StoryEditorOCM
ZagoraŠOK

Čovjek u Zagori na stražnjem sjedištu vozio golemu zmiju, spazio ju je tek nakon 20 minuta. A onda - panika

Piše DALMACIJA SD
7. srpnja 2023. - 16:04

Pomalo bizarna priča dolazi nam iz jednog sela u Dalmatinskoj zagori. Sve se dogodilo, po kazivanju jedne gospođe, prije nekoliko dana.

– Susjed na svom automobilu ostavlja otvorene prozore tijekom ljetnih vedrih dana i noći, a sve kako bi mu u autu bilo hladnije. I tako je čovjek jedan dan sjeo u svoj rashlađeni automobil i krenuo u trgovinu zajedno sa ženom. Vozio je tako 20 minuta, a onda je u retrovizoru vidio ogromnu skupljenu zmiju na stražnjem sjedalu.

Ukočio se od straha, onda se pribrao, zaustavio automobil. Shvatio je da se ne radi o otrovnici, otvorio je vrata i istjerao je, nije je ubio jer ga i nije bilo toliko strah jer je znao da je neotrovnica – kazuje nam ta gospođa, navodeći da su susjedi bili pribrani, iako ih je u prvi mah uhvatila panika.

Hrvatska je bogata vrstama zmija, nalazimo ih čak 15 vrsta. Zmije Hrvatske uključuju i tri otrovnice, no ljudi se često neopravdano boje ovih beznogih gmazova, obašnjava biolog Goran Šafranek.

– Zmije uglavnom žive samotnim životom i okupljaju se u veće skupine samo tijekom hibernacije (zimski san) i u razdoblju parenja. Neke zmije zbog visokih temperatura i suše miruju i u najtoplijem dijelu godine, a to se naziva estivacija (ljetni san). Velika većina vrsta aktivna je danju, zbog ovisnosti o sunčevoj energiji, dok je samo manji dio vrsta u toplijim krajevima aktivan i noću. Danju se zmije uglavnom griju na otvorenim osunčanim površinama, a kao idealno mjesto za skrivanje služe im hrpe kamenja i suhi komadi drveta. U Hrvatskoj je samo pjegava crnokrpica aktivna jedino noću, kada se hrani macaklinima i gušterima – navodi Šafranek.

A što s ove tri otrovnice, koliko su one opasne?

PLANINSKI ŽUTOKRUG

Otrov planinskog žutokruga najslabiji je od otrova svih europskih zmija. Na ljude djeluje poput otrova ose ili pčele. Nikada nisu zabilježeni smrtni slučajevi. Blagoga je i mirnoga temperamenta te rijetko napada.

RIĐOVKA

Riđovka je najrasprostranjenija zmija Europe i najrasprostranjenija zmija uopće. Stanište joj se prostire preko čitave Europe, kroz Rusiju sve do obale Tihog oceana. Može se naći i u Švedskoj i u Arktičkom pojasu. Nema je u južnoj Španjolskoj, južnoj Italiji, na jugu Balkanskog poluotoka i na nekim većim sredozemnim otocima.

Za čovjeka je zmija otrovna, ali stručnjaci napominju da je agresivna samo kad je se uznemirava. Njezin ugriz može biti jako bolan, na mjestu ugriza javlja se oteklina, potom može doći do povraćanja, opće slabosti. Otrov sporo djeluje i za odraslu osobu je rijetko smrtonosan, no za malu djecu ugriz riđovke može biti fatalan.

Tijelo im je debelo, dužine 60 – 90 cm, na leđima imaju tamnu prugu u obliku cik-cak linije. Trbuh je sivocrn, vrat je uzak, glava plosnata. Oči su velike i okrugle, crvenkaste, imaju okomitu zjenicu i ljuti pogled. Uz rub gornje čeljusti ima karakterističnu bijelu prugu, navodi portal Plantea.

POSKOK

Naša najpoznatija zmija je poskok (Vipera ammodytes), ali je na najlošijem glasu i zbog mnogih netočnih mitova. Ne skače na ljude i ne juri za njima, navodi pak portal Priroda Hrvatske.

