StoryEditor
Zagorapovijest i mitologija

Mađari na Klisu žele podići spomenik svojoj svetici i ugarskoj princezi, Klišani poručuju: Neće dok je i zadnjeg uskoka! Na Tvrđavi smo nalazili mađarske zastave...

Piše Mia Sesartić
2. veljače 2022. - 12:35

Sve je počelo još 1999. godine, malo se pritaji, pa se opet rasplamsa, tvrdi Klišanin, po struci povjesničar, mr. sc. Krešimir Glavina, koji je prije jedno tjedan dana ponovno aktualizirao otvoreno pismo koje je svojedobno poslao raznim institucijama protiv postavljanja spomen-ploče mađarskoj svetici i ugarskoj princezi, svetoj Margareti, na Kliškoj tvrđavi.

Ponovni povod tomu je, kako se ovih dana moglo čitati u medijima, posjet mađarskog državnog tajnika Hrvatskoj, a ujedno i razgovori s ministricom kulture, predstavnicima Općine Klis, kao i ljudima od struke, a u svezi s mađarskom inicijativom za postavljanje kamenog kipa visokog oko tri metra u okolici Kliške tvrđave.

Otišli smo zato drito do Klisa, kojega još nazivaju i kolijevkom hrvatske državnosti, provjeriti što o svemu misle sami Klišani, odnosno članovi Povijesne postrojbe "Kliški uskoci", koji su se, kažu, zajedno s njihovim prijateljem i profesorom Glavinom i profesorom Valterom Firićem, zaljubljenikom u klišku povijest i kulturu, na takvoj mađarskoj inicijativi već zahvalili u dva navrata 2003. i 2007. godine.

- Sve se to zakotrljalo još 2007., odnosno 2008. godine i sada doživljavamo svojevrsnu reprizu cijelog događaja.

Moramo razlikovati povijest i relevantne činjenice od mitova, jer mi znamo iz nedavne prošlosti iz našeg susjedstva da mitovi često prelaze u mitomaniju, a te mitomanije prelaze u političke sfere jer smo i sami bili žrtve jedne mitomanije koja je urodila jednom strašnom agresijom. Mislim da sjećanje ne bi smjelo izblijedjeti jer je to bilo praktički nedavno - veli nam Klišanin Andi Jankov, profesor povijesti i član Povijesne postrojbe "Kliški uskoci".

image
Profimedia
- Što se tiče Margarete i njezine svetosti, nitko od Klišana ne poriče niti dvoji u njezinu svetost i njezino značenje u svijesti mađarskog naroda, međutim, ta se tematika prije tih trinaest, četrnaest godina prelila i u političke sfere, i to ne tako bezazleno, pa smo iz te jedne religioznosti i duhovnosti zašli u sferu politike. Zbog toga ovakve stvari treba gledati u malo širem povijesnom kontekstu - smatra Jankov pa nam na primjeru koji se, veli, jedno dvije godine u to vrijeme događao na Tvrđavi želi pojasniti kako ovaj slučaj prelazi duhovnost.

- Moj kolega Damir Žura, zapovjednik ove naše povijesne postrojbe, koji je kao i ja dragovoljac Domovinskoga rata, bili smo neugodno iznenađeni nekim momentima. Naime, tijekom gotovo dvije godine, uoči, za vrijeme i nakon traženja da se postavi spomen-obilježje svetoj Margareti, u tom razdoblju smo na Tvrđavi konstantno nalazili mađarske zastave obješene o zidine, na kule, kao i na jarbolu do naše hrvatske zastave, koje smo potom skidali.

S druge strane, nismo bili lijeni "potegnuti" u izvore i do Rima za argument da Margareta nije rođena na Klisu 1242., kako tvrde Mađari, nego je rođena na granici današnje Slovačke i Mađarske, u mjestu Turoc, što upravo navodi naš kolega, profesor Krešimir Glavina. Tako da je i po tome bespredmetno razgovarati da bi se svetici postavio kip u mjestu gdje nije ni rođena - drži Jankov.

- Što se tiče Klišana, koji su tradicionalno vezani uz vjeru, jer vjera je u tim vremenima ovdje značila jednako i opstanak i samostalnost, a ta nit je ostala i danas, Klišani nemaju ništa protiv da skupa sa svojim prijateljima Mađarima jedanput godišnje održe misu u mjesnoj crkvi. Neka tada dođe izaslanstvo mađarske nadbiskupije i mi ćemo ih rado ugostiti i poći ćemo zajedno u obilazak Tvrđave - poručuje Jankov, pa ističe kako se pod broj jedan ne bi smjelo preskakati svoje velikane.

