Dalmacija Split

razgovor s dr. Meštrovićem

U splitsku bolnicu ulaže se 1,5 milijardi kuna: Firule i Križine promijenit će izgled, a evo što se sve planira graditi kako bi se poboljšao zdravstveni standard građana

razgovor s dr. Meštrovićem
U sljedećem petogodišnjem razdoblju trebalo bi dovršiti Objedinjeni hitni bolnički prijam na Firulama, u čijem će se produžetku, u zgradi sadašnje Plućne klinike, smjestiti Kardiologija. Plućno seli na Križine

Za nedavnog razgovora s prof. dr. Milanom Kujundžićem, ministrom zdravstva, doznajem kako će Ministarstvo zdravstva u sljedećih 20-ak godina u KBC Split uložiti oko 1,5 milijardi kuna. Naravno, odmah se "navučem" na tu priču, pogotovo što znam da se u KBC Split posljednjih 15-ak i više godina i nije baš pretjerano ulagalo, odnosno da su druge hrvatske bolnice umnogome napredovale, dok je KBC Split u mnogim segmentima svog rada stagnirao.

No, ministar kaže "nazovite v.d. ravnatelja KBC-a Split prof. dr. Julija Meštrovića, on će vam sve reći o tom planu jer ga je on, u tišini, i radio protekle dvije godine". I tako sam dogovorio razgovor s prof. dr. Meštrovićem.

- Upravo sam prije dva dana Stručnom vijeću bolnice predočio strateški plan infrastrukturnog razvoja KBC-a Split, koje je taj plan i podržalo te su se stekli preduvjeti da plan pošaljemo ministru prof. dr. Kujundžiću koji tada može pristupiti njegovu ostvarivanju. Plan je obuhvatan, sistematičan i temeljit i ja na njemu radim već dvije godine. Zahvalan sam našem bivšem ravnatelju KBC-a Split prof. dr. Ivi Juriću koji me zadužio da radim na tom planu.

Naravno, nisam radio sam jer se radi o jednom velikom projektu, a najviše sam surađivao s ing. Antom Sunarom, koji je i voditelje Službe za strateško planiranje, koju smo nedavno osnovali i u kojoj smo zaposlili sedmero ljudi. Mi smo jedina hrvatska bolnica koja ima takav ured. Ovaj plan podijeljen je na nekoliko faza, i to za prvih pet godina razvoja, pa za 10 do 15 godina i za 20 godina. I u tom razdoblju vrijednost ulaganja iz Ministarstva u KBC Split iznosila bi oko 1,5 milijardi kuna (oko 200 milijuna eura) - kazuje v.d. ravnatelja KBC-a Split.

Bolnički centar Split središnja je zdravstvena ustanova u južnoj Hrvatskoj, koja skrbi za oko 1,5 milijuna ljudi, ne samo stanovnika RH, nego i državljana BiH, a također i turista koji pohode Dalmaciju u ljetnim mjesecima.

- I ne samo to. KBC Split je najveća radna jedinica od Trsta do Patrasa u Grčkoj. Ne postoji na tom ogromnom prostoru ni jedna tvrtka koja zapošljava više ljudi od KBC-a Split, u kojemu radi gotovo 3700 zaposlenika. Od tog broja imamo 478 liječnika specijalista, 267 specijalizanata (uskoro će biti raspisan javni natječaj za još 78 specijalizanata, op.a.), te 1100 medicinskih sestara i tehničara. Imamo 127 docenata i profesora i 48 doktora znanosti. U bolnici ima 1379 bolesničkih kreveta, a godišnje imamo 48,5 tisuća hospitalizacija i obavimo više od 1,12 milijuna pregleda. Važno je napomenuti i da godišnje imamo više od 140 tisuća hitnih pacijenata, što je daleko najviše od svih hrvatskih bolnica - kazuje prof. dr. Meštrović.

