Dalmacija Zadar

opasni otpad u obrovcu

Nakon zloglasnog 'Crnog brda', strahuju od nove ekobombe: Opet ćemo biti žrtve eksperimenta. Svi znamo kako tu puše bura, posljedice bi mogle biti katastrofalne!

opasni otpad u obrovcu

U sljedećih mjesec dana Ministarstvo zaštite okoliša donijet će odluku o (ne)prihvatljivosti Studije utjecaja na okoliš za izgradnju postrojenja za recikliranje otpadnoga grita iz brodogradnje na obrovačkom Bravaru.

Investicija tvrtke "Grit Inter" izazvala je sumnje i otpor građanske inicijative sastavljene od ljudi iz petnaestak okolnih mjesta koji se, nakon sanacije bazena lužine, plaše nove ekološke bombe u Obrovcu, zbog čega su sastavili i Zadarskoj županiji dostavili popis od 24 primjedbe kojima od Ministarstva traže odbacivanje Studije utjecaja na okoliš.

Posljednja od 24 primjedbe odnosi se na pogrešku županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove odakle su u objavi javne rasprave, za dostavljanje pismenih primjedbi, pogrešno ispisali broj pošte Paga umjesto Jasenica, pa su iz građanske inicijative tražili produljenje roka s 19. prosinca do 21. siječnja radi dostave primjedbi.

– Da, to je bila očita pogreška, ali nema nikakvih posljedica. Zaprimali smo sve primjedbe i nakon isteka roka – kaže pročelnik Olivio Meštrović, a njegov pomoćnik Joško Matić pojašnjava da su sve primjedbe poslane Ministarstvu prošlog petka.

– Javno izlaganje Studije utjecaja na okoliš održano je u Jasenicama, a Ministarstvu smo proslijedili 90-ak primjedbi, koliko smo ih zaprimili. Odluku će, vjerojatno u sljedećih mjesec dana, donijeti Ministarstvo – kaže Matić.

Grit je opasan otpad

Što je u Obrovcu i okolici izazvalo nezadovoljstvo? Grit se koristi u brodogradnji za pjeskarenje, praškastog je agregatnog stanja, a otpadni grit je opasan otpad, smatra jedan od pokretača građanske inicijative s kojim smo razgovarali.

– Radi se o Bravaru. Svi znamo kojom snagom bura puše na tom području, a u neposrednoj blizini postrojenja su Zrmanja, Novigradsko i Karinsko more i zaštićeni dijelovi Velebita. Međutim, u Studiji su se koristili klimatološki i meteorološki podaci s mjerne postaje DHMZ-a u Novigradu koji je udaljen devet kilometara!?

Na Bravaru su udari bure i do 260 km na sat, pa raznošenje opasnog otpada može imati katastrofalne posljedice – kaže naš sugovornik.

Iz tvrtke "Grit Inter", u odgovoru dostavljenom udruzi "Eko Zadar", navode da je najbliža mjerna postaja DHMZ-a upravo u Novigradu, dok Jasenice i Obrovac "nisu službene postaje DHMZ-a i ne mogu se koristiti u svrhu izrade Elaborata zaštite okoliša i Studije utjecaja na okoliš".

Uz to se navode i tehničke mjere sprječavanja utjecaja vjetra (dovoz i odvoz otpadnoga grita zapakiranog u jumbo vrećama u zatvorenim kamionima, istovar i utovar otpadnoga grita u zatvorenim skladišnim prostorima, postupak recikliranja otpadnoga grita i pakiranja recikliranoga grita u zatvorenoj hali), pa se zaključuje da "otpadni grit neće biti u direktnom kontaktu s vjetrom te njegovo raznošenje izvan pogona nije moguće".

Opet 'žrtveno janje'

Građani su zabrinuti da će područje na kojemu žive još jednom biti "žrtveno janje" industrijskog eksperimentiranja, jer se radi o pilot-projektu i isprobavanju patenta čiji način primjene nije još testiran u većim razmjerima, što povećava strah od mogućeg ekološkog incidenta.

Na to im investitor citira Studiju u kojoj je opisano da "nema mogućnosti od ekološkog incidenta jer ne dolazi do ispuštanja opasnih tvari u okoliš koje bi mogle izazvati ekološki incident", a podsjeća ih da otvaranje pogona donosi 30 novih radnih mjesta.

