StoryEditor
Zagorapanonsko i jadransko more

Slavonske fajferice u Šestanovcu žive kao da su ‘fetive‘, najbolje se prodaju mali odojci, ali Dalmatincima su mile i sušene: ‘Naporan je to posao, vodu nosimo u kanistrima‘

Piše Mladen Nejašmić
4. kolovoza 2021. - 21:40
Ivan Družić: Namjera mi je doći od četiristo do petsto komada čime bi zaokružio uzgojnu priču o slavonskoj svinji na dalmatinskom kršuDuje Klarić/Cropix

Statistika kaže, a na to je svojevremeno upozoravala bivša hrvatska europarlamentarka Marijana Petir, kako je proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj odavno u crvenoj zoni, a sami proizvođači su bačeni na koljena. Slijed je to krize uvoza mesa od prije sedam godina, kada je prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije, samo u prvih pet mjeseci te godine proizvodnja svinjetine pala za sedam tisuća tona ili gotovo 10 posto, a uvoz je tijekom sljedećih godina nastavljen.

Kako bi doskočio negativnom trendu, šestanovački uzgajivač svinja, četrdesetogodišnji Ivan Družić na deset tisuća četvornih metara kamenjem i grabovinom obraslom području u zaselku Vukušići, započeo je s uzgojem svinja. I ne bilo kojih, već slavonskih, crnih fajferica na dalmatinskom kamenjaru.

Bez ikakve pomoći šire društvene zajednice ovaj svinjogojski entuzijast iz Šestanovca u posao sa svinjama krenuo je s nekoliko rasplodnih krmača, dok njegova farma pod vedrim nebom danas broji četrdesetak autohtonih hrvatskih svinja.

image
Zasad je tridesetak svinja na Družićevoj farmi

 
Duje Klarić/Cropix

- Temelj je napravljen prije koju godinu. Bez ičije financijske pomoći kupio sam i u selo dovezao nekoliko fajferica i mislio kako ću ih uzgajati isključivo za vlastite potrebe. Međutim, sve je krenulo u drugom smjeru. Brza reprodukcija i mogućnost plasmana mesa na kućnom pragu, ponukale su me da krenem s ozbiljnijim radom. Slobodni uzgoj svinja u ovoj pola mediteranskoj, a pola kontinentalnoj šumi, pokazao se pravim pogotkom. Koliko su drugi bili skeptični, toliko sam ja vjerovao da je upravo ovo područje idealno za razvoj ekstenzivnog svinjogojstva.

Što se tiče same prodaje, jednostavno Dalmatinci vole fajfericu. Najviše se traže mali odojci, ali ne zaostaje ni prodaja odraslih svinja namijenjenih za sušenje i obradu tradicijskih mesnih proizvoda kao što su pršuti, pancete i kobasice. Njezino jarko crveno meso je na cijeni jer je vrlo kvalitetan proizvod. Ne onako blidunjave, industrijske boje na koji su ljudi nažalost naviknuli. Kod nas svinja ne postiže kilažu od dvjesto pedeset kilograma u deset mjeseci kao što je to običaj u umjetnom industrijskom uzgoju, već je za tu masu u slobodnom uzgoju tradicionalnim načinom prehrane potrebno više od dvije godine - ističe Ivan Družić prednosti prirodnog uzgoja.

Križanje s divljom svinjom kao pun pogodak

Kako bi dobio što kvalitetnije meso odnedavno je krenuo s pilot-projektom križanja fajferice s divljom svinjom.

