Dalmacija Split

tematska sjednica u banovini

Čiji je Marjan, kakva mu se sudbina sprema i što će biti s plažama Kaštelet, Kašjuni i Ježinac: gradski vijećnici raspravljali o gorućim pitanjima oko splitske Park-šume

tematska sjednica u banovini

17:30 - Nastojali smo uvažiti većinu predloženog na raspravi. Radi očuvanja, zaštite i osiguranja Park Šume Marjan, kao izuzetno vrijednog i značajnog resursa za Grad Split koji se spominje i u prvom Statutu Grada Splita iz 1312. godine, a koji je i kroz dugu povijest bio u vlasništvu Splita, te proširivan darovnicama privatnih posjednika svome Gradu, Gradsko vijeće Grada Splita donosi sljedeće zaključke:

Grad Split dužan je poduzeti sve aktivnosti kako bi u skladu s Programom gospodarenja Park šumom Marjan očuvao, zaštitio o održavao Park-šumu Marjan – kazao je u ime klubova vijećnika Petar Škorić i takav zaključak je usvojen jednoglasno. Sljedeći zaključak je usvojen s 24 glasa za, te tri Mostova protiv, a glasi:

- Tražimo uvođenje statusa lokalnih šuma, kao i u većini zemalja EU-a, što bi omogućilo poseban status za Park šumu Marjan u vlasništvu Grada Splita. Davanje gradskog vlasništva Republici Hrvatskoj predstavljalo bi centralizaciju, što je suprotno politici Ministarstva državne imovine koje lokalne resurse prepušta na upravljanjnje i korištenje jedinicama lokalne samouprave Zadužuje se gradonačelnik i predsjednik Gradskog vijeća Grada Splita da od Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog saboru u postupku donošenja Zakona o šumama, koju bi pored državnog i privatnog vlasništva nad šumama, propiše i vlasništvo jedinica lokalne samouprave nad šumama, a što bi omogućilo Gradu Splitu nastavak gospodarenja Park šumom Marjan – pročitao je jedan od zaključaka Škorić.

Ostali zaključci su jednoglasno usvojeni, a glase:

- Zadužuje se gradonačelnik Grada Splita da u suradnji s nadležnim službama i JU Park šuma Marjan, provesti utvrđivanje vlasništva svih čestica zemljišta te evidentiranje svih šuma i šumskog zemljišta unutar obuhvata zaštićenog područja Park šume Marjan, kao i da izvrše njihov preklop i usklađenje, odnosno pokretanje postupka cjelovite katastarske izmjere. Također, zadužuje se da putem nadležnih službi izvrši upis posebnog pravnog režima u zemljišne knjige za sve čestice zemljišta unutar obuhvata zaštićenog područja Park šume Marjan, u skladu s odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

- Zadužuje se gradonačelnik Grada Splita da od nadležnih ministarstva zatraži donošenje podzakonskih propisa za poduzimanje mjera za sprječavana i širenja te suzbijanje štetnih organizama, te provedbu dodatnih mjera za protupožarnu zaštitu Park šume Marjan.

- Zadužuje se gradonačelnik da naloži JU Park šuma Marjan donošenje novih i izmjenu postojećih zakonom propisanih akata u cilju zaštite, održavanja i upravljanja Park šumom Marjan.

- Zadužuje se gradonačelnik Grada Splita, da u suradnji nadležnim službama i JU Park šuma Marjan, da u daljnjim aktivnostima očuvanja i zaštite Park šume Marjan, te pri izradi novog Programa gospodarenja i Plana upravljanja Park šumom Marjan, posebno uvažavaju sljedeće smjernice: težište imati na mjerama i aktivnostima zaštite i očuvanja Park šume Marjan; planirati sustavno gospodarenje sukladno novom Programu gospodarenja Park šumom Marjan; analizirati mjere za smanjenje prometa unutar Park šume Marjan, kao i mogućnosti uvođenja ekološki prihvatljivog prijevoza; mapirati raznolikost drugih staništa i izrada karte tih staništa u obuhvatu park šume Marjan; obnoviti ekološko-rekreacijske staze na cjelokupnom području park šume Marjan; preporučuje se Skupštini društva "Parkova i nasada" uvrštenje djelatnosti koje će omogućiti radnje koje su potrebne za zaštitu Park šume Marjan; planirati rane edukativne projekte o Park šumi Marjan u suradnji sa školama.

-Zadužuje se Komisija za urbanizam Gradskog vijeća Grada Splita da s predstavnicima vlasnika održi radnu sjednicu na temu legalizacija bespravno izgrađenih objekata u Park šumi Marjan.. Komisija će na temelju tog sastanka pripremiti izvješće i prijedloge Gradskom vijeću – pročitao je jednoglasno usvojene zaključke Petar Škorić.

Nakon usvajanja zaključaka, u ime Most-ovih vijećnika javio se Ante Čikotić.

- Prilikom prvih izmjena i dopuna prostorno-planske dokumentacije Grada Splita zalažemo se za pokretanje postupka ukidanja građevinskih područja unutar obuhvata Park šume Marjan - predložio je Čikotić.

Takav prijedlog je stavljen na glasovanje, 11 vijećnika se izjasnilo da je za, a protiv je 15 vijećnika te jedan suzdržan. Gradsko vijeće je okončano nakon punih osam sati zasjedanja. Sljedeća, 11. radna sjednica Gradskog vijeća, zakazana je 23. travnja.

16:10 -  Damir Babić odgovorio je vijećnicima na postavljena pitanja.   

