Dalmacija Split

I TO SMO DOČEKALI!

Svjedočili smo kulturnom događaju desetljeća u Splitu: konačno je skinuta skela s Hrvatskog doma!; Iznenadit će vas kako izgleda obnovljena secesijska ljepotica

I TO SMO DOČEKALI!
Sva arhitektonska obilježja i simbole 'sastrugali' su fašisti 1942. godine
Sva arhitektonska obilježja i simbole 'sastrugali' su fašisti 1942. godine
Secesijska zgrada podignuta je prije 111 godina prema projektu arhitekta Kamila Tončića
Izvorni betonski ukrasi na pročelju bili su izrađeni u tvornici Gilardi-Betizza

Samo rijetki prolaznici Tončićevom ulicom mogli su svjedočiti događaju koji se može nazvati kulturnim događajem desetljeća splitske kulture: potiho je skinuta skela s gornjeg dijela obnovljene fasade Hrvatskog doma, secesijske građevine podignute 1908. godine prema projektu arhitekta Kamila Tončića.

Nitko se ne sjeća starog izgleda ove lijepe zgrade na pragu Veloga Varoša izgrađene sa svrhom da okuplja splitska narodnjačka kulturno-umjetnička i sportska društva; talijanski su fašisti 1942. godine "sastrugali" štukature s pročelja i sa zidova svečane dvorane, te su je ožbukali i prebojili.

Puno godina kasnije, 2005., u mandatu gradonačelnika Zvonimira Puljića, pokrenuta je inicijativa da se Hrvatskom domu vrati izvorni izgled, te su angažirane tri kulturnjakinje – Zdenka Mišura, tadašnja ravnateljica Gradskog kazališta lutaka, članica Orkestra HNK Nada Kuzmić i konzervatorica Sanja Buble – kako bi se koncipirao projektni program obnove zgrade uz osuvremenjivanje sadržaja.

Naglasak je bio da se u prizemlju zadrži netom obnovljeno Gradsko kazalište lutaka, a da se nekadašnja svečana dvorana na katu prilagodi funkciji suvremene koncertne dvorane, te su potom krenule duge pripreme i prikupljanje dokumentacije za složeni projekt obnove zgrade.

Uređenje objekta započelo je 2017. i sada je konačno došlo do finala, skela je skinuta kako bi građani vidjeli zanimljiv izgled starog Doma, a predstoji još završetak uređenja koncertne dvorane i detalja. Grad i Ministarstvo kulture izdvajaju za obnovu Hrvatskog doma oko 22 milijuna kuna.

Na prvi pogled – neobično, fasadom Hrvatskog doma dominira zelena boja, netipična za današnje poimanje splitske arhitekture.

– Restauratorska istraživanja pokazala su kako je ispod slojeva žbuke i boje fasada izvorno bila u maslinastozelenoj boji, a stupovi i ukrasi u tonu boje kamena. Na prijelazu stoljeća živopisne fasade nisu bile rijetkost, pogledajmo također Tončićevo Sumporno kupalište, koje je oker boje s ukrasima u boji betona, onda palaču Bajamonti-Dešković ili Prokurative u crvenoj boji.

Što se tiče ukrasa – glava, vijenaca, cvijeća, pletenica – izrađeni su od betona u tvornici Betizza-Gilardi prema Tončićevim nacrtima. Ukrasi su obnovljeni prema fotografijama i ručno modelirani u kiparsko-restauratorskoj radionici tvrtke "Neir", a pri njihovoj smo izradi konzultirali kipara Kažimira Hrastu i restauratora Tončija Borovca iz Hrvatskog restauratorskog zavoda – kazala nam je konzervatorica Buble, koja od početka vodi radove na obnovi Hrvatskog doma, a danas uz pomoć kolegice Sandi Bulimbašić iz splitskog Konzervatorskog odjela.

Reprezentativna secesijska zgrada Hrvatskog doma projektirana je u duhu bečke Wagnerove škole, a prema riječima konzervatorice Buble, za konačni dovršetak obnove predstoje još neki važni detalji.

– Upravo se izrađuju štukature u budućoj koncertnoj dvorani koja će primati 250 posjetitelja i bit će opremljena najsuvremenijim tehničkim pomagalima. Obnavlja se i drvenarija, na katu su pronađeni izvorni drveni prozori, koji su bili u prilično lošem stanju, ali poslužili su za nacrt novih.

Pronašli smo i dva krila izvornih glavnih vrata prema kojima ćemo rekonstruirati nova, na stubištu se restauriraju pločice, također proizvod Betizzine tvornice. Uglavnom, Splićani sada imaju prilike vidjeti prvu fazu dugogodišnje obnove i držim da će novi Hrvatski dom u starom, izvornom ruhu biti prava atrakcija – komentira Buble.

Naslovnica Split