StoryEditor
ZagoraSANACIJA ILI KAOS

Porezni obveznici s 570.000 kuna financiraju kulturocid na Cetini: javnost šokirana, općinari tvrde da imaju sve dozvole i da rade ‘u ime mještana‘

4. listopada 2020. - 10:52
Toni Paštar

Kulturocid nad Pločastim mostom na rijeci Cetini u istoimenom naselju financira Republika Hrvatska!? Općina Civljane u "obnovu" ovoga jedinstvenog pješačkog prijelaza preko rijeke iz 15. stoljeća ulaže 570.000 kuna.

U općinskom proračunu za ovu godinu za taj zahvat nije bilo planirano nikakvo ulaganje. Međutim, rebalansom proračuna od 30. lipnja, kojega je potpisala predsjednica Općinskog vijeća Vesna Gutić - nije nevažno da je gospođa Vesna nevjesta (bratova supruga) zamjenika općinskog načelnika Ante Gutića široj javnosti znanog po izgtradnji vile uz izvor Vukovića vrelo - uvrštena je stavka "Pločasti most" s iznosom od 570.000 kuna, a kao izvor sredstava navedena je "pomoć" i to u cjelosti.

Znajući da općina Civljane golemu većinu proračunskih sredstava pribavlja od pomoći hrvatskih poreznih obveznika, u što je uključena i spomenuta pomoć za Pločasti most, ispada da hrvatski porezni obveznici financiraju uništavanje nacionalne kulturne baštine. Iako se svekolika javnost digla na noge kada se saznalo kakvi se zahvati rade na Pločastom mostu, načelnik općine Civljane Petar Preočanin kaže da su "u sanaciju mosta krenuli prije 20-ak dana, na zahtjev svojih mještana, te kako imaju sve potrebne dozvole".

- Radi se o sanaciji već postojećeg kamenog, pješačkog, pločastog mosta, kako ga mi zovemo, a koji se ne nalazi pod nikakvom zaštitom. U naš zahvat na obnovi uključili smo Hrvatske vode, pošto se on vodi kao vodno dobro, kao i službu za zaštitu okoliša, zatražili smo mišljenje Konzervatorskog odjela u Šibeniku i ishodovali svu potrebnu dokumentaciju da bi se most sanirao – izjavio je Pereočanin.

Načelnik Civljana ne misli da se radi o bilo kakvoj devastaciji.
- Stare ploče koje su pukle i mogu se spojiti bit će spojene i postavljene gdje su i bile. Ja ne vidim da se radi o nekakvoj devastaciji! Napravit ćemo prijelaz da sve ima neki svoj smisao, da most ima početak i kraj – veli Preočanin.
Podsjetimo, Pločasti most preko rijeke Cetine napravljen je u 15. stoljeću. Složen je od kamenih megalita, odnosno stećaka za koje arheolozi vjeruju da su bili nadgrobni spomenici s nedalekog groblja pokraj zaseoka Vranješi. Iako načelnik Preočanin tvrdi da Pločasti most nije pod nikakvom zaštitom, što je u Hrvatskoj moguće(!?), radi se o jedinstvenom graditeljskom zahvatu premošćivanja rijeke i kao takav neupitno predstavlja kulturno naslijeđe.

image
Ovaj jedinstveni most od stećaka našao se i u dokumentaciji koja se prilagala UNESCO-u tijekom upisa stećaka na Listu svjetske baštine
Toni Paštar



Kada je svojevremeno arheolog prof. dr. sc. Tonći Milošević objavio knjigu s naznačenim svim najznačajnijim arheološkim lokalitetima na području cetinskoga kraja na upit čemu toliko uloženog truda kazao je: Ovo sam napravio da sutra i ubuduće neki ne bi kazali da nisu znali. Prof. Milošević očito nije računao da je u zemlji izokrenutih vrijednosti taj njegov trud poput namigivanja slijepom ili šaptanje gluhom.

