StoryEditorOCM
ZagoraNA SVOJOJ ZEMLJI

Imoćani će napokon odati primjerenu počast svojoj legendi! Ne, nisu to ni Mercedes ni Matan, nego čovjek kojem je i Beograd posvetio ulicu, a u rodnom gradu nema mu ni traga

Piše Braco Ćosić
27. studenog 2022. - 09:53

U Imotskom je prije pet mjeseci utemeljena neprofitna, apolitična udruga pod nazivom “ŽivImotski”, a koja bi nakon službene registracije sljedeće i idućih godina počela ostvarivati svoje ciljeve.

U maloj igri riječi naziva same udruge zapravo je sažet cilj, kompletan rad udruge, njezin zakon, ali i itekakav izazov za članove. U Imotskom kao malom gradiću za koji su stari stanovnici govorili da je kutija šibica i da u toj kutiji svatko svakoga zna i ono što mu se događa u kući, pa ako se zapali samo jedna šibica da plane cijela kutija, bilo u dobru, bilo u zlu, i to čini izazov.

Čini se da su to sve znala djeca grada Imotskog, ali i djeca čiji su se roditelji doselili u grad i koji mu daju sebe. Jasno, ovo sugerira da je udruga "ŽivImotski" otvorena za sve i da u njoj imaju mjesta isključivo oni koji će živjeti Imotski.

- Tako je - veli nam jedan od pokretača osnivanja udruge, fetivi Imoćanin s riječkom adresom, prof. dr. Hary Nikolić, šef Dječje kirurgije KBC-a Rijeka.

- Kao dopredsjednik udruge i ja iz Rijeke mogu pridonijeti čuvanju izvornih vrijednosti moga grada, davati inicijative, prijedloge, u konačnici sudjelovati u njihovoj realizaciji. Isto to može i onaj iz Njemačke, Zagreba, s bilo kojega mjesta na svijetu, da ne govorim koliki je prostor za sve one koji se žele priključiti iz samoga Imotskog, Imotske krajine.

image

Prof. dr. Hary Nikolić, Imoćanin s riječkom adresom i dopredsjednik udruge ‘Živimotski"

Braco Ćosić

Ta transparentnost, ali i odgovornost i rad u udruzi su zapravo temelji onoga što želimo. A želimo prvo sačuvati neke vrijednosti koje su Imotski desetljećima, pa i stoljećima činile malim gradićem koji ima svoju kulturu, baštinu, svoju, rekao bih, širokogrudnost u ophođenju s ljudima, došljacima, svima onima koji svoje vole, a poštuju druge i drugačije.

Želimo sugerirati promjenu nekih stvari, naoko detalja, koji po nama nisu slika Imotskog ili ne bi trebali biti, potom dajemo inicijative za nešto novo, za koje smatramo da imaju svoje mjesto u kulturi i imidžu grada, ali isto tako nećemo se libiti pokretati i prikupljanje potpisa naših sugrađana za neke peticije ako budemo smatrali da su oni potrebni za boljitak i život stanovnika.

Nadamo se suradnji s lokalnom samoupravom, jer mislimo da i oni na vlasti misle dobro gradu i građanima, ali isto tako spremni smo na svaku vrstu kompromisa i dogovora sa svima koji žele dobro Imotskom - veli prof.dr. Nikolić i otkriva nam, kako kaže, za sada samo neke od zadataka koje je pred sebe stavila udruga, odnosno njezini članovi. A ima ih itekako zanimljivih.

- Mi smo se usredotočili na nekoliko sugestija lokalnoj vlasti, potom Javnoj ustanovi “More i krš”, ali ćemo i sami poduzeti neke korake, poput priprema za dobivanje certifikata o zaštiti Imotske torte, slastice koja je niknula u gradu i koja se svojim sadržajem, ali i vizualnim izgledom već na neki način promovirala diljem svijeta u mjestima i gradovima gdje ima Imoćana.

Potom, tražit ćemo od “Mora i krša” da se razmotri, u skladu sa svim važećim zakonima o zaštiti spomenika prirode, a naše Modro jezero je u tom statusu, da se čim prije započne s radnjama oko izgradnje nekoliko dodatnih serpentina ili skalina kao dodatak na već deset postojećih, izgrađenih još početkom 1900. godine.

image

Udruga ‘ŽivImotski‘ zalaže se za to da se obnove serpentine na Modrom jezeru

Naime, ubrzani razvoj turizma, enormno povećanje broja posjetitelja Modrog jezera, veliki interes svih populacija za njegov obilazak traže upravo uvjete za normalno i, rekao bih, sigurno spuštanje do same vode jezera. Prošla su vremena kada je Modro jezero bilo samo malomišćansko i samo njima dostupno za kupanje.