No, na pitanje gdje je i od strane koga testiran patent, odnosno na koji način se on može provjeriti, građani su dobili odgovor u kojem samo stoji da je "patent prijavljen pod međunarodnim brojem PTC/HR2016/000027 i potvrđen od Europskog patentnog ureda".

– Ono što je zaista nevjerojatno jest činjenica da na javnom izlaganju Studije utjecaja na okoliš u Jasenicama, osim mene, nije bilo praktično nikoga, pa ni predstavnika Grada Obrovca i Općine Jasenice! Kao da nikoga nije briga što se radi o rubu izuzetno osjetljivih ekopodručja!

Čak i kada bi to postrojenje s recikliranjem otpadnoga grita zaista bilo ekološki potpuno neopasno, postoji još jedan, veći strah: na moje izravno pitanje hoće li u svom pogonu tretirati i trosku s famoznog Crnog brda kod Biljana Donjih, investitor mi je odgovorio da će to biti prvi posao njegova postrojenja – kaže naš sugovornik.

U Zadarskoj su županiji postrojenje za recikliranje otpadnoga grita iz brodogradnje doživjeli kao "dobar i čist projekt" s tehnološki "zatvorenim procesom iz kojeg ništa ne izlazi u okoliš".

Na pitanje je li moguće da će na Bravaru biti obrađivana i troska s Crnog brda, iz Županije decidirano tvrde: "Troska s Crnog brda uopće nije predmet Studije utjecaja na okoliš za gradnju ovog postrojenja!"

Što će biti s Crnim brdom

Međutim, još prije godinu dana Ivan Prižmić, vlasnik "Grit Intera", portalu eZadar je najavio namjeru da "opere" svu trosku nagomilanu kod Biljana Donjih!

Prižmić je tada tvrdio da je u kontaktu sa županom Božidarom Longinom, te da zna kako Zadarska županija razmišlja da troskom iz Biljana Donjih naspe dio teretne luke u Gaženici.

– Ne znam samo hoće li biti rješenje da trosku vozimo na Bravar pa tamo čistimo, ili ćemo je čistiti u Biljanima, u Gaženici, a i u Šibeniku. Trebate znati da je u Šibeniku, na području nekadašnjeg TEF-a, isto toliko troske još ostalo koliko je dovezeno u Biljane Donje. I Šibenik bi taj očišćeni materijal koristio za nasipanje – izjavio je tada Prižmić, koji je o svojoj namjeri poslao i pismo premijeru Plenkoviću.

Prema Vladi je otišla, kako je tada ustvrdio, i njegova ponuda da za 23 eura po toni otpremi i "opere" trosku iz Biljana Donjih.

Procjenjuje se da se u Biljanima Donjim nalazi oko 300.000 tona troske, što znači da bi, ako se Crno brdo želi "preseliti" u Gaženicu, za njegovo "pranje" i "čišćenje" bilo potrebno gotovo sedam milijuna eura! A vlasnik troske je "MLM Group", koji je navodno u predstečajnoj nagodbi.

Međutim, iz Zadarske županije su nam potvrdili da se priča o uklanjanju Crnog brda nije pomakla s mrtve točke otkako je postalo jasno da će rješenje morati pronaći Vlada RH. S iste adrese se sada očekuje i odluka o prihvaćanju ili odbacivanju Studije o utjecaju na okoliš za izgradnju postrojenja za recikliranje otpadnoga grita iz brodogradnje.

'Što je s poljoprivredom - u okolini je 12 OPG-ova'

– Zar bilo komu treba objašnjavati koliko je ekosustav u neposrednoj blizini Bravara osjetljiv?! Pa tu je Zrmanja, Novigradsko i Karinsko more, tu su zaštićeni dijelovi Velebita.

U Studiji utjecaja na okoliš nije obrađen utjecaj postrojenja za recikliranje otpadnoga grita iz brodogradnje na okolna poljoprivredna zemljišta.

Zato smo, tražeći da se Studija utjecaja na okoliš odbaci, u svojim primjedbama naveli da u neposrednoj blizini radi čak 12 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava – navodi naš sugovornik iz inicijative građana koji se protive izgradnji postrojenja na Bravaru.

 

Naslovnica Zadar