A koliko su sve dosadašnje garniture u Ministarstvu zdravstva držale do KBC-a Split najbolje pokazuje činjenica da takva bolnica, koja obavi više od 1,12 milijuna pregleda, koja bilježi 48,5 tisuća hospitalizacija i više od 140 tisuća hitnih pacijenata, ima samo jedan MR uređaj, manjak UZV uređaja i u kojoj treba zamijeniti postojeće analogne RTG uređaje, stare oko 25 godina, onim digitalnim. Da ne govorimo o operacijskim dvoranama kojih je u splitskoj bolnici samo 14. I sada se pojavio ministar koji ima volje uložiti i ulagati u Split.

- U sljedećem petogodišnjem razdoblju trebalo bi dovršiti Objedinjeni hitni bolnički prijam (OHBP) na Firulama, koji bi se trebao početi graditi sredinom ili krajem 2020. godine. Sada je u izradi funkcionalno rješenje tog objekta, a do kraja godine treba raspisati javni natječaj za projekt. U njemu će biti sve kirurške struke (traumatologija i ortopedija, neurokirurgija, kirurgija) i sve će, objedinjene, činiti svojevrstan trauma centar.

Ujedno, u produžetku tog OHBP-a, u zgradi sadašnje Klinike za plućne bolesti, smjestit će se kardiologija s interventnom kardiologijom, na prvom i drugom katu tog objekta, a u njegovu prizemlju bit će Hitna pomoć. Plućni odjel ćemo premjestiti na Križine. Tako će OHBP s bivšom zgradom plućnog odjela i glavnom zgradom stacionara činiti jednu cjelinu jer će te zgrade biti spojene u jednu. Na jednome mjestu tako ćemo imati povezanost prijebolničke i bolničke hitne službe, što nema nitko u RH - objašnjava prof. dr. Meštrović.

U novoj zgradi OHBP-a, koja će se graditi u "rupi" između ambulante za nuklearnu medicinu i istočnog bolničkog parkinga (između glavne zgrade stacionara i zgrade plućnog, op.a.) bit će čekaonice, prostor za reanimaciju, za opservaciju, za kompletnu dijagnostiku, kako slikovnu, tako i MSCT, kirurške dvorane...

- Kompletan projekt OHBP-a radili smo u suradnji s Ministarstvom zdravstva i njihovim stručnim službama, i to po njihovim naputcima. Kako je predviđeno da OHBP ima samo prizemlje i prvi kat, u planu nam je na tu zgradu podignuti još tri kata. Na drugom katu bit će operacijski blok sa šest operacijskih dvorana, na trećem katu bit će Klinika za anesteziju, reanimatologiju i intenzivno liječenje s jedinicom intenzivnog liječenja, a na četvrtom katu Zavod za intenzivno liječenje djece i ostali sadržaji za liječenje djece. Tako ćemo u toj zgradi koja je od "životnog" značenja za splitsko zdravstvo omogućiti zbrinjavanje životno ugroženih bolesnika, uz povezanost djelatnosti po horizontali i vertikali. Time bismo završili petogodišnji plan - ističe naš sugovornik.

Osim ovoga, u petogodišnji plan "upada" i bolnička arhiva, koja će se tijekom iduće godine sagraditi na mjestu sadašnje praonice na Križinama.

Nakon ovog petogodišnjeg razdoblja koje će umnogome promijeniti vizuru KBC-a Split, dolazi razdoblje ulaganja u rasponu 10 do 15 godina, a koje je također obuhvaćeno ovim strateškim planom.

- Tu prvenstveno mislim na ulaganje u infrastrukturne zahvate na uređenju postojećih bolničkih sadržaja, odnosno bolničkog interijera koji je neadekvatan i nedostatan za rad i koji treba doraditi. Moramo osuvremeniti sve postojeće operacijske dvorane, njih 14, a to ćemo raditi kada bude zgotovljen OHBP, novi operacijski blok poviše OHBP-a i kada budu uređene četiri operacijske dvorane na bivšoj ginekologiji, koje će pripadati traumatologiji.

