| U planu je izgradnja nove vodospreme, jer postojeća ima kapacitet od 30 vagona, što je premalo za potrebe otoka, posebice ljeti kad se broj žitelja višestruko poveća |
| PIŠe Davorka Mezić/EPEHA |
Svoje kućne gusterne Išćani od nedavno pune daleko brže i jednostavnije. U probnu je funkciju, naime, pušten cjevovod koji u duljini od 1400 metara ide od jedne do druge uvale – od Kosirače do Široke.
Izgrađena je i hidrantska mreža kroz cijelo mjesto te je, zajedno s onima u svakoj uvali, postavljeno ukupno osam hidranata. Radove su financirali Grad Zadar i Vodovod.
Vodonosac “Zrmanja”, kojim voda stiže do zadarskih otoka, tako i Ista, otočnu vodospremu sada puni s hidranta u Kosirači ili Širokoj, a u svoje gusterne mještani vodu mogu ulijevati iz vodospreme ili izravno s broda.
Zahvaljujući hidrantima više, naime, nema potrebe razvlačiti manige (cijevi) od broda do svake od njih. Kako je sve to trajalo predugo, gotovo 20 godina, i još nije sve dovršeno, Išćani se nadaju da će ostatak planiranih radova teći bržom dinamikom.
U prvoj fazi koja je počela odavno napravljeno je 60 posto cjevovoda, u drugoj koja je upravo okončana su njime spojene uvale, a u trećoj treba dovršiti spoj do vodospreme, ali i raditi novu.
Sadašnja vodosprema, naime, ima kapacitet od 30 vagona, što je premalo za potrebe otoka, posebice ljeti kad se broj žitelja višestruko poveća. Kad jednom do otoka dođe voda s kopna, taj će se autonomni sustav moći uklopiti u konačno rješenje vodoopskrbe.
Slični sustavi planirani su i za najudaljenije zadarske otoke, Silbu, Olib i Premudu. Projektiranje je počelo prije više od četiri godine, a početku radova najbliži je Olib, koji bi potvrdu glavnog projekta mogao dobiti do kraja godine.
![]() |
| Vodonosac ‘Zrmanja’ kojim, zasad, voda stiže do zadarskih otoka |
Novac za podmorski cjevovodDokumentacija se istodobno priprema za Iž, Ravu i Dugi otok. Za tu skupinu zadarskih otoka u ožujku ove godine potpisan je ugovor kojim je utvrđeno da će potreban iznos od 666.000 kuna podmiriti Hrvatske vode s 200.000 kuna, Općina Sali sa 139.000 te Grad Zadar, kojemu Iž i Rava administrativno pripadaju, s 326.000 kuna. To će, za te otoke, biti početak izgradnje vodovodnog sustava kojim će im se voda dovoditi s kopna postojećim podmorskim cjevovodom do Ugljana te novim, koji tek treba napraviti, od Ugljana do Iža i onda dalje do Rave i Dugog otoka. |

Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....