- Vijećnici su apostrofirali dio koji se odnosi na privremene vinjete ili privremene dozvole, kojih maksimalno ima 45 s tim da ih deset otpada na invalidne osobe. Regulacija prometa, izdavanja, nadzora i provođenja dozvola, u domeni je Park-šume Marjan, a ne grada.  Mislim da bi uvođenje električnog prijevoza unutar Park-šume bila bi dobar potez za one kojima je Marjan mjesto prebivanja – ističe Babić.   

Sani Mardešić iz Pametnog je kazao da nisu upitne stalne dozvole, već privremene, kao turističkim autobusima ili pojedincima koji mogu na Bene – odgovorio je.   

Nikša Maletić iz službe imovinsko-pravnih poslova sljedeći je odgovarao na pitanja vijećnika.  

Nered u katastru

- Činjenica je da zemljišno-knjižno i katastarsko stanje nije usklađeno. Na veliki broj tih čestica grad je uknjižen i potrebno je naručiti usklađenje ili obnovu zemljišnih knjiga, što je iznimno dug i skup proces – kazao je Maletić.   

Čikotić je odgovorio da ako nemamo riješene pravne odnose, onda je to najskuplje. Istakao je da bi to trebao biti prioritet za cijeli Marjan, a ne samo prostor u granicama park-šume.   

Karte išarane flomasterom

Branka Mimica, pročelnica Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša,  odgovorila je na upite.   

- Kolege koje nisu bili zadovoljni kartama koje smo im ponudili te su rekli da su dobili karte išarane flomasterom -  to je zalijepljeni letraset na starim kartama koje su spojene i vama kopirane. Tek 2005. godine imamo prva izrađena građevinska područja – između ostalog je kazala Mimica.  

Ante Čikotić je replicirao te istakao kako je karta namjene dostavljena u crno - bijeloj varijanti i zbog toga je bila nejasna.  

-  Inzistirat ću na Izvješću o prostornom uređenju Marjana. Preklapanjem karata utvrđena je razlika u granicama Park-šume Marjan iz 1988. godine i iz 2012. godine, a granice se nisu mijenjale. Još je gore što Grad nema službene karte iz 1988. godine. Kakav je vaš stručni stav o ukidanju nove gradnje unutar Park-šume? - pitao je Čikotić.  

- Postoji uvijek jedan jedini dokument koji važi i nije dobro kad baratate s dokumentima koji nisu usvojeni, kao onima koje nudite okolo i na osnovu kojih se donose neki zaključci. Grad Split nije uvijek postojao kao Grad, nemamo dokumentaciju planova unatrag 50 godina. Za neke odemo u arhiv i na njima radimo. Ne bi uspoređivala važeći dokument s nekim koje vi imate – odgovorila je Mimica.  

Uređenje Kašteleta

Renato Ćupić je upitao o urbanim pravilima za plaže, konkretno kako sada urediti Kaštelet?  

- Kaštelet je po svojoj namjeni R3, to je rekreacijska namjena kupališta. Mogu se oblikovati plaže, moguća je gradnja građevina za osnovne djelatnosti, manje ugostiteljske sadržaje do maksimalno 200 kvadrata, svlačione... Da se ne ometa osnovna namjena kupališta. Da to izbacimo iz građevinskih područja, to se ne bi moglo napraviti – između ostalog je kazala pročelnica Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša.   

Krešimir Budiša  savjetnik splitskog gradonačelnika je odgovorio na postavljene upite.   

- Kolegica Ninčević Lesandrić je sama sebi dala odgovor na pitanja. Jakovu Prkiću odgovaram da se neće uređivati privatne čestice, oko čega se i pri upisu trebalo paziti – između ostalog je kazao Budiša.  

- Nemojte zaboraviti da polažete račune vijećnicima i prema njima se ponašati s poštovanjem – odgovorila mu je Lesandrić. Predsjednik Šundov se složio s tim te istakao da u ovoj vijećnici nitko nije iznad vijećnika.   

- Ovdje se nešto iznosi isključivo na traženje vijećnika, jer oni donose odluke s kojima obvezuju izvršnu vlast – prokomentirao je Šundov. Raspravu je okončao dogradonačelnik Nino Vela.   


15:30 - Robert Koharević je odgovorio vijećnicima na postavljena pitanja.

- Drago nam je da smo raspravljali o ovoj temi, jer je očito pomoć nužna i potrebna. Što se tiče pošumljavanja, dozvoljeno je samo na dva odjela Park-šume. Moram napomenuti izvanrednu suradnju s udrugom "Zeleni" i sada započinjemo jedan projekt s djecom i tom udrugom, a vezana je za sadnju na mjestima gdje je to dozvoljeno.

Ni kavu nisu popili

Žao mi je što gospodin Čikotić i ja nismo sjeli popiti kavu. Govorili ste o stručnom voditelju i voditelju stručnih službu, međutim zapošljavanje bez suglasnosti gradonačelnika nije se moglo desiti. Svih 11 kaznenih prijava  upućene na mene su odbijene.

Moram spomenuti, nebrojene inspekcije su bile u ustanovi, zadnja je bila financijska i nije našla ništa. Točno je da smo 2014, počeli s realizacijom Plana upravljanja, tada smo se javili Udruzi "Sunce" međutim oni nisu imali ili volje ili želje da to rade.

Marjanom će upravljati čovjek čija je supruga inspektorica za - Marjan! No, to nije sve...