Planiramo, a što je obuhvaćeno ovim planom, sagraditi i novu zgradu Poliklinike i dijagnostike koja će se nalaziti uz nogostup Poljičke ceste, a ispod koje će biti parkiralište. Na taj se način oslobađa prostor sadašnje zgrade Poliklinike koja će se osuvremeniti i služiti za ambulantno liječenje i kao dnevna bolnica, samo sa značajno boljim uvjetima rada.

U produžetku sadašnje zgrade Poliklinike nalazi se prostor Hitne pomoći, koji će preseljenjem Hitne u sadašnju zgradu Plućnog odjela ostati prazan. Tu planiramo podignuti još jedan kat i napraviti Polikliniku i dijagnostiku za djecu. I to je ono što je predviđeno u razdoblju 10 do 15 godina od sada - naglašava prof. dr. Meštrović.

Po strateškom planu, za 20 godina predviđeno je rušenje sadašnjeg "prastarog" stacionara u kojemu se sada nalazi Hitni kirurški prijam (HKP), a koji će, kada bude zgotovljen OHBP preseliti u novu zgradu. Sve ovo bi se trebalo napraviti novcem Ministarstva zdravstva, odnosno Vlade RH. Nadamo se da će Vlada RH podržati plan uređenja ove po važnosti druge bolnice u Hrvatskoj.

Osim ovih "domaćih" sredstava, KBC Split očekuju i neka druga, odnosno europska sredstva.

- U pripremi je izrada projektne dokumentacije za Regionalni transfuzijski centar (istočni ulaz u kompleks Križine, op.a.) koji će koštati oko 37,5 milijuna kuna. To je projekt Grada Splita, a novac je iz europskih fondova, s time da će svojim novcem pomoći i Splitsko-dalmatinska županija. Taj bi se projekt mogao početi realizirati sredinom 2020. godine.

Na južnoj strani Križina, gdje je sada bolnički maslinik, mogao bi niknuti Klinički istraživački medicinski centar, a njegova izgradnja koštala bi oko 75 milijuna eura, koje bismo dobili preko Ministarstva znanosti iz EU fondova. To je zajednički projekt KBC-a Split i Medicinskog fakulteta u Splitu, uz podršku Sveučilišta. Na tom bi se mjestu obavljala istraživanja koja bi se mogla primjenjivati u kliničkom radu. Mi smo već za ovaj projekt napisali prijavu i čekamo da Ministarstvo znanosti raspiše natječaj. Nadamo se da ćemo proći.

U planu nam je i Splitske toplice u Marmontovoj ulici urediti za zdravstveni turizam, a slijedi nam i uređenje helidroma u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja (HGSS) i Zavodom za hitnu medicinu RH - zaključuje prof. dr. Julije Meštrović.

 

'Radimo savjesno, marljivo i predano'
Kad bi bolnica u ovom trenutku imala 50 specijalista više, rad bi svima bio jednostavniji. Ističem da i usprkos manjku liječničkog kadra, liječnici, medicinske sestre i kompletno osoblje KBC-a Split savjesno, marljivo i predano obavljaju sve svoje zadatke za dobrobit i zdravlje svih naših građana - kaže prof. dr. Meštrović.

Planovi za sljedeću godinu

- U planu za 2019. su nam dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije, operacijski blok Zavoda za ortopediju i traumatologiju, energetska obnova Klinike za plućne bolesti, uređenje knjižnice na Firulama (projekt EU), uređenje prostora za nastavu na Križinama (u suradnji s Medicinskim fakultetom), otvaranje djelatnosti dentalne medicine, akreditacija laboratorija za matične stanice, uređenje prostora za transplantaciju, RTG za interventnu kardiologiju, otvaranje laboratorija za elektrofiziologiju i izgradnja arhiva na Križinama - kaže prof. dr. Meštrović.

 

Naslovnica Split