Obrazloženje načelnika Preočanina da se most obnavlja na zahtjev mještana kako bi se mogao koristiti ne drži vodu jer niti 10 metara nizvodno od Pločastog izgrađen je betonski most kojega desetljećima koriste pješaci i vozila. Uz to do samog Pločastog mosta ne vodi nikakva cesta.

Osim opće javnosti protiv zahvata na Pločastom mostu ustala je i stručna. Prva je ragirala Darija Domazet, ravnateljica Muzeja Cetinske krajine iz Sinja. Pojašnjavajući da "ova kulturna baština nije na području Splitsko – dalmatinske županije nego Šibensko – kninske i spada pod nadležnost Konzervatorskog odjela u Šibeniku, te Muzej Cetinske krajine – Sinj nema nikakvu direktnu ingerenciju nad ovim prostorom", Domazet nastavlja:

- Mišljenja smo da je ovaj cjelokupni prostor dio sveobuhvatne kulturne cjeline i da današnje administrativne granice s obzirom na kulturnu baštinu nemaju smisla te se na neki način smatramo dužnim reagirati na ovaj očiti kulturocid. Na ovakav način se ne radi o nikakvoj sanaciji nego rušenju. Ovaj most nema uporabnu vrijednost nego isključivo kulturnu, tim više što se novi betonski most nalazi u neposrednoj blizini".

Reagirale su i dr. s. Ivana Ožanić Roguljić s Instituta za arheologiju i dr. sc. Ivana Milogav s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje su uz potporu Instituta za arheologiju i Muzeja Cetinske krajine u Sinju pokrenule on line peticiju protiv sanacije Pločastog mosta na Cetini.
Ožanić Roguljić najavljuje da će se ovoga ponedjeljka, 5. listopada, sastati Hrvatsko arheološko društvo i raspraviti o ovoj temi.

image
Toni Paštar



Potporu traže i od drugih institucija. U popratnom tekstu uz peticiju Ožanić Roguljić i Milogav uz ostalo navode: "Zašto uništavamo postojeći spomenik da bismo sagradili njegovu izuzetno lošu i potpuno nepotrebnu kopiju. Da li je u sklopu projektne dokumentacije napravljena valorizacija ovog mosta? Uništavanjem ovog jedinstvenog mosta od stećaka (koji se našao i u dokumentaciji koja se prilagala UNESCO-u tijekom upisa stećaka na Listu svjetske baštine) uništava se dio povijesti ovog prostora. Kada most više nije bio u upotrebi postao je nezaobilazni dio krajolika čijoj su se jednostavnoj ljepoti divili svi koji su ga barem jednom vidjeli.

Nažalost, mi smo doživjeli da se tim pločama i tome mostu smisao i potreba oduzmu zauvijek i da oni više ne služe nikome i ničemu. Radovi na Pločastom mostu se trebaju zaustaviti jer je riječ o stvaranju potpuno nepotrebne kopije postojećeg spomenika, izgubit ćemo nevjerojatan i jedinstven prizor u krajoliku koji je sastavni dio naše baštine, nestat će dokument naše prošlosti".

image
Toni Paštar


Javio se i saborski zastupnik Miro Bulj koji je otišao do Pločastog mosta i putem video-objave na društvenim mrežama poručio: "Nećete više rušiti Pločasti most na Cetini već ćete ga vratiti u prvobitno stanje".

Stanje na terenu: ništa nije obnovljeno, nema ni bračkog kamena


I potpisnik ovih redaka obišao je gradilište Pločastog mosta. Stare ploče izvučene su iz rijeke o nabacane na gomilu. Na dijelu mosta s desne strane rijeke već su postavljene nove kamene ploče. One nisu od bračkog kamena, kako je prvobitno u javnosti navedeno, već od kamena znanog pod imenom "plano". Do gradilišta je dopremljeno 20-ak kamenih ploča koje se obrađuju na licu mjesta i postavljaju na most. Ni jedna od starih ploča nije obnovljena, eventualno spojena i vraćena na staro mjesto. To je i logično ukoliko u općini Civljane novim pločama namjeravaju napraviti novi i još stariji Pločasti most od originalng.

image
Toni Paštar
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

04. prosinac 2020 16:10