Što se tiče protupožarne zaštite, sve aktivnosti koje provodimo svode se na to da Marjan ne izgori. Govori se o starosti šume, je stara je, ali to nije uvjet zašto je napao potkornjak. Gospodin Šuljo je usporedio nas i Krku, i Maksimir, mi smo zaista najveća Javna ustanova u Hrvatskoj, ali mi imamo pomoćne radnike, čuvare... 

Čistačice pred mirovinom

Struktura ljudi je jako loša, imamo dosta starih i bolesnih ljudi, četiri čistačice od preko 60 godina koje čekaju mirovinu, tako ja ujutro imam na raspolaganju četiri "pile". Lako je sve za kazati, ali treba to provest. 

Što se tiče bespravne granje, sva je prijavljena unatrag četiri godine, mislim da smo sedam kaznenih prijava podnijeli u ove tri godine. Od 2009. godine, dva puta godišnje uzimamo radnike iz programa javnih radova, sada trenutno ima 61 radnik. Prošle godine smo imali pet-šest dobrotvornih akcija kako bi izbacili određenu količinu granjevine.

Što se tiče septičke jame na Benama, ona je stvar koncesionara, i decidirano smo napisali da budući koncesionar mora u određenom vremenskom roku popraviti septičku jamu.

Što se tiče osmatračnice na otvoreni javni poziv se javio jedan arhitekt koji je prezentirao svoju ideju ispred komisije i nakon prezentacije komisija je utvrdila da ta promatračnica zadovoljava uvjete koje smo zadali. Dužan sam još kazati nešto o prometovanju, zaključak popisuje određene kazne koje nismo davali jer su ograničena postupanja čuvara. Što se tiče prometovanja, organizatori svih zbivanja na Marjanu jave se ustanovi, dobiju od nas suglasnosti i dozvole – zaključio je Koharević. 

Kad je došao potkornjak?

Natalija Tafra Bazina je prokomentirala kako se mediteranski potkornjak pojavio 2008. godine, a ne puno kasnije kao što je kazao ravnatelj Javne ustanove. Što se tiče promocije događanja, smatra da itekako može biti bolja. 

Neki potkornjaci su bili prisutni, ali nisu radili probleme – odgovorio joj je Koharević.

Ante Čikotić ga je upitao za crne vreće koje su pune kora od stabala. 

Što se tiče toga dobio sam jasan odgovor, naime, stabla oštećena od potkornjaka trebaju se u potpunosti ukloniti, jer su izvor nove zaraze. Ovaj način kako ste vi napravili nije dobro rješenje, potkornjak se proširio i van granica ustanove. Zbog nedostatka struke u Javnoj ustanovi, moramo definirati tko je odgovoran. Kako mislite u budućnosti postupati? Molim vas da se uozbiljite i aktivirate sve alate. Razvojni ciklus potkornjaka je dva mjeseca, nemamo više vremena čekati – kazao mu je Most-ov vijećnik Čikotić. 

Slažem se s vama da nemamo vremena, a ja sam ozbiljan čovjek. Sukladno akcijskom planu se ponašamo. Panj je ono što ostaje na zemlji, a deblovinu treba izvući daleko do šune i otkoriti. To je ono što smo mi radili. Potkornjak do prije dvadeset dana još nije imao svoju aktivnost. Kolege iz Šumarskog instituta su bile ovdje prije dvadeset dana i napravili smo sve što smo trebali – odgovorio je Koharević.

Renato Čupić je kazao kako da bi mlađa šuma bila puno otpornija od nametnika, s čim se složio i Koharević. 

14:44 - Martin Mladen Pauk kazao je kako je svjestan na vijećnici nisu stručnjaci, već da su ovdje da donose političke odluke.

Borovi odradili svoje?

- Po pitanju prometa sve se riješi odlukom u jednom danu. Danas imamo problem sa sušenjem borova kojih polovina neće postojati za pet godina ako sad nešto ne napravimo. S tim se suočava cijeli svijet. Pružam punu podršku sječi i zamjeni stabala borova ostalim vrstama. Potkornjak ne možemo istrijebiti, treba mu objaviti rat. Uklonimo borove i posadimo autohtone mediteranske biljke. Borovi su svoje odradili i to bi bila hrabra odluka - kazao je Pauk.

Replicirao mu je Urlić kazavši kako ne bi mislio što će biti za pet godina.

- Neka struka to odluči, mi to moramo podržati, politička volja je bitna, slažem se - kazao je.

Ivanu Ninčević Lesandrić (MOST) zanimala je dodatna dokumentacija o projektu te je tražila podatke od ravnatelja Koharevića.

Legalizacija objekata

Na kraju se za raspravu javio i predsjednik Šundov.

- Želim poduprijeti udrugu Merjan po pitanju legalizacije objekata, posebice onima u kojima se i danas živi. Zagreb je našao rješenje, pa možemo i mi pomoći tim ljudima. Nadam se da ćemo napraviti kvalitetne zaključke - kazao je Šundov.

Čikotić mu je replicirao kako je za Marjan veća ugroza od potkornjaka čovjek.

- Borit ćemo se da se Marjan ne pretvori u građevinsko područje - istaknuo je.

- Nisam čuo da je itko od vijećnika to tražio - kazao je i dodao kako se slaže da je nužna sadnja drugih vrsta, osim bora, spomenuvši kako je o tome pisao i naš kolega Damir Šarac.

Rasprava je završena, te je Šundov pozvao predstavnike klubova da se povuku kako bi definirali zaključke koji su se predložili u raspravi. No, prije toga je dao riječ izvjestiteljima da odgovore na pitanja.

14:12 - Nakon pauze nastavljena je sjednica Gradskog vijeća.  Za raspravu se javio Tonči Blažević koji je postavio pitanje parkinga unutar park šume. 

