StoryEditor
Zagoradigla se prašina

Mještani u čudu: Općina Dugopolje minira na neoznačenom gradilištu u području staništa zaštićenih životinjskih vrsta, pozvana i inspekcija

15. siječnja 2021. - 19:27

Na sjevernoj strani Mosora se ovih dana digla velika prašina, što doslovno, što figurativno.

Općina Dugopolje u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom (SDŽ) i Ministarstvom turizma već je sredinom prosinca krenula u realizaciju projekta "Vidikovac i pješačka staza na sjevernoj padini Mosora" kojim se planira uređenje puta koji godinama služi lokalcima i planinarima kao prečica do vrha Ljubljan, u pješačko-edukativnu stazu. "Neka se Dugopolje turistički razvija" i "lijepo je da se ulaže u promociju planinarstva i ekologije", moglo se čuti tada, no javno mnijenje se drastično podijelilo kada su se prošli tjedan na Mosoru začule detonacije.

Naime, Mosor se nalazi unutar ekološke mreže Natura 2000, a područje na kojem se uređuje edukativna staza značajno je za očuvanje zaštićenih vrsta ptica poput sivog sokola, surog orla i zmijara te drugih divljih životinja i njihovih staništa.

Ne znači to da se na obroncima ovog brda ne može "prstom maknuti", dapače, Natura potiče održivi razvoj i ulaganje u zaštićena područja, ali u skladu s propisima koji štite ugrožene vrste i njihova staništa.

Projekt "Vidikovac i pješačka staza na sjevernoj padini Mosora" predviđa proširenje spomenute staze na 1,2 do dva metra cijelom dužinom od zaseoka Doždori do vrha Ljubljan (oko četiri kilometra), postavljanje edukativnih tabli, klupa i putokaza te uređenje vidikovca. Vrijedan je 750 tisuća kuna, a financiraju ga Ministarstvo turizma i Splitsko-dalmatinska županija u iznosu od 75 posto, dok 25 posto pokriva Općina Dugopolje.

image
Miniranje stijena
Privatni Album

Budući da se područje nalazi unutar mreže Natura 2000, projekt je morao proći određenu zakonsku proceduru. Prilikom prethodne ocjene prihvatljivosti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je ustanovilo da postoji negativan utjecaj na staništa zaštićenih vrsta, ali nije značajan.

- Ciljni stanišni tipovi Područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove i Područja očuvanja značajnog za ptice na području zahvata su 62AO (Istočno submediteranski suhi travnjaci) i 8210 (Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom) i predstavljaju pogodna staništa ciljnih vrsta navedenih područja ekološke mreže. Provedbom zahvata doći će do do trajnog gubitka 0,19 hektara stanišnog tipa 62AO i 0,11 hektara stanišnog tipa 8210, kao i 0,68 hektara pogodnih staništa za ciljne vrste. S obzirom da će provedbom zahvata doći do zanemarivo malog gubitka navedenih staništa, radi se o utjecaju koji nije značajan.

Također, s obzirom da je izvođenje radova planirano izvan razdoblja gniježđenja i brige za mlade ciljnih vrsta ptica, može se isključiti mogućnost značajnog negativnog utjecaja na ciljne vrste područja. S obzirom da se izgradnjom predmetne staze zauzimaju prirodna staništa, preporuka je da se staništa u najvećoj mjeri ostave u prirodnom stanju te da se izbjegava korištenje tucanika ili da se koriste drugi prirodni materijali (npr. zemljani) – dio je zaključka Ministarstva. Na temelju istog, i SDŽ je izdala rješenje o prihvatljivosti projekta, no problem je nastao u načinu izvođenja radova.

image
Jakov Prkić/Cropix

Naime, u projektu se na više mjesta navodi da će se prva faza radova, probijanje puta, obaviti manjim strojevima i ručno zbog nepristupačnosti terena za mehanizaciju. U stvarnosti se izvodi pomoću eksploziva. U isto se uvjerio naš sugovornik, stravstveni planinar iz Splita, po struci geoekolog, koji je protekli tjedan pješačio ovom stazom.

- Planinario sam tom stazom i naišao na radnike koji su postavljali dinamit u rupe u stijeni. Dok sam se penjao prema vrhu začuo sam eksploziju, što pokazuje koliko glasnu buku stvara detonacija. Korištenje dinamita nije dopušteno u zaštićenom području, niti tako piše u projektnoj dokumentaciji – govori. Navodi da gradilište nije bilo zatvoreno ili na bilo koji način označeno, a nije bilo ni obavijesti o eksplozijama, što je njega i prijatelja dovelo u potencijalnu opasnost.