- Nemamo niti jedan jedini mali kamen koji bi spominjao kneza Trpimira koji je stolovao u Klisu, a da ne govorim o Petru Kružiću, legendi kršćanske obrane u Europi, koji isto nema svoje spomen-obilježje.

Onda bi po nekoj logici koju Mađari provlače kroz ovu inicijativu i svi oni koji su bili u Tvrđavi, koji su na kraju krajeva vladali Tvrđavom, mogli doći i davati slične inicijative. Možda bi onda i Turci imali pravo isto tražiti jedno obilježje jer su 111 godina vladali Klisom, da udovoljimo onda i Francuzima, jer je i Napoleon bio tu, Veneciji, odnosno Italiji kao sljednici te republike i tako dalje...

Klis je prevažno mjesto da bismo parcijalno udovoljavali željama stranih zemalja i kultura u tom pogledu. Kad bi svatko stavljao svoju ploču, mi bismo postali jedan trovački megacentar, jedno sajmište - smatra Jankov, a njegov kolega Damir Žura drži da postoji za tu 1242. godinu jedan još, za njih, veći događaj koji bi trebalo prije obilježiti.

- Mi smo udruga koja se bavi oživljenom poviješću i vidimo da ljudi od struke dovode u pitanje mjesto rođenja svetice Margarete, kćeri Bele IV. Nama bi bilo zanimljivije obilježiti tu pobjedu koja se dogodila 1242. godine nad Tatarima koji su cijelu Aziju i pola Europe osvojili, a dolaze pod Klis i prvi put ne uspijevaju osvojiti utvrdu, što je onda bilo nezamislivo, doživjeti takav vojni poraz u Europi.

Trebali bismo slaviti tu pobjedu za koju znamo da se dogodila, da Hrvati pobjeđuju Tatare - smatra Žura, a njihov član Ante Meštrović, ujedno i kolekcionar, zaljubljenik u baštinu, drži da je važnije da se Tvrđava općenito zaštiti od postavljanja svakojakih spomen-obilježja.

image
Damir Žura, Ante Meštrović i Andi Jankov na braniku Tvrđave
 
Joško Šupić/Cropix

- Ako smatramo da je Kliška tvrđava jedan od oltara hrvatske domovine, unutar nje ne bi se trebali nalaziti nikakvi spomenici jer je ona sama po sebi spomenik. Sasvim je dovoljna spomen-ploča zapovjedniku kliških uskoka Petru Kružiću, koju su 1937. godine podigla "Braća Hrvatskoga zmaja" i Hrvatsko društvo Bihać, uz sudjelovanje naroda i Općine Klisa.

Svi koji smatraju da bi mogli biti sastavni dio te naše povijesti, oni su samo boravili u Tvrđavi na kraće ili duže vrijeme, uz časno poštovanje prema Beli IV., on se samo zadržao nekoliko dana, a svi oni koji misle drugačije mogu se pronaći u tekstu gore spomenute ploče koji je sastavio arheolog i povjesničar don Frane Bulić: "... Domaćima na ponos i pouku strancima na razmišljanje o našim žrtvama za obranu kršćanstva i evropske kulture godine 1937."

Tvrđava je sama po sebi spomenik i ne trpi dodatne intervencije, bilo bi bolje da povedemo računa kako će se skinuti onaj repetitor s Kliške tvrđave koji je nakaradan - zaključuje Meštrović.

Načelnik općine Klis Jakov Vetma zna za spomenutu mađarsku inicijativu i kaže nam da Općina Klis ne namjerava postaviti kip mađarske princeze te da se nije ni susreo s mađarskom delegacijom.

- Spomenuta inicijativa traje dvadesetak godina. Nemam ništa protiv obilježavanja hrvatsko-mađarske princeze i svetice. Međutim, sam način obilježavanja mora biti u skladu s mišljenjem svih nadležnih tijela i struke te rezultat otvorenog dijaloga.

U tom pravcu Općina Klis pokreće inicijativu formiranja neovisnog i stručnog tijela koje će definirati način obilježavanja svih hrvatskih, ali i europskih velikana koji su obilježili povijest Klisa.

Jer svakako želimo obilježiti, ne nužno kipom, i kneza Trpimira i Kružića, Šubića... sve velikane koji Klis ne vežu za samo jedno razdoblje, već ga čine kolijevkom hrvatske državnosti i povijesnim gradom - zaključuje načelnik.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. listopad 2022 01:04