Poskoka nije teško prepoznati po izraslini (roščiću) na vrhu glave. Može biti siv, žut, smeđ, s cik-cak linijom, snažna tijela dugačkog do metra. Glava mu je trokutasta, s okomitim zjenicama. Poskok je zmija toplijih krajeva s kamenitom podlogom, pa živi na jugu Europe i u Maloj Aziji. Voli osunčana i suha mjesta s kamenjem i vegetacijom, livade s grmljem, odnosno krš. U Hrvatskoj ga nalazimo u krškom područje Dalmacije, Like, Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i Istre, ali i panonske gore poput Kalnika, Medvednice i brežuljaka Hrvatskog zagorja...

Poskok je najotrovnija europska zmija. Otrov, međutim, služi prije svega za lov. Pomoću njega svladava svoje žrtve – miševe i ostale glodavce, guštere te male ptice. Čovjek zbog svoje veličine nije na popisu njegova plijena. Poskok će otrov ispustiti isključivo u obrani, samo kao posljednju mjeru kad osjeti da mu je ugrožen život. Poskoku nije lako proizvesti otrov; potrebno je mnogo vremena i energije za to. Poskokov je otrov vrlo jak. Djeluje trenutačno na mjestu ugriza i odmah počinju oticanje i veliki bolovi. U skupini je hemotoksičnih otrova, svojstvenih zmijama ljuticama. Počinje razgradnju tkiva, odnosno probavu na mjestu. S vremenom se otrov širi kolanjem krvi i počinje ugrožavati život, posebice ključne organe poput bubrega i jetre. No kako poskoci štede otrov, česti su suhi ugrizi ili oni s doziranom mjerom otrova.

Zmije su mesožederi, a u njihovoj su prehrani uglavnom žabe, gušteri, druge zmije, štakori, ptice i njihova jaja, mali sisavci, ribe i kukci. Dakle, one nam i koriste jer su "čistači" okoliša i bitna su karika u prirodnoj ravnoteži.

– Zmije otrovnice, kod nas poskok, riđovka i žutokrug, razvile su otrov kao dio lovačkog arsenala. Ljutice, Viperidae, imaju hemotoksičan otrov, što znači da sadrži proteine koji razbijaju krvne stanice. Izazivaju unutrašnje krvarenje, naticanje, nekrozu i vrlo su bolni. Osim toga, među najdjelotvornije sastavne dijelove otrova ljutica spadaju i proteini koji sprečavaju zaustavljanje krvarenja, što rezultira masivnim unutarnjim krvarenjem i razaranjem okolnog tkiva. Krvarenje nastupa ispod kože, u nosnoj šupljini i ustima, a prije svega u probavnom sustavu i mozgu plijena – navodi Šafranek.

Zaštićene zakonom

Svih 15 vrsta zmija u Republici Hrvatskoj zaštićeno je Zakonom o zaštiti prirode (N. N. 70/05), odnosno Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (N. N. 07/06), te se ne smiju namjerno ozljeđivati ni ubijati. Također je zabranjeno i njihovo uznemirivanje, hvatanje i držanje u zatočeništvu.

NE činite ništa od sljedećeg:

- Nemojte čekati da se pojave simptomi u slučaju ugriza, nego odmah potražite liječničku pomoć.

- Nemojte primijeniti ​​podvezivanje jer sprječava protok krvi i može uzrokovati nekrozu.

- Nemojte rezati ranu nožem ili je rezati na bilo koji način.

- Ne pokušavajte isisati otrov.

- Nemojte nanositi led ili uranjati mjesto ugriza u vodu.

- Nemojte piti alkohol kao sredstvo protiv bolova.

- Nemojte uzimati lijekove protiv bolova (kao što su aspirin, ibuprofen).

- Nemojte pokušati uhvatiti zmiju zbog rizika dodatnog ugriza.

- Ne pokušavajte zmiju uhvatiti, jer točna determinacija vrste nije potrebna, liječnici dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a za ugrize svih naših otrovnica primjenjuje se jedinstven protuotrov, navodi HZJZ.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. travanj 2024 04:41