- Srećom, put gore smo prošli prije detonacija, ali u povratku s vrha Ljubljan smo prošli istom stazom i naišli na nekoliko stotina metara "mini kamenoloma". Stijene su bile razbacane posvuda, kretanje po njima je bilo tehnički vrlo zahtjevno pa smo se radi spriječavanja ozljeda morali kretati jako sporo i vrlo pažljivo – kaže. Sve je dokumentirao i prijavio nadležnim službama, a fotografije koje je napravio u noći spuštajući se ovom stazom djeluju zastrašujuće.

U namjeri da razjasnimo radi li se zaista o devastaciji, posjetili smo gradilište. Iako su radovi prethodnih dana bili u punom zamahu, po našem dolasku nije bilo radnika; ni tvrtke "Kavelj" koja je ovaj posao dobila na županijskom natječaju, pa ni tvrtke "Edison", za koju smo kasnije od nadzora doznali da je izvodila miniranje. Na gradilištu su nas dočekali tek članovi planinarskog društva Ljubljan, koji su, kako kažu, pomagali u čišćenju staze. Predsjednik HPD Ljubljan Mirko Plazibat tvrdi da su dugopoljski planinari oduševljeni ovim projektom.

image
Jakov Prkić/Cropix

- Društvo ima 110 članova i svi su zdušno prihvatili projekt, drago im je da se to radi. Imamo i članova koji imaju neku vrstu invaliditeta, a na ovakvom terenu im je prosto nemoguće kretati se. Mi iza sebe imamo preko 20 tisuća sati volonterskog rada, napravili smo kapelicu i helidrom na Mosoru, sklonište pod Ljubljanom, desetak izletišta, uredili staze koje koriste brojni planinari, a sada pomažemo u izgradnji ove staze.

Ovdje će sutra doći malena djeca na edukaciju, ljudi s posebnim potrebama koji imaju želju ići u planinu, a dosad nisu mogli... – govori vodeći nas budućom pješačko-edukativnom stazom. Ovom projektu se protive tek pojedinci, tvrdi Plazibat, koji ne vidi ništa loše u korištenju dinamita.

- Kad se ovakav kamen nađe na putu potreban je čekić od tri tone da ga razbije - objašnjava pokazujući oveću stijenu.

Ni općinskom načelniku Perici Bosančiću nije jasno zašto se građani bune. Sve je u skladu s projektom, tvrdi.

- U projektu se ne precizira način razbijanja stijena, kao što se ne spominje ni da će biti korišten malj. Nijedan projekt nije toliko detaljan. Ovo je legitiman način izvođenja zemljanih radova, lokalizirano miniranje, odnosno rastresanje svakog pojedinog kamena. Istina, područje je unutar mreže Natura, ali imamo sve suglasnosti i ako ćemo govoriti o pticama i drugim životinjama, mislim da je manje štete napravila prigušena eksplozija koja traje nekoliko sekundi nego čekić koji će tri sata tući kamen i puno više uznemiriti životinje. Ja u miniranju ne vidim problem – odrješito će Bosančić. Podsjeća da se radovi izvode van razdoblja gniježđenja ptica, što, veli, smanjuje negativan utjecaj.

Argument planinara da detonacije stvaraju veliku buku smatra neuvjerljivim jer, kaže, u blizini je kamenolom pa nikome ne smeta, a "i petarda kad pukne u selu se čuje do Ljubljana".

image
Jakov Prkić/Cropix

- Mislim da nije relevantno dokle se zvuk prenosi. Planinari koji ovo prijavljuju su ljudi koji žele da se uređenje staze ne dešava. Vjerujem da su njihovi razlozi dobri, da žele da se ovo sačuva, ali mi ne devastiramo, mi uređujemo stazu koja će biti sigurnija za korištenje. Dobro je preispitivati postupke, ako se argumentira kvalitetno, ali onda ti ljudi moraju biti dovoljno veliki i da se povuku ako se pokaže da to nije tako loše. Sjeverni Mosor bi, prema njima, trebao ostati divlji i surov, da samo vrhunski planinari mogu tuda ići, a južni Mosor može imati uređene staze. Ja ne razumijem te argumente – govori.

Po dolasku na gradilište zamijetili smo tek jednu sramežljivu tablu koja obavještava prolaznike da su radovi u tijeku. Potpisuje je HPD Ljubljan. Od bilo kakve oznake ili obavijesti od izvođača radova, ni traga. Bosančić kaže da je sve u skladu s propisima, a tvrdi da je tako bilo i protekli tjedan kada su ovo područje posjetili gorespomenuti planinari.

- Prije svake eksplozije se oglasi sirena, nju očito nisu čuli, a eksploziju su čuli – govori odmahujući glavom.