Zatim, ono što iznimno bode oči Imoćana jest sadašnja lokacija gradske mrtvačnice koja svojim izgledom, i najvažnije, (ne)funkcionalnošću odudara od normalnoga i kulturnog, te dostojanstvenog posljednjeg ispraćaja njegovih stanovnika.

Tu već vidimo i suradnju Grada oko te naše inicijative. Jedan od važnijih ciljeva naše udruge svakako je stvaranje atmosfere za neophodnu izgradnju Doma za stare i nemoćne.

image

Iz majstorske radionice Ante Jurkića već se vide konture budućeg spomenika Mati Parlovu

Braco Ćosić

Osim nekih, naoko sitnih prijedloga, ali za nas vrlo važnih, poput osvjetljavanja zvonika župne crkve sv. Franje, potom izgradnje nekoliko kamenih česmi unutar stare gradske jezgre, prijeko potrebnim ponajviše sve većem broju turista, podržat ćemo i veliki projekt postavljanja spomenika Mati Parlovu u Imotskom.

Boksački prvak je, istina, rođen u Splitu, no svoje djetinjstvo proveo je tu, četiri razreda osnovne škole završio je u svome gradu, stanovao je na Bazani, u najstarijem dijelu našega grada, njegova cijela obitelj je iz Ričica i Imotskog, bio je ondašnjim generacijama uzor i svakodnevica.

Mate Parlov je sportaš stoljeća, jedini boksač na svijetu koji je ujedinio sve amaterske svjetske titule s onim profesionalnim, olimpijski je pobjednik. I dok druge sredine poput Pule i Fažane, podižu spomenike tom sportašu, u Imotskom - ništa. Stoga smo svim srcem prionuli inicijativi nekih ljudi iz Županije splitsko-dalmatinske da se uz njihovu pomoć, kao i pomoć Boksačkog saveza Hrvatske, u Imotskom postavi Matin brončani kip. Imamo prijedlog gdje bi on trebao biti - veli prof. dr. Nikolić.

Čini se da je podrška svih članova udruge “ŽivImotski” ovom projektu itekako dobrodošla, jer, kako doznajemo, kip Mate Parlova već je u izradi, a Boksački savez Hrvatske otišao je korak dalje. Evo što kaže njegov predsjednik Bono Bošnjak:

- Mate je sportaš stoljeća i Boksački savez i ja osobno želimo postaviti njegov spomenik u njegovom Imotskom. Imali smo već sastanak s dožupanom Antom Šošićem, gradonačelnikom Ivanom Budalićem, akademskim umjetnikom Antom Jurkićem i mislim da će Boksački savez i Županija financirati to postavljanje.

Tražimo pogodnu lokaciju s kojom bi građani Imotskog bili zadovoljni i tu nam ruku daju i članovi udruge “ŽivImotski”. Razgovarali smo o tome da se u Imotskom utemelji boksački klub, organizirali bismo i memorijalni turnir u suglasnosti s Matinom obitelji, a u perspektivi nam je zadatak da napravimo muzej u Imotskom Mati u čast. Velika je to stvar za Imotski, ali i za brojne turiste koji će vidjeti gdje je ponikao najveći boksač stoljeća s ovih naših prostora.

Ja sam bio boksač i znam tko je Mate Parlov. Svatko ga prisvaja, čak i u Beogradu ima svoju ulicu. Moram na kraju kazati da Imotski zapravo i ne zna što je imao u svojim njedrima i ima se čime podičiti. Ma koliko je u prošlom stoljeću prošlo ovim prostorima sportaša, samo je jedan naj, a taj je Mate Parlov - zaključuje Bošnjak.

image

Mate Parlov i Adinolfi u borbi za europskog prvaka, Beograd 1976.

presnimio: Goran Šebelić/Cropix
image

Sadašnji izgled osvjetljenja zvonika na župnoj crkvi sv. Franje u Imotskom po viđenju članova udruge nije primjeran

Braco Ćosić
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. siječanj 2023 19:13