- To je bio pun pogodak. Dobio sam manje masnu svinju s izvanrednim karakteristikama. Prevedeno, postigli smo ono što smo i namjeravali. Svinje se postale još otpornije na sušno razdoblje kroz godinu, dok u zimskim mjesecima podnose temperaturu do minus 40 Celzijevih stupnjeva​. Proizvodi od križanih svinja imaju drugačiji okus, okus vrhunskog proizvoda - otkrio nam je Družić novitade mesnih prerađevina iz Vukušića, dodajući kako se do takvih proizvoda ne dolazi preko noći. Iako na otvorenom posao oko svinja zahtjeva cjelodnevni rad.

image
Voda je ipak najpotrebnija kako bi 'slavonke' imale potpuni tretman
Duje Klarić/Cropix

Od prehrane, dodatnog ograđivanja, ispusta i zatvaranja krmača u određeni ograđeni prostor za prašenje do izgradnje malenih kaljužišta. Voda je ipak najpotrebnija kako bi "slavonke" imale potpuni tretman. Ona se dovozi u kanistrima jer na farmi nemaju vode. Unatoč svemu već za koji mjesec brojno stanje farme bi se moglo u utrostručiti. Očekuje prašenje nekoliko rasplodnih krmača i ukupno preko stotinjak svinja. Namjera mu je u dogledno vrijeme postići brojku od četiristo do petsto komada čime bi zaokružio uzgojnu priču o slavonskim svinjama na dalmatinskom kršu.

Za to mu je potreban prostor. Vlastitog nema, pa se uskoro namjerava za pomoć obratiti Hrvatskim šumama. Pravilan uzgoj nalaže da je za deset svinja potrebna površina od jednog hektara šume.

- To je kod nas neostvarivo zbog toga što su kod nas u Zagori parcele u privatnom posjedu vrlo male i ne postoji mogućnost njihova okrupnjavanja. Zato pomoć trebamo potražiti na drugoj adresi, HŠ-a. Da ostvarim navedene kapacitete od četiristo ili petsto svinja, potrebna mi je dodatna površina od oko sto tisuća četvornih metara. Međutim, kako to uvijek kod nas biva, dobru poduzetničku inicijativu guši državna administracija.

image
Male fajferice koje su na svijet došle u Šestanovcu
Duje Klarić/Cropix

Poznato je da Hrvatske šume ne gledaju baš blagonaklono na ograđivanje šuma visokom ogradom iz samo njima poznatih razloga. Zato danas imamo šumu koja je prije bila poljoprivredna površina, ali je zbog nekorištenja obrasla i prerasla u šumu. Vjerujem da će u mom slučaju biti drugačije, odnosno da ću bez većih poteškoća dobiti traženu površinu - optimističan je mladi šestanovački uzgajivač.

U planu i podizanje vlastite konobe

Kako bi upotpunio svoju ponudu, uskoro kreće s izgradnjom sušare kapaciteta do tisuću komada panceta, pršuta i kobasica. Budući da jedno vuče drugo, a u cilju širenja gastronomske ponude, namjerava podići vlastitu konobu za degustaciju proizvoda, organizaciju obiteljskih slavlja i fešti.

- Time bih zaokružio svoju priču. Do tada nadamo se pomoći naše općine u izgradnji zatvorenog tipa tržnice s rashladnim vitrinama, nalik onoj u Zadvarju, što bi domaćim poljoprivrednicima i stočarima omogućilo lakši plasman svojih proizvoda. Danas u Šestanovcu imamo pedesetak kuća za odmor i samo prošle godine, unatoč pandemiji uzrokovanoj koronavirusom, u Šestanovcu je ostvareno petnaestak tisuća noćenja. Međutim, osim mira, tišine i bazena, što smo tim gostima ponudili? Jedno veliko ništa.

image
Duje Klarić/Cropix

Sada vidite koja i kolika je perspektiva naših proizvođača. Danas svu potrebnu hranu za svinje, od kukuruza do tikava kupujem u dućanima i kod poljoprivrednika iz drugih općina, dok istovremeno te iste poljoprivredne kulture u mjestu propadaju ili ih nema u dovoljnim količinama. To ne znači da se ona ne može proizvesti i kod nas, samo bi trebalo povezati proizvođače u jedan "hranidbeni lanac" u kojem ćemo svi biti zadovoljni. Je li to općina, županija ili država, ne znam, ali netko bi se trebao postarati za te ljude i svi ćemo bolje živjeti - vjeruje u bolje sutra Ivan Družić.

item - id = 1117847
related id = 0 -> 1123335
related id = 1 -> 1090597
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. listopad 2021 20:38