobođenja 1995. godine više se nego prepolovio u odnosu na predratni.
Većina današnjih žitelja spada u kategoriju starijih stanovnika. U tom vremenu najpovoljnija je bila 2006. godina, kada su na 100 umrlih Vrličani dobili 54 novorođenčeta, a 2015. godini broj novorođenih beba na 100 umrlih osoba smanjio se na samo četiri.
Apsolutni prioritet
U takvim okolnostima u gradskoj su upravi zaključili kako im je apsolutni prioritet zadržavanje postojećih stanovnika i privlačenje novih. U tom su kontekstu napravili program demografskih mjera usmjeren na poticanje mladih obitelji za rješavanje stambenih potreba na području Vrlike i okolnih mjesta.
– U ovogodišnjem proračunu za poticanje rješavanja stambenih potreba mladih obitelji izdvojili smo 200 tisuća kuna. To su inicijalna sredstva. Vjerujte da će Gradsko vijeće i izvršna vlast biti presretni ako se pojavi potreba da tijekom godine ta sredstva povećamo. Naš je gradski proračun skroman, ali nikome nije upitno da se za te namjene novac mora osigurati – kaže gradonačelnik Plazonić.
Vrličani će poticati mlade obitelji na kupnju parcela za izgradnju obiteljskih kuća ili za uređenje već izgrađenih kuća, odnosno stanova.
– Više mladih koji na obiteljskim posjedima nemaju odgovarajuće zemljište za izgradnju stambene kuće pokazalo je interes za prema jugu okrenutu padinu na putu prema radnoj zoni Kosore. Taj je teren u državnom vlasništvu. Od Ministarstva državne imovine zatražili smo da nam dodijeli to zemljište i čim ga dobijemo, parcelirat ćemo ga i pod najpovoljnijim uvjetima ustupati zainteresiranima.
U slučajevima kad građani budu kupovali građevinsko zemljište od privatnih vlasnika, mi ćemo kupoprodajnu cijenu subvencionirati s 50 posto iznosa, i to do najviše 10.000 kuna, a kupnju useljivog stambenog objekta s 30 posto ili do maksimalno 30.000 kuna. Mlade obitelji koje preko ovoga programa dođu u posjed građevinske parcele ili stambenog objekta imaju obvezu prijaviti prebivalište u roku od 36 mjeseci, odnosno šest mjeseci za sebe i članove obiteljskog kućanstva.
Mlade obitelji koje se odluče na gradnju stambenog objekta bit će oslobođene plaćanja komunalnog doprinosa, a iz gradskog proračuna snosit će se i trošak priključenja na vodovodnu i, ako postoje uvjeti, na kanalizacijsku mrežu. Isto tako, sufinancirat će se izrada projektne dokumentacije i ishođenje građevinske dozvole do visine 50 posto potrebnih troškova i maksimalnog iznosa od 5000 kuna – ističe dogradonačelnik Nikola Uzun.
– Nadamo se da će sve ovo što pokušavamo dati rezultate. Zahvalni smo i Županiji, koja je u okviru svojih demografskih mjera područje grada Vrlike stavila u apsolutni prioritet i koja novorođenčad u mladim obiteljima s našeg područja potiče najvećim iznosima – kaže gradonačelnik Plazonić.