
Fraza prva: nakon korone više ništa neće biti isto.
Fraza druga: ljudi će nakon ovoga postati bolji jedni prema drugima i više će cijeniti neke stvari koje su do sada uzimali zdravo za gotovo.
Treća bi mogla glasiti otprilike ovako: ovo je i prigoda za resetiranje cijelog društva, okretanje vlastitim resursima i prirodi; prigoda da se okopa i onaj zapušteni vrt na selu...
Četvrta je zapravo jedna od popularnijih, ma ne bi je ni Ana Bučević i Paulo Coelho zajedno bolje sročili: priroda nam ovim vraća zbog odnosa prema njoj, vrijeme je da je više poštujemo...
No, prvo je valjalo odgledati sve serije i nove filmove. A onda je na dnevni red kućnih savjeta došlo i pitanje – gdje ćemo poslijepodne, ili gdje za vikend?
I tako su naši Indiana Jonesi ovog doba počeli otkrivati zelene oaze u predgrađima, malo dalje na području svojih županija, nakon ukidanja propusnica i još šire... “Nisam ni znao/znala da je ovdje ovako lijepo! A tako nam je blizu”, bila je česta rečenica tih dana.
Bila je to lijepa prigoda da se zaokret vidi gotovo trenutno!
Kad ono, iza dobrog dijela izletnika, “korona-istraživača”, ostalo je – a što bi drugo! - smeće.
’Salon namještaja’ pod vedrim nebom
Plastični pribor izletnika, papiri(ći), sve što već ostaje iza grilanja na livadama, vrećice kojekakvih grickalica, neki su se toliko šokirali izletom u prirodu pa su gubili i majice, dijelove trenirki, sportske opreme... Više na društvenim mrežama niste mogli pročitati – izgubio sam ključ na potezu... nego, izgubljen gornji dio ženske trenirke s kapuljačom...
Neke je povukla blizina tuđih (neograđenih) vrtova pa je bilo i krađa povrća, što je znalo završiti i incidentima, primjerice u kliškom polju, no srećom nitko nije završio na Hitnoj.
Osim što su “posijali” prigodno “dnevno smeće”, izletnici iz nužde su očito “prisnažili” i ilegalne deponije. Gomile odbačenog namještaja, čitave kuhinje, ostaci renoviranih kupaonica, višak stvari iz počišćenih garaža, neizbježna “šuta”...
Kao podsjetnik na to kakvi smo stvarno prema prirodi, ujedno i jedni prema drugima. Kako je period izolacije odmicao, odnosno, kad je prvotni šok zbog prijetnje novog virusa malo popustio, i te su se hrpe - povećavale.
Ekologija na riječima i djelu, reklo bi se...
I Kaštela na udaru
Pa su zato iz Općine Klis – upravo preko stranica “Slobodne” – prvi najavili saniranje ilegalnih deponija (rezultati se već vide na terenu!), ali i sustavnije kažnjavanje nesavjesnih počinitelja.
Uskoro bi kritične točke trebale nadgledati i kamere. Koji dan kasnije, istovjetan potez najavile su i solinske gradske vlasti, jer su upravo Klis i Solin na najvećem udaru ovih kojima, kako bi pjesnik rekao, “tragovi smrde nečovještvom”, jer su prve zelene oaze iza Splita upravo na njihovom administrativnom području.
Uostalom, ista je priča i u dijelovima Kaštela koji još nisu pod betonom, što ispod, što iza Kozjaka...
Priroda nas tu naprosto zove – da je nagrdimo otpadom?! Pogledajte fotografije koje smo snimili posljednjih tjedana, teško je izvesti drukčiji zaključak...
Nego, kako ono rekosmo da točno glasi prva fraza?