Pedesetak pauna već godinama ne daje mira stanovnicima dijela kotara Gripe, sa sjeverne strane ispod tvrđave, zagorčavajući im svojim glasanjem svakodnevni život, a posebice san.
– Ma nitko od nas poslije tri, četiri sata noću više ne spava. To njihovo kriještanje je neizdrživo. Ne smijemo otvoriti prozore naših stanova jer taj iritantan zvuk koji pauni proizvode para uši – rekao nam je Joško Jaković, jedan od stanovnika okolnih privatnih kuća.
Paune je na tvrđavu Gripe donijