Dalmacija Split

Puno zuje, malo meda daju

Split okupirali gosti s kruzera, ali trgovci i ugostitelji nimalo im se ne vesele: Dobro se najedu i napiju na brodu pa ne troše kod nas, još smetaju normalnom svitu...

Puno zuje, malo meda daju

Nikakve koristi od njih nema. Nagrnu s broda ka neka vojska i samo razgledavaju nas i robu po Pazaru, ka da smo beštije u Zoološkom vrtu. Ne samo da ništa ne kupuju, nego smetaju normalnom svitu da nešto kupi, žali mi se nekidan u po glasa moja "baba" s Pazara, ne želeći se ipak javno zamjeriti turistima jer "danas svi imaju mobitele, sve se snima", tumači nam.

Sličnu priču čujemo i od ugostitelja. Iako su već solidno popunjeni i dobro rade, od "onih s kruzera" nemaju nikakve koristi. Ti se, naime, dobro najedu i napiju prije nego siđu s broda, jer im je to uglavnom uračunato u cijenu putovanja, pa im se ne isplati trošiti po gradu. Tu i tamo koji magnetić, tu i tamo kava ili sokić, feta dinje, sladoled i bježe natrag na brod, opet jesti i piti.

Samo bezveze gužvu stvaraju po gradu, nikakve koristi od njih nema, grintaju Splićani.

Je li to baš tako, pitali smo i Vicu Mihanovića, ravnatelja Lučke uprave Split, koji se nije želio upuštati u komentiranje toga koliko turisti s kruzera novca ostave, ali nam je otkrio podatak da Lučka uprava Split od brodova na kružnim putovanjima godišnje utrži između sedam i osam milijuna kuna.

Uz Lučku upravu prihode od kruzera, navodi Mihanović, ostvaruju i subjekti usko vezani za obavljanje djelatnosti neophodnih za nesmetano funkcioniranje pomorskog prometa, odnosno oni koji se bave privezom i odvozom broda, izletničkim programom, peljarenjem, ukrcajem goriva, prihvatom i zbrinjavanjem otpada...

Pun porat brodova

Kako bilo, broj kruzera koji uplovljavaju u splitski porat iz godine u godinu raste. Tako su u 2017. godini ostvarena 234 uplova i 232.244 putnika, dok je u tekućoj godini do danas u najavi 268 uplova i očekuje se oko 270.000 putnika.

- Dakle, u 2018. godini imamo povećanje za 34 uplova i oko 40.000 putnika više. Brodovi uglavnom borave u luci na vanjskim vezovima od 7 do 19 sati, a preko noći borave manji kruzeri "Athena" i "Artemis" s ukupno do 50 putnika. Oni u prosjeku ostaju od dva do četiri dana.

Izgradnjom vanjskih vezova (brojevi 26 i 27) brodovi više ne borave na sidrištu.

Putnici koji dolaze kruzerima u Split su većinom iz zapadne i sjeverne Europe (Njemačka, Italija, Španjolska, Francuska, Danska, Švedska, Finska) te i iz Sjedinjenih Američkih Država i zemalja Dalekoga istoka.

Raspitivali smo se i u gradskoj Turističkoj zajednici o posljedicama povećanja dolazaka gostiju s kruzera u Split. Kažu da su "ključne razvojne smjernice kruzing turizma dovršenje odgovarajuće infrastrukture za prihvat međunarodnih kruzera te optimizacija kalendara i sustava najava dolazaka međunarodnog i domaćeg kruzinga s ciljem usklađenosti sa stacionarnim turizmom radi rasterećenja glavne sezone".

Smatraju da je kruzing turizam važan radi dodatne promocije Splita te razvoja pratećih usluga i ponude. O negativnim učincima i konkretnoj zaradi od kruzeraša nisu ništa rekli.

Teško je tu nešto i reći budući da je posljednju studiju na tu temu napravio Institut za turizam prije 12 godina. Prema toj studiji, svaki gost s kruzera u Splitu u prosjeku potroši 71 euro, od toga najviše na šoping, a najmanje na muzeje.

Kamo sreće da je tako, jer bi to značilo da će kruzeraši u Splitu ove godine ostaviti 20 milijuna eura...

SIROCCO projekt za održivi razvoj turizma

U tijeku je i provedba projekta SIROCCO - projekt financiran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Programa transnacionalne suradnje Mediteran 2014.-2020., koji se bavi sektorom turizma, preciznije kružnog turizma na Mediteranu, s ciljevima: integriranog pogleda na trenutnu situaciju kretanja kružnog turizma na Mediteranu i mjerenja njegova utjecaja (ekološki, gospodarski i društveni), predviđanjima kretanja ovog oblika turizma na Mediteranu u sljedećih 10 godina, te izradom preporuka za održivi i odgovorni razvoj ovog oblika turizma.

 

Naslovnica Split