StoryEditor
ZagoraDemografska pustoš

Ovaj dio Vrgorske krajine nepovratno nestaje: djece nema, dvije područne škole zatvorile su svoja vrata. Ipak, u Vrgorcu je priča malo drugačija...

Piše Branko Radonić
23. rujna 2021. - 13:05

Počela je još jedna "nova normalna“ školska/pedagoška godina u odgojno-obrazovnim ustanovama Vrgorske krajine. Za razliku od protekle dvije, obilježene strogim protupandemijskim mjerama, ove godine je situacija dosta relaksiranija. Učenici imaju veću slobodu kretanja i druženja, a maske više nisu obvezne u učionicama, već samo prilikom ulaska i izlaska u/iz škole i na hodnicima.

Djelatnici koji su cijepljeni u učionicama ne moraju nositi masku, ali moraju u zajedničkim prostorijama kao što su zbornica ili knjižnica. Dok je ranije pozornost na prvom mjestu bila usmjerena na zaštitu učenika i djelatnika od pandemije, ovoga puta se ipak najviše razmišlja o tome kako što lakše normalizirati obrazovni proces u školi, bez neomiljene nastave na daljinu, s obzirom da su primjetne rupe u znanju učenika.

Naravno, uz pandemiju, Vrgorčani već desetljećima muku muče i s demografskom situacijom, jer se broj djece svake godine sve više smanjuje. Dok je lani, zbirno gledajući, u Osnovnoj školi "Vrgorac“, Srednjoj školi "Tin Ujević“ i Dječjem vrtiću "Pčelica" bilo 960 polaznika, ove godine ih je 921.

Uređenje vrtića

Ravnateljica Dječjeg vrtića "Pčelica" Snežana Vuleta informira nas da je upisano 188 polaznika, odnosno dvoje manje nego lani, ali desetero više nego 2018. U dvoje jaslice upisano je 28 djece, u dvije grupe trogodišnjaka 41, a u tri mješovite skupine 66 polaznika. Predškolaca je 12, u područnom vrtiću Dusina 22 polaznika, dok nastavu engleskog jezika u trajanju od šest sati dnevno polazi 19 malih Vrgorki i Vrgorčana.

Budući da broj polaznika vrtića u Vrgorcu posljednjih godina raste ili stoji na istoj razini, nova gradska vlast je u povećavanje standarda ustanove uložila više od deset milijuna kuna. Upravo su završeni radovi na obnovi unutrašnjosti matičnog vrtića u Vrgorcu, dok su ranije uređeni fasada i okoliš zgrade. Otvoren je prije nekoliko godina i novoobnovljeni vrtić u Dusini.

U ovoj školskoj godini Osnovna škola "Vrgorac“ upisala je ukupno 506 učenika u 35 odjeljenja, odnosno 15 učenika manje nego prošle godine. Ali dobra je vijest da je prvaša više nego lani, čak 58, u usporedbi s 52 prošle godine. Ukupno 47 učenika prvog razreda upisano je u Vrgorcu, po troje u Dusini i na Velikom Prologu, po dvoje u Kokorićima i Umčanima, jedno na Stiljima, dok su bez prvaša ostale područne škole Veliki Prolog i Ravča.

Međutim, broj prvašića bi bio i veći da za njih 15 mališana starosne dobi za prvi razred upis nije zbog raznih razloga odgođen za sljedeću godinu. Od ukupno 506 učenika, 452 pohađaju nastavu u matičnoj školi u Vrgorcu, a ostali u područnim školama: Dusina 20, Podprolog 12, Kokorići 7, Ravča 4, Stilja 4, Umčane 4 i Veliki Prolog 3.

Ovogodišnje brojke pokazuju da vrgorsku osmoljetku pohađa gotovo 300 učenika manje nego 2013. godine, ali ta činjenica nije zbog demografske situacije u Vrgorcu, već zbog toga jer je 2013. bila vrhunac upisa djece iz Hercegovine u Osnovnu školu "Vrgorac“, a njihov broj od tada svake godine drastično pada. Srednja škola "Tin Ujević“ upisala je 227 učenika, odnosno 22 manje nego prošle godine.

U prvi razred upisan je 51 učenik, od čega 20 gimnazijalaca, 19 ekonomista, devet kuhara i tri automehaničara. U drugom razredu je 70 učenika, u trećem 63, a u četvrtom, gdje su samo gimnazijalci i ekonomisti, njih 43.

Ove godine na području Hrvatske zatvoreno je 16 škola jer na njihovom području više nije bilo učenika koje bi obrazovale, a među njima su čak dvije u vrgorskom kraju - područne škole Orah i Zavojane.

Spona zapada i istoka

Prva je ranijih godina u velikoj mjeri bila održavana učenicima koji su dolazili iz obližnjih naselja Hercegovine, a budući da je njihov broj drastično opao, zatvaranje škole je bilo logična posljedica. Škola "Zavojane" ostala je bez učenika u sklopu završne faze općeg demografskog pustošenja zapadnog dijela Vrgorske krajine, koje je započelo 60-ih godina 20. stoljeća, kao rezultat činjenice što se to područje, za razliku od istoka Vrgorske krajine, nije moglo okupiti oko nekog urbanog centra na tom području kojemu bi gravitiralo, jer takvog nije ni bilo.

image
Ivo Ravlić/Cropix

Zato je stanovništvo ovdašnjih sela i zaselaka počelo migrirati prema većim centrima - Makarskoj i Splitu, potaknuto prolaskom Jadranske magistrale, razvojem turizma i industrije na tim područjima, a pogurano posljedicama biokovskih potresa i slabom gospodarskom razvijenošću.

Istok Vrgorske krajine oslonjen je na Vrgorac i obližnja plodna polja Jezero, Rastok i Buninu pa je uspio opstati. Značajan broj stanovnika zaposlen je u Mesnoj industriji "Braća Pivac" koja dogodine u cijelosti prelazi u nova postrojenja u Gospodarskoj zoni Ravča. Ta će zona postati važna spona zapada i istoka Vrgorske krajine, a mnogi se nadaju da će pomoći oživljavanju vrgorskog "gornjeg“ kraja.

Dio stanovništva zaposlen je u manjim građevinskim tvrtkama i obrtima, te državnim i lokalnim ustanovama. Budući da je Vrgorac jedno od najjačih poljoprivrednih područja u Dalmaciji, ovdje djeluje više od 450 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s velikom proizvodnjom gotovo svih značajnijih poljodjelskih proizvoda. Brojni Vrgorčani zaposleni su za stalno ili sezonski i na Makarskom primorju, kojemu Vrgorac u najvećoj mjeri gravitira.

Ono što se na koncu iz svih ovih brojki može zaključiti jest da Dječji vrtić "Pčelica“ već nekoliko godina dobro stoji s brojem polaznika, a povećan je broj i prvašića, dok ostatak osnovne škole i srednja škola pokazuju pad. To po mnogima ima veze s činjenicom da je Vrgorac 2014., odnosno 2016. promijenio staru i izabrao novu vlast, čije su svježe politike usmjerene na djecu vrlo brzo počele davati rezultate. Koliko je istine u tome, pokazat će sljedeće godine.

item - id = 1129490
related id = 0 -> 1134000
related id = 1 -> 1131821
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. listopad 2021 02:06