- Postoji li dokumentacija o naplaćenim kaznama za nepropisno parkiranje u Park-šumi? Što se tiče nadležnosti nad park-šumom gdje je država tražila tabularnu izjavu da se upiše u vlasništvo Marjana, vidim da je Grad zauzeo stav da će to pokušati osporiti i pokrenuti tužbu. No, ako ćemo izgubiti taj spor, hajdemo se dogovoriti kako ćemo se postaviti po tom pitanju - smatra.

Replicirao mu je Čikotić kazavši kako se po pitanju parkinga moramo okrenuti Marjanu, te da se po pitanju tabularne izjave slaže s njim.

Nakon njega se javila Aida Batarela koju je zanimalo kakav je stav gradske uprave po pitanju rješavanja problema nelegaliziranih objekata na Marjanu.

Stipe Božić (HDZ) je istaknuo kako su parkovi za ljude.

- Marjan je slijedio te trendove, imao kamene stepenice, ograde, zoološki i botanički vrt, gdje je dolazilo puno ljudi, što nije shodno današnjem broju. Staze su nam zapuštene, vidite kakva nam je šuma, zato ovaj projekt prijatelja Budiše je jedan korak naprijed. Tamo se trebaju poticati događanja, a ni danas se to ne događa. Na tome trebamo raditi. Trećina Marjana je privatna - što bi bilo ljepše nego vidjeti da su ta polja obrađena. Moramo ići prema školama i medijima da što više mladih ljudi dovedemo tamo. Promislimo što su stariji radili i što suvremeni ljudi mogu učiniti za Marjan - zaključio je.

Marjan kakav volimo ostat će samo uspomena? Neki imaju velike planove za splitsku park-šumu, ostvare li se prijeti joj invazija turista

S njim se složila i Mirna Kovačić (HNS).

Čija je Park-šuma?

Petar Škorić je u ime kluba vijećnika HDZ je naglasio kako se treba koncentrirati na donošenje zaključaka.

- Želimo dati svoj doprinos zaštiti park-šume Marjan koji je strateški resurs Splita. Treba se zaustaviti njezina daljnja devastacija i poduzeti sve aktivnosti kako bi definirali poseban status za nju. Čija je Park-šuma, postavlja se pitanje? Treba inicirati izmjenu zakona i tako podržati gradonačelnika u toj nakani kako bi se Marjan proglasio trećoj kategoriji šuma. Marjanom se osim Javne ustanove nitko nije sustavno bavio. Treba pojačati aktivnosti oko utvrđivanja vlasništva, kao i oko suzbijanja štetnika te protupožarne zaštite. Volio bih da smo imali više vremena za kvalitetniju pripremu sjednice - kazao je Škorić. 

Replicirao mu je Čikotić vezano za izmjenu zakona kazavši kako se unutar vlastitih redova u HDZ-u koji je na vlasti, taj zakon može donijeti, ali da do tada valja poštovati postojeću regulativu.

13:04 - Zoričić je istaknuo kako se ignoriraju vlasnici parcela na Marjanu kojima pripada trećina zemljišta.

- To je ono što moramo raditi, a na nama je da presječemo i kažemo da ćemo odraditi u ovom mandatu jer smo odgovorni ljudi. Uporno izbjegavamo odlučiti ono o čemu smo pozvani odlučiti. O Marjanu sam dobio bolji uvid ovom sjednicom. Pitanje zaposlenih u Javnoj ustanovi je legitimno. No, čuli smo da vodstvo Park šume nije spavalo već se uključilo u rješavanje problema. Sviđa mi se iskrenost ravnatelja Koharevića, kao i gospodina Budiše. Do promjene neće doći zbog našeg beskrajnog filozofiranja, već zbog ljudi koji će stručno obaviti svoj posao - podvukao je.

Ljubica Vrdoljak je replicirala rekla kako joj je drago da je potkornjak isprovocirao MOST da se sazove tematska sjednica.

- Projekt za Marjan je važan, dosta nas nije ni znalo za njega - dodala je.

Šundov je dao pauzu od pola sata nakon čega slijedi još sedam vijećnika prijavljenih za raspravu.

12:49 - U nastavku rasprave javio se Renato Čupić (Pametno).

'Koharević govori čudne stvari'

- Tek sada se radi hidrantska mreža, zapuštene su staze, Botanički vrt je u katastrofalnom stanju, ne zna se vlasništvo, sportske sprave su uništene... Ja sam inzistirao na podacima i načinu pripreme sjednice jer građani moraju znati o čemu pričamo. Mora se promijeniti. Nema programa sanacije, rješenja za Kaštelet, granica svih planova, nema UPU-a Bene, nema objašnjenja što tih 59 ljudi radi u Javnoj ustanovi...

Mi moramo imati uređenu šumu. Koharević govori čudne stvari, da je napadnuta šuma stara 60-70 godina, a u sljedećem slajdu navodi da je šuma prestara. Nedostatak stručnog voditelja - čuva li se to za njega? Zaustavimo više promet, maknimo te privremene dozvole. Kako je moguće da se licitira mogućom gradnjom i danas? Imamo zahjeve i dalje za micanjem granica? Što napraviti da se Marjan trajno zaštiti? - redao je pitanja prijašnjim govornicima Čupić.

Replicirao mu je Blažević i složio se s tim da politika mora biti otvorenija.

Za raspravu se javio Sani Mardešić (Pametno) koji smatra da se trebalo preventivno pripremiti za klimatske promjene. 