Da je sve po propisima i da se izvođač drži projekta tvrdi i Zvonko Bosančić iz tvrtke "Građenica", koji prema ugovoru sa Splitsko-dalmatinskom županijom vrši nadzor nad ovim gradilištem.

- Evo pogledajte, to je jako mala rupa u koju ide eksploziv i kontrolirano razbija samo stijenu. Znate koliko bi se vremena izgubilo samo na ovoj dionici da se to ide razbijati strojevima? Cijeli dan i ne bi se napravilo – kaže pokazajući rupu u stijeni koja je prethodnih dana slomljena eksplozivom.

Budući da se prilikom probijanja staze radilo s eksplozivom u blizini naseljenog područja, izvođač je bio dužan miniranje prijaviti MUP-u najkasnije 24 sata prije prve detonacije, a javnost izvijestiti putem lokalnih sredstava priopćavanja. Nekolicina mještana s koji su nam se obratili tvrdi da nisu obaviješteni. Provjerili smo što kaže MUP.

- Izvođač radova je poslao obavijest o miniranju Ravnateljstvu civilne zaštite te Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj. Po izjavi izvođača radova stanovništvo okolnih naselja je osobno obaviješteno o planu miniranja na gradilištu - odgovorili su iz MUP-a na naš upit.

image
Jakov Prkić/Cropix

Miniranje stijena nije jedino što građani zamjeraju ovom projektu. Prilikom najave početka gradnje načelnik Bosančić je na nacionalnoj televiziji kazao da se nada da će staza, osim za pješake, poslužiti i za quadove i konjske karavane. Planinari i ekolozi strahuju da će stalna buka i vibracije trajno narušiti zaštićena staništa. Načelnik Dugopolja ni tu ne vidi problem.

- Kao načelnik sam svjestan što interesira moje mještane. Mi ovdje imamo 30 jahaćih konja, zašto sutra ne bi netko osmislio ponudu za turiste? I zašto su quadovi loši? Zato jer se nekom ne sviđa? Radimo pješačku stazu, ali ja ću biti sretan ako netko može sjesti pet turista na pet konja i odvesti ih na vrh Mosora ovom stazom, tu ne vidim apsolutno nikakav problem, dapače. Bilo kakav turistički proizvod je odjednom nešto vulgarno, ali zašto? Zato jer bi to trebala ostati divljina u koju samo odabrani u dobroj formi mogu doći? - pita se Bosančić. Dodaje da se na Premužićevu stazu na Velebitu, kao i na Skywalk na Biokovu, gleda s divljenjem, a njima se prigovara zbog jedne pješačke staze.

Cijeli slučaj oko izgradnje ove staze odjeknuo je društvenim mrežama. Svjesni da se radi o zaštićenom području, brojni su građani pozvali nadležne da zaustave miniranje, barem dok se ne utvrdi šteti li divljem životu. Na reakciju su pozvali i Mosoraše koji se brinu o južnoj strani ovog brda, no kako navodi predsjednica Ivana Radonić, HPD "Mosor" je službeno bez komentara.

Ipak, nisu svi članovi tako sramežljivi u izražavanju mišljenja. Ekipa "Mosor film festivala" čiji je organizator bivši predsjednik, a danas član Nadzornog odbora "Mosora", Denis Vranješ, oglasila se na društvenim mrežama. Podsjetili su da se u blizini ove staze, koju posprdno nazivaju "budućim poučnim putem za konjske karavane i quadove", nalazi Đuderina jama, stanište endemske vrste, čovječje ribice. Zapitali su se kako će miniranje i budući najavljeni promet quadovima utjecati na njihov opstanak.

image
Jakov Prkić/Cropix

Za mišljenje smo upitali nadležne institucije. Iz Ministarstva održivog razvoja nisu konkretno odgovorili je li korištenje dinamita unutar Nature 2000 dozvoljeno, tek su citirali dio gore navedene ocjene prihvatljivosti projekta.

Državni inspektorat kaže da su zaprimili prijavu koja ukazuje na moguće nezakonite radnje u vezi s ovim zahvatom, a o utvrđenom stanju i eventualnim poduzetim mjerama, izvijestit će nakon inspekcijskog nadzora. Kako doznajemo iz Javne ustanove "More i krš" zajednički nadzor bit će obavljen u petak, a o svemu će izvijestiti nadležno Ministarstvo.

I tek tako, jedan naoko pozitivan projekt, koji bi mogao doprinijeti turističkom razvoju ovog kraja, ali i promociji planinarstva i zaštite okoliša, zasjenjen je skandalom. Opravdanim ili ne, ostaje na nadležnima institucijama da razjasne.

image
Miniranje stijena
Privatni Album
item - id = 1071118
related id = 0 -> 1135996
related id = 1 -> 1135521
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. listopad 2021 11:42