StoryEditor
ZagoraZDRAVA HRANA

Nutricionistkinja Olujić: Zagora je bogomdana za uzgoj bijelog grožđa, blitve i kupusnjača, a ekološki uzgoj hrane kod nas ima sjajne perspektive

Piše Saša Ljubičić
25. studenog 2021. - 14:48

Iz ljeta u ljeto turisti koji dolaze na Jadran sve su probirljiviji. Mnogi su od njih oduševljeni našom hranom, a kad ona još nosi prefiks "eko", onda su je spremni i masno platiti. Jesmo li zdravu prehranu, otvaranjem male Hrvatske svijetu, prihvatili kao nešto čega se uistinu moramo pridržavati i što ćemo u konačnici platiti više od namirnica koje ne spadaju u tu priču?

– Krenimo od samog pojma zdrava prehrana, koji mi nutricionisti ne volimo koristiti. Naime, to bi automatski značilo da vam takva vrsta hrane jamči zdravlje, potpuni izostanak bolesti, a takvo što je nemoguće reći. Tako da je takvu vrstu prehrane bolje nazivati prikladnijom, boljom ili zdravijom, a to ona uistinu i jest – kaže naša poznata nutricionistkinja Dragana Olujić.

image
Dragana Olujić
Nikola Vilic/Cropix

Hrane li se posljednjih godina naši ljudi zdravije i biraju li radije hranu iz ekološkog uzgoja? I ima li takav uzgoj perspektivu u Hrvatskoj?

– Dakako da ima. Kao društvo smo sve više toga svjesni. No, odmah treba razlučiti pojmove ekološki uzgojene hrane i one koju zovemo industrijskom i domaćom. Ekološki uzgojena hrana je ona pri čijoj se proizvodnji poštuju iznimno strogo uspostavljeni procesi. Ona je uzgojena na zemlji koja je jako čista, nije zagađena otpadnim vodama i pesticidima, tretirana bilo kakvim poljoprivrednim pripravcima sintetskog podrijetla.

Cijeli proces ekološki ili organski uzgojene hrane od polja do stola strogo je kontroliran, pa je u konačnici zato vrlo zahtjevan i skup, što na koncu diže cijenu eko proizvoda za krajnjeg potrošača. Zato takvih proizvođača i nema previše. Na koncu, ni konzumacija ekološki uzgojene hrane nije jamstvo da se nećete udebljati ako jedete neumjereno i općenito se nepravilno hranite – objašnjava naša sugovornica i konstatira da su bez obzira na to ekološki proizvodi sve popularniji.

Dapače, turisti su shvatili da smo bogomdana zemlja za takvu vrstu proizvodnje. Bioraznolikost je naša velika prednost, kao i gotovo potpuno nedirnuta područja bez ikakve industrije. 

– Zašto nas stranci tako vide? Pa zato što je ovo Mediteran i jer tu raste sve osim banana. Za ekološku proizvodnju idealna su ona područja Hrvatske na kojima nema slivnih voda, koje nerijetko nanose razne vrste otpada.

image
Sinjsko polje
Nikola Vilic/Cropix

Što se konkretno Dalmatinske zagore tiče, prednost je ovog podneblja čija je zemlja u odnosu na Slavoniju ili Liku vrlo škrta, pa ne može ponuditi baš sve i svašta, ta da se tu uzgajaju neke poljoprivredne vrste kojih drugdje jednostavno nema. Rastu samo na tih nekoliko tisuća četvornih kvadrata. Mislim tu na bijelo grožđe i blitvu, neke vrste kupusnjača. I to u svakom smislu treba iskoristiti – kaže naša sugovornica.

Eko namirnice sve se češće nalaze na jelovnicima naših restorana.

– Da, i one su sve popularnije kroz gastronomsku priču o našoj hrani općenito. No, ako građanima u svakom trenutku nije dostupna ekološki uzgojena hrana, mogu konzumirati domaću, koja je u svakom slučaju puno bolji izbor od industrijske, koja je puna konzervansa.

A i tu na koncu postoje razlike: strani trgovački lanci primorani su poštovati visoke standarde u proizvodnji industrijske hrane, za razliku od naših trgovaca koji još nisu zaslužili te certifikate. Inače, u ekološki uzgojenoj i domaćoj hrani uključeni su oni vrijedni nutricionistički sastojci koje industrijska hrana jednostavno nema  – veli na kraju magistra nutricionizma i direktorica tvrtke "Nutricionist" Dragana Olujić.  

item - id = 1145990
related id = 0 -> 1142450
related id = 1 -> 1144947
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. studeni 2021 14:48