- Marjan se nije dobro održavao, to je moglo raditi pet ljudi. Po meni ne treba uređivati Marjan za turiste, nego za građane. Treba riješiti problem parkinga - kazao je.

Stati na kraj grickanju

Kolega mu Jakov Prkić požalio se na loše pripremljene materijale za sjednicu.

- Marjan se gricka već godinama i tome treba stati na kraj - kazao je.

Bradarić Šljujo se osvrnuo na poslovanje Javne ustanove kazavši kako misli da krši zakone ove države.

- Radnika ima viška. Neka se šumari podijele u sjekačke grupe. Ili ti pomoćni radnici ne znaju posao ili ih nitko nije organizirao jer nemaju voditelja stručne službe. Drago mi je da se krenulo s hidrantskom mrežom koju je MOST nakon požara inciirao. Tražimo hitno spriječavanje štetnog nametnika od strane ministarstva - kazao je. 

Replicirao mu je kolega Čikotić pohvalivši Javnu ustanovu koja je tražila brisanje građevinskih zona iz park-šume.
Goran Kovačević (HNS) u raspravi je istaknuo kako je Marjan nadpolitička tema.

- Treba se držati struke koja je dala smjernice za rješavanje problema sušenja šume.

12:08 - Nakon svih izlaganja uslijedila je rasprava za koju se prvi javio Branimir Urlić u ime kluba vijećnika stranke Pametno.

- Ispada da je osim potkornjaka sve u redu. Radovi gospodarenja šumom nisu obavljeni kako treba, ne ulazeći u eksprertizu stručnjaka. Vidimo da je šuma prestara i zato imamo problema sa štetnicima. Što se tiče imovinsko-pravnih odnosa, mislim da piše tko je vlasnik, a tko posjednik. Zašto ne napravimo novu katastarsku izmjeru?

Što se tiče poslovanje Javne ustanove, pitanje je kako nitko nije uklonio stabla koja u šumi stoje od 2015. godine? Vezano za promet, Pravilnik je ok, ali svakim smo danom svjedoci da je 30 dozvola, a 60 auta. Kako to? Moramo kvalitetno gospodariti šumom, vrijeme je za kvalitetnu konverziju šume, zato je potrebno pošumljavanje. Treba zabraniti gradnju u trenutnim granicama park-šume te zabraniti promet osim onog koji je nužan - kazao je Urlić.

Replicirala mu je Ljubica Vrdoljak kazavši kako je potkornjak posljedica klimatskih promjena, kako kaže struka.

- To nije posljedica lošeg gospodarenja, ne izvrćimo činjenice.

- Rekao sam da ne ulazim u ekspertizu - odgovorio je.

Da je bilo ovlaštenog šumara, potkornjak bi se uočio na vrijeme, replicirao mu je Ante Čikotić (MOST).

On je i nastavio dalje raspravu u ime kluba vijećnika, a dio svog izlaganja je iskoristio kao 5-minutnu prezentaciju u kojoj je istaknut problem 75 nelegalnih objekata, kao i činjenica da Grad i Javna ustanova nisu još evidentirale zemljište u knjigama.

Gradnja unatoč zabrani

Spomenuto je kako Javna ustanova nema zaposlenu osobu stručnog voditelja i voditelja stručne službe te da je preko 100 hektara šume izvan sustava održavanja, i da je 20 000 stabala osušeno ili zaraženo. Naglašeno je pitanje starosti šume i monokulture alepskog bora.

- Uspjeli smo dobiti kartu iz 1988. godine gdje su granice, iz kojeg vidimo odstupanja u Nazorovoj i Marasovićevoj ulici. Nadamo se da će kroz transparentan rad biti manje ovakvih nepravilnosti. Mijenjane su i granice građevinskih područja, pa iako je zabranjena gradnja, uvijek ima tekvih težnji. Neprihvatljivo je da se južne padine isključe iz park šume. Treba pod hitno uvesti struku u upravljanju Marjanom.

Izgubit ćemo sudski spor oko vlasništva jer zakon nalaže da države upravljaju šumama. Gradonačelnik je izjavio da je dao prijedlog da se izmjeni zakon pa da imamo splitske šume. Koncentrirajmo se na sve alate u borbi protiv potkornjaka, trebamo svu raspoloživu pomoć. Na kraju, postoji još projekata koji se mogu financirati iz EU - kazao je Čikotić.

Replicirao mu je kolega Ante Bradarić Šljujo koji je rekao da se nije dovoljno učinilo na sprječavanju širenja potkornjaka. Ivana Ninčević Lesandrić također je replicirala te je naglasila kako se već odobreni EU projekti mogu mijenjati, što je zapravo bilo referiranje na Budišino izlaganje.

Pitanje vlasništva

U ime vijećnika SDP-a Goran Kotur je istaknuo kako je glavno pitanje na Marjanu pitanje vlasništva.

- To je strateško pitanje. Ministarstvo poljoprivrede nije prihvatilo zahtjev Grada da preko Javne ustanove upravlja park šumom. Time bi se potencijalno ugrozila zaštita od požara jer bi Hrvatske šume manje ulagale. Javna ustanova godišnje troše 3 milijuna kuna. Vrijeme intervencije je pet minuta ljeti, a požari se brzo ugase. Moguće rješenje je donošenje novog Zakona o šumama.

Problem se može riještiti uvođenjem nove kategorije lokalne, odnosno komualne šume, što postoji u velikom broju europskih zemalja. Kad je tako, nema razloga da se ne usvoji i u Hrvatskoj. Predlažemo zaključak da Gradsko vijeće uputi Vladi i Saboru prijedlog izmjene Zakona i da se uvede ova nova kategorija - predložio je.

