Brojna vrgorska sela drugi put u dvije godine ostaju bez vode s izvora Banja, jer prava kiša već tjednima nije pala na slijevnoj zoni, što uključuje i šire područje Imotske krajine i općine Tomislavgrad u BiH.
Zbog toga je tvrtka "Komunalno" iz Vrgorca donijela odluku o redukciji korištenja vode.
- Zbog dugotrajne suše svjedočimo iznenadnom i znatnom smanjenju dotoka vode podzemnim tokovima na izvorište Banja te je onemogućen normalan rad vodoopskrbnog sustava. Obavještavamo korisnike u naseljima Prapatnice, Stilja, Kljenak, Duge Njive, Dubrava, Dragljane, Zavojane, Kozica, Rašćane i Župa kako je očekivan prestanak opskrbe vodom u narednom razdoblju.
U proteklih nekoliko sati je došlo do drastičnog pada dotoka na izvorište Banja što onemogućuje kontinuirano zahvaćanje vode u razdobljima dužim od 30 minuta, a samim time i distribuciju do naselja za koje je potreban veći broj prepumpavanja i u kojima je vodoopskrbna mreža u najlošijem stanju.
Zbog svega navedenog još jednom apeliramo na sve korisnike koji se opskrbljuju s Banje da racionaliziraju potrošnju vode i da je koriste samo za osobne potrebe (kuhinja, wc...), a da ne zalijevaju vrtove i travnjake kako bi se omogućila opskrba cijelog područja - navodi se u obavijesti gradske tvrtke koja je organizirala opskrbu sela vodom iz kamiona-cisterni.
Građanima nije trebalo puno vremena da se svojim reakcijama oglase na društvenim mrežama, pa se dio stanovnika iz Stilja zapitao se kako će djecu sada spremati za školu, kad nema vode za osnovne potrebe, dok su drugi istaknuli kako "plaćaju kubik po ‘zlato‘, odnosno najskuplju vodu u Hrvatskoj", dok treće zanima hoće li biti oslobođeni paušala i obeštećeni za razdoblje redukcije.
No, ključno je pitanje: zašto se naizmjenično ne isključuje voda za sva sela, a ne da dio mjesta bude stalno bez opskrbe? Puno pitanja, malo odgovora.
Međutim, važno je istaknuti da uz globalne klimatske promjene koje očito rezultiraju dugotrajnim sušama, ali i potresa koji su možda poremetili tokove, vrgorski vodovod je među najvećim gubitašima vode u Hrvatskoj, s oko 80 posto vode koja se od izvorišta "izgubi" do potrošačkih špina.
Uzrok tome je dotrajala mreža koja često puca i oštećuje se, a ima i ilegalnih priključaka. No, zanimljivo je naglasiti da je vrgorski kraj izuzetno bogat vodom, osim Banje postoje još četiri izvora: Butina s koje ostatak Vrgorske krajine pije vodu, te dio naselja u graničnoj zoni Dubrovačko-neretvanske županije, zatim Stinjevac, Lukavac i Betina.
Neka od vrela nisu uopće zaštićena od onečišćenja uzrokovanih ljudskim utjecajem, a budućnost nam vjerojatno donosi još veće probleme u opskrbi. Imamo apsurdnu situaciju da zimi poplave krška polja u tom dijelu Dalmacije i danima odsijeku pojedina sela od svijeta, zatim Bogom danih nekoliko prirodnih izvora, a s druge strane građani trpe nestanke i redukcije vode.
Nezamisliva je to situacija u uređenim sustavima i državama. Je li rješenje u traženju još jedne bušotine u Banji ili spajanje cijelog sustava na izvor Butina što planiraju u "Komunalnom" u suradnji s "Hrvatskim vodama"?
Vrijeme će pokazati, ali nadležni se što prije trebaju uhvatiti u koštac s ovim problemom.