Piše li se dobro u sljedećim godinama Dalmatinskoj zagori, jednom od područja Hrvatske gdje se, ruku na srce, do sada nedovoljno investiralo od strane države? Hoće li novozapočeti program koji nosi i simboličan naziv “Program gospodarske i društvene revitalizacije Dalmatinske zagore” uz svu silinu neiskorištenih autohtonih resursa toga dijela Hrvatske, oplemeniti ta područja i dati im zamah kako na gospodarskom, tako i društvenom polju, u konačnici poboljšati demografsku sliku i stvoriti uvjete za opstanak mladih ljudi i obitelji u tom kraju?
Sve su ovo pitanja koja se nameću na početku jednoga procesa koji je upravo započeo raspisivanjem javnog poziva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a na koji se projektima mogu prijaviti dvadeset i tri općine i gradovi iz Splitsko-dalmatinske i deset općina i gradova iz Šibensko-kninske županije, upravo onih mjesta koji kaskaju sa razvojem.
Za prvu “ruku” na dispoziciji je nešto više od deset milijuna eura uz naznake da će se u konačnici taj iznos svake godine povećavati i da bi na kraju, to mogao doseći respektabilnih osamdeset milijuna eura.
Početku realizacije ovoga prvog programa prethodile su mnoge konzultacije ministarstva i ministrice Nataše Tramišak s čelnim ljudima lokalne samouprave s tih područja. Primjerice iz Imotske krajine, čiji su u ovom slučaju njeni lokalni političari itekako lobirali da ovaj program krene. Imoćani smatraju da bi on kao nastavak poznatog Intervencijskog plana mogao itekako poboljšati krvnu sliku cijele Imotske krajine.
Ivan Budalić, gradonačelnik Imotskog i saborski zastupnik, potegnuo je lavovski dio posla oko programa revitalizacije.
- S obzirom na to da smo svjedoci kvalitetnog razvoja istočne Slavonije, zapadnog Srijema, velikih projekata koje naša Vlada provodi diljem Hrvatske, mi smo proteklih godina, mogu kazati, jedno duže razdoblje bili zakinuti u ravnomjernom razvoju od ostalih naših sredina.
Upravo zato ovaj program Revitalizacije Dalmatinske zagore kako gospodarske, tako i društvene, daje nam mogućnosti da uhvatimo korak za tim sredinama.
- Što se konkretno financira iz ovoga programa?
- Negdje pedeset posto sredstava predviđeno je za alokaciju iz područja gospodarske infrastrukture, trideset posto alokacije iz područja društvene infrastrukture i dvadeset posto je financiranje komunalne infrastrukture. Upravo suglasnost koju smo dobili od Vlade RH, resorne ministrice Tramišak koja je imala razumijevanja za ovo područje i prihvatila je sve naše argumente, urodilo je objavom prvoga javnog poziva.
Za prve tri godine predviđeno je nešto više od 10 milijuna eura, no s predočenjem konkretnih projekata svih ovih jedinica lokalne samouprave ta sredstva će se povećavati. Minimalni iznos u eurima za pojedine projekte iznosi 150.000 eura, a maksimalni milijun eura uz sudjelovanje lokalne samouprave u visini od 20 posto.
Od 3. siječnja do 30. travnja je razdoblje da čelni ljudi naših jedinica lokalne samouprave pripreme kvalitetne projekte koje će revitalizirati, ili početi revitalizaciju neke općine, ili grada u jednom ili u dva projekta.
Znam pouzdano da se sve jedinice lokalne samouprave s našega područja ozbiljno pripremaju za to i da su na vidjelo već izišli i konkretni projekti. Konkretno grad Imotski ima potrebu projekta revitalizacije Gradske tržnice,kao i komunalnog opremanja Poduzetničke zone. Isto tako vrlo su važni i zajednički projekti između jedinica lokalne samouprave.
U suradnji smo s općinom Proložac oko dječjeg vrtića, a Vodovod Imotske krajine ima udjela svih općina i grada Imotskog, pa tu možemo prijaviti zajedničke projekte. Vrlo bitno u ovoj priči je i naš ulazak u Schengen, uvođenje eura, pa recimo putem naše Poslovne zone možemo privući i ulagače iz mnogih zemalja Europe gdje je mogućnost otvaranja novih radnih mjesta.
Da ne govorim o turističkom segmentu gdje bilježimo skoro pa nestvarne rezultate od čak 47 posto povećanja broja gostiju i 43 posto noćenja u odnosu na prošlu godinu. Planiramo otvoriti još četiri grupe u našem vrtiću jer su to sada stvarne potrebe i ovi novci iz programa revitalizacije će itekako dobro doći
Moram priznati da sam osobno i kao saborski zastupnik obijao vrata raznih ministarstava, pa i s kolegama načelnicima općina kako bismo ukazali da su ovakvi programi prijeko potrebni kako bi ne samo uhvatili korak s ostalim područjima Hrvatske, već da i ove resurse koje imamo, dodatno oplemenimo - veli Ivan Budalić.
A da su Imoćani uistinu ozbiljno shvatili početak ovoga programa revitalizacije,neki načelnici imotskih općina već imaju pripremljene, a neki su u izradi projekti za koje smatraju da će poboljšali kako gospodarsku, tako i opću društvenu sliku njegovih općina. Bože Ćubić, načelnik općine Cista Provo:
- Aplicirat ćemo sigurno za proširenje našega Dječjeg vrtića u Cisti Provo. Raduje nas upravo ta činjenica jer se polako, ali sigurno poboljšava ta demografska slika.Stvoriti uvjete za djecu naš je primarni zadatak:
Petar Petričević, načelnik općine Lovreć:
- Sigurno ćemo prijaviti projekt za izgradnju multifunkcionalne dvorane za potrebe naših stanovnika, posebno mladih u kojemu će mjesta naći i turistički informativni centar. Povećanje broja kuća za odmor, okretanje naših ljudi turizmu,s igurno da će s ovim projektom itekako općina puno dobiti.
Branko Knezović, načelnik općine Lokvičići:
- Idemo s projektom uređenja biciklističke staze oko naših poznatih jezera, u sklopu poboljšanja turističke infrastrukture, jer baš u turizmu vidimo ubrzani razvoj općine.
Mario Repušić, načelnik općine Runovići:
- Naš projekt je lociran na izgradnju dječjeg vrtića, to nam je sada primarni posao.
Ivan Karin, načelnik općine Podbablje:
- Planiramo uputiti projekte izgradnje i uređenja parkirališta u krugu sadašnje zgrada naše općine, crkve sv. Luke i tamošnjeg groblja, te uređenje tematske staze našeg Križnog puta od Kamenmosta do Druma.
Mijo Šuto, načelnik općine Zmijavci:
- Dječji vrtić na Mečiljevu u Zmijavcima naš je primarni cilj bar u ovoj prvoj prijavi na javni poziv ministarstva Regionalnog razvoja i EU fondova. Svakako da ćemo se s novim projektima prijavljivati i ubuduće.
Mate Lasić, načelnik općine Proložac:
- Aplicirat ćemo s dva projekta. Jedan je itekako važan za sve daljnje radnje, a to je sređivanje naših katastarskih čestica i katastarskih knjiga, a drugi je izgradnja dječjeg vrtića.
Miroslav Gaće, načelnik općine Zagvozd:
- Imamo dva projekta. Jedan je izgradnja Planinarskog doma na Kaocima, s obzirom na razvoj turizma u našoj općini, osiguranje turistima i planinarima uvjeta za posjet planini Biokovo i drugi projekt je uređenje Doma kulture u središtu Zagvozda.