Split dobio više od 20 milijuna kuna za nove sadržaje na Marjanu: radi se spektakularni panoramski lift do nove vidilice, tereni za paintball, botanički vrt... Pročitajte čime će se sve obogatiti sadržaji u park-šumi

Replicirao mu je Bradarić-Šljujo kazavši kako nije kao predsjednik Upravnog vijeća nija obavljao presing na ravnatelja zbog donošenja Plana upravljanja.

- To je složen postupak i napravljeno je dosta toga. Nakon što je SDP otišao u oporbu, dao sam ostavku. Dok sam bio u Upravnom vijeću, svr se odrađivalo prema planu - odgovorio je Kotur.

Replicirao mu je Čikotić kazavši kako nema ništa protiv izmjene zakona, ali da to ostavlja prostora novim političkim zapošljavanjima.

Točkica u sustavu

Kotur mu je odgovorio kako će se uskoro smanjiti naknada Hrvatskih šuma, dok je Park-šuma Marjan sasvim drugo od tipične šume.

- Hrvatske šume nisu zainteresirane ući u Marjan. Nakon šumarske inspekcije pokrenut je postupak da se sklopi ugovor s njima. Od inicijative do finalizacije je prošlo devet mjeseci jer su Hrvatske šume to odugovlačile. Njima je Marjan samo jedna točkica u njihovom sustavu, a nama je jako važan - odgovorio je.

Repliku je uputio i Tonči Blažević (HSLS) smatra da nije situacija tako katastrofična ako Marjan preuzmu Hrvatske šume.

- Zaključak mora biti da Grad mora dovesti nekoga da makne zaražena stabla deset kilometara dalje - kazao je.

Kotur mu je odgovorio kako to ne znači da će u prvom požaru sve izgorjeti, ali ako se ulaže manje novca, povećava se rizik.

11:12 - U svom izlaganju Damir Babić, v.d,. pročelnika za komunalu izvijestio je o regulaciji prometa unutar Park-šume.

- Promet je reguliran kao ograničen i apsolutno je pod kontrolom putem vinjeta koje izdaje Javna ustanova - kazao je Babić. 

Nakon njega je pred vijećnike došla Ana Pogorelić, pročelnica za izgradnju, kazala je kako je podnesen zahtjev za lokacijsku dozvolu za izgradnju hidrantrske mreže. Branka Mimica, pročelnica Upravnog odjela za prostorno planiranje naglasila je kako je 1964. godine utvrđena zaštita Marjana te je 1988. povećana površina na 307 hektara.

Uređenje Ježinca i Kašjuna

- Upisan je kao kulturno dobro i iz toga proizlaze mjere zaštite koje obuhvaćaju prostor Park-šume. Ne planiraju se u tom području nove zone za stanovanje. Južni pojas je namijenjen javnim sadržajemi plažama. Kupališta Ježinac i Kašjuni potrebmo je urediti - kazala je.

Što se tiče povijesti građevinskog područja, Mimica je istaknula da je 1958. izvršena nacionalizacija privatnih zemljišta. Prijašnji prostorni plan Grada Splita iz 1977 ne radi kartu građevinskih područja, kao ni GUP-om. U izmjenama i dopunama prostornog plana donosi se odluka o karti građevinskih područja, koja se nije provela sve do 2005. godine do donošenja zadnjeg prostornog plana i GUP-a. 

Za kraj izlaganja  o projektu "Marjan 2020 - brdo prošlosti, oaza budućnosti" s budžetom od 26 milijuna kuna, govorio je Krešimir Budiša, savjetnik gradonačelnika za EU fondove.

Mađioničarski posao

- Projekt se osmišljava tri godine. Kad je otvoren EU natječaj, Marjan i Grad nisu imali spreman niti jedan projekt za financiranje. Problem su neriješeni imovinsko-pravni odnosi gdje nitko ne zna gdje je vlasništvo, gdje su katastarske, a gdje vlasničke čestice. U tom smislu pisati projekt je bio mađioničarski posao. Prije 100 godina je Marjan imao više sadržaja nego danas. Dio će ih se revitalizirati, a dio neće biti moguće kao primjerice Zoološki vrt. Osnova su bili posjetiteljski sadržaji, posebno staze koje danas nisu dobro označene, a bit će sređeno ovim projektom - najavio je Budiša.

Najvažnija stavka je revitalizacija Botaničkog vrta i marjanskih kućica sa sadržajima, a u sklopu projekta se planira paintball teren i adrenalinski park kao montažne građevine, adaptaciju boćališta na Benama i Dječjeg grada, unaprijeđenje osmatračnice na Sedlu, tu su i piknik zone, unaprijeđenje javne rasvjete, električni autobus. Kroz projekt će biti izrađen i Plan upravljanja i brendiranje Park-šume...

10:54 - Nakon predstavnika udruga, riječ je uzeo zamjenik gradonačelnika Nino Vela koji je dao uvodno izlaganje o samoj povijesti i sastavu Marjana.

- Nezgodno je u planovima gospodarenja porovoditi pomlađivanje šume. Prije dvije godine primijećeno je pojačano sušenje. Do sada je osušeno oko 8000 stabala odnosno 13 posto, a zaraženo je još 7 do 8 posto. Mi ćemo se kao gradska uprava odgovorno ponašati - kazao je Vela.

Koharević platio kaznu

Nakon njega vijećnicima se obratio Robert Koharević, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan.

- Koristim priliku na kraju mandata da se zahvalim svima koji su imali sluha za Marjan. Gospoda Marinić i Jugović su bili prije mene pa bih htio odgovoriti. Što se tiče stručnih radova, istina je da nemamo ovlaštenog šumara, ali pomoćnik ministra je odgovorio kako to nije obveza te da se obratim Hrvatskim šumama, koje se nisu htjele baviti Marjanom.

No, pod pritiskom je potpisan ugovor, šumarska inspekcija je utvrdila da nema nekih popratnica, za što sam ja platio prekršajnu kaznu od 1500 kuna. Što se tiče potkornjaka iz 2008. činjenica je da je spomenut između ostalih štetočina i sa semo  se u jednom dijelu spominje. Na ovom području ga priie nije ni bilo.

Što se tiče uključivanja ministarstava u rad Marjana, moje aktivnosti su bile organizirati struku, odnosno okrugli stol o potkornjaku u Zagrebu na kojemu su sudjelovali eminentni stručnjaci. Zaključci su da je Javna ustanova promptno reagirala. Potkornjak smo prvi mi otkrili. Hrvatski šumarski institut je počeo s angažmanom 2016. godine kada je krenulo prvo sušenje.

Tada nije nađena nematoda što bi bio karantenski štetnik gdje ne bi opstalo niti jedno stablo. Zaključili smo da je sušenje posljedica klimatskih promjena, ali nastavilo se dalje istraživati dok se nije otkrio potkornjak - navodi Koharević.

Nedostatak strojeva

Napominje kako su upravo klimatske promjene uzrokovale pojavu potkornjaka.

- Ne znamo koliko je generacija potkornjaka na Marjanu. Raspisali smo natječaj za sječu stabala, ali nitko se nije javio. Kontaktirao sam dvije tvrtke, nitko nije htio doći raditi. Akcijskim planom suzbijanja moramo ispilati čak 900 kubika šume. Mi nemamo te strojeve, zato treba dovuć neku firmu koja ima volje, želje i koja se ne boji rada u Marjanu - kazao je. 

Nakon izlaganja je imao video prezentaciju o potkornjaku i povijesti šume.

- 2016. godine nije bilo naznaka potkornjaka, ali 2017. godine  grupna sušenja stabala daju sumnju da se radi o tom nametniku. Prema informacijama iz ožujka, potkornjak je došao do Zadarske županije. Na Marjanu sada imamo 64 000 alepskih borova. Mrtva i osušena stabla nas više ne zanimaju, sada su u fokusu stabla na početku sušenja s vrha, a najviše je stradalo područje iznad požarnog puta.  Radi se o kompleksnoj bolesti - naglasio je ravnatelj.

Povratak autohtone vegetacije

Mjere koje treba poduzeti predstavljaju integriranu zaštitu šuma od potkornjaka, a prema akcijskom planu Javna ustanova je u fazi feromonskih klopki i praćenja štetnika. Budućnost Park šume je konverzija u mješovitu šumu kroz deset do 20 godina i povratak autohtone vegetacije kroz maksimalno razdoblje od 40 godina, zaključio je Koharević.

10:05 - Goran Jugović iz udruge Merjan naglasio je problem legalizacije na Marjanu, koja još nije riješena.
Drugi životni problem je što se ne zna dokle je privatno, a dokle je gradsko.

- Svi misle da se po Marjanu može šetati kako kome padne na pamet. Što se tiče vlasništva, vlasnici privatnih parcela trebaju s Gradom imati partnerski odnos, da nas se ne gleda kao domoroce u šumi, dok drugi od te šume zarađuju. Javnost danas ne zna čija je šuma, ovo je već treći saziv vijeća koji vuče iste probleme. S obzirom da su na Marjanu privatni stanovi i parcele, netko od njihovih predstavnika bi mogao sjediti u Javnoj ustanovi, ili se barem s nama dogovoriti - zaključio je.

9:59 - Nakon stanke prihvaćen je prijedlog vijećnice Batarelo da se predstavnicima udruge "Merjan" i Društvu Marjan da prilika da se obrate pet minuta, s tim da neće po Poslovniku moći sudjelovati u raspravi.

Po pitanju prijedloga Čikotića o usvajanju podtočaka, Šundov smatra da je već uvažen, ali da ako inzistira, može ići na glasovanje.

- Svi dokumenti su javno dostupni. Zamolio bih ipak da se očitujemo - kazao je Čikotić.

Škorić je rekao da je Čikotić predlagač točke te da je imao mogućnost sve ranije pripremiti, a sada je sve to neprimjereno mijenjati dnevni red.

Tomislav Prljević je rekao kako je dnevni red napisan, ali da se sada predlaže šest točaka. 

- Možda ćemo kroz raspravu imati 15 tema, to nema veze.

Čikotić je inzistirao na glasovanju o podtočkama, ali nije prošlo.

Čupić nije inzistirao na glasovanju o svom prijedlogu. Na kraju je usvojen dnevni red pa je rasprava konačno mogla početi.

Osušila se petina stabala

Prvi se vijećnicima obratio Srđan Marinić, predsjednik Društva Marjan.

- Situacija na Marjanu je jako loša po pitanju šume. Osušeno je ili zaraženo petina stabala - 13 000 i to samo na sjevernoj strani. Pojavio se taj potkornjak čije je postojanje utvđeno još 2008. No, očito su se stvari izmakle kontroli. Među 59 zaposlenika Javne ustanove, jasno je da postoji nedostatak stručnog kadra. To je trebalo ranije primjetiti. Zbog klimatskih promjena i starosti stabala je pogodovalo širenju potkornjaka, žurno je da dođu tručne osobe i da počnu provoditi sječu i da krene obnova šume.

Ugrožena je šuma u cijelom Splitu. Zaražena stabla se trebaju izvesti najmanje deset kilometara daleko od najbliže šume. Treba se proglasiti zaraza na Marjanskom poluotoku, što treba donijeti minstar poljoprivrede. Radi se o jednoj interventnoj situaciji. Treba riješiti i pitanje vlasništv jer o tome ovisi gospodarenje. Mi ne znamo što je privatno, a što državno - kazao je Marinić.

9:41 - Počela je tematska rasprava o stanju u Park-šumi Marjan. Odmah na početku Jure Šundov, predsjednik Gradskog vijeća rekao kako je dobio mail od gradonačelnika Andre Krstulovića Opare u kojem smatra kako je sjednica preuranjena. Šundov je naglasio kako je sjednica sazvana sukladno Poslovniku.

Po pitanju dnevnog reda prva se javila Aida Batarelo (SDP) koja je predložila da se da riječ i predstavnicima udruga koji nazoče sjednici. Smatra da bi deset minuta bilo primjereno vrijeme.

Na koncept se požalio i Renato Čupić (Pametno) koji je predložio promjenu dnevnog reda po točkama, a ne da se daju izviješća bez posebnog smisla.

Jure Šundov, predsjednik Gradskog vijeća je odgovorio da će sjednica ovaj put ići onako kako je u materijalima zamišljena rasprava, a da se naknadno može raspravljeti o svemu što je još potrebno.

Ante Čikotić iz MOST-a predlaže usvajanje podtočki - imovinsko-pravni odnosi, pa poslovanje Javne ustanove, Park šuma u odnosu na plansku dokumentaciju, reguliranje prometa, koncesije za marjanske plaže i informacije o natječaju Promicanje održivog razvoja prirodne baštine". Kazao je kako je predložio da na sjednici nazoče predstavnici i državnih institucija kako bi se dobio bolji usvid u stanje na Marjanu, no Šundov mu je na taj zahtjev negativno odgovorio.

- Vaš prijedlog s podtočkama ste dostavili jučer. Molim vas sve dajte mogućnosti predsjedniku i službama da se pripreme. Ja ne mogu izlaziti iz svojih ovlasti - kazao je Šundov.

Petar Škorić (HDZ) tražio je stanku od pet minuta da se konzultiraju oko iznesenih prijedloga, što je odobreno.

Mostov Ante Čikotić uoči tematske sjednice u Banovini: Preuzmu li ga 'Hrvatske šume', Marjan neće prestati biti splitski

9:26 - Uoči današnje tematske sjednice Gradskog vijeća o stanju u Park–šumi Marjan stranka Pametno je ponudila tri rješenja kojima bi se stanje na Marjanu potpuno promijenilo.

To znači zabraniti gradnju trajnom zaštitom u sadašnjim granicama Park–šume Marjan, spasiti šumu od sušenja i zabraniti promet Marjanom.

- Sve navedeno moguće je realizirati bude li dovoljno političke volje jer za adekvatnu zaštitu Marjana potrebno je minimizirati promet Park-šumom, omogućiti ga samo stanovnicima, osobama s invaliditetom, komunalnim službama i javnom prijevozu dok se šuma od potpunog sušenja može spasiti isključivo stručnim gospodarenjem istom jer današnje stanje osušenih stabala možemo ''zahvaliti'' lošem upravljanju od strane Grada odnosno javne ustanove – zaključio je Branimir Urlić iz Pametnog.

'Javna ustanova upravlja našim parcelama bez dozvole'

Vlasnici privatnih parcela na Marjanu željeli su uoči tematske sjednice Gradskog vijeća zakazane za danas iskazati svoje nezadovoljstvo suradnjom s Gradom po pitanju upravljanja njihovim vlasništvom.

Kako nam je kazao njihov predstavnik Dario Alujević, vlasnici smatraju kako Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan ne može upravljati tim zemljištima bez njihove suglasnosti.

- Oni to rade fiktivno, bez naše dozvole, unatoč činjenici da zakon kaže kako "Hrvatske šume" mogu prepustiti upravljanje spomenutoj instituciji - istaknuo je Alujević i dodao kako je posljedica ignoriranja od Banovine stav vlasnika da bi radije da država upravlja njihovim nekretninama nego lokalna ustanova iako su i sami svjesni da bi najpoštenije bilo da to bude Grad.

Naš sugovornik naglasio je kako ima dosta obitelji koje su darovale svoje terene Gradu, pa se sad pitaju zašto su to uopće radili.

- Želimo da predstavnici Grada sjednu s nama za stol, jer vidimo da nema razumijevanja za naše probleme ni od prijašnjih, ni od ove vlasti. Možda gradonačelnik Andro Krstulović Opara nema sve informacije o našim aktivnostima. Onaj tko je kompletno upoznat sa stanjem na Marjanu je Robert Koharević, ravnatelj Javne ustanove, a u našu problematiku je upućen i Krešimir Budiša, savjetnik gradonačelnika za EU fondove koji je obećao prenijeti naš stav gradonačelniku - naveo je Alujević.

Vlasnici privatnih zemljišta traže da se preko gradskih vijećnika objasni Studija održivog razvoja Park-šume Marjan, koju je od tvrtke "UHY Savjetovanje", čiji je suvlasnik upravo Budiša, prije dvije godine naručila Javna ustanova. Također traže očitovanje DORH-a po pitanju vlasništva na Marjanu jer traje proces utvrđivanja vlasništva svake čestice unutar park-šume.

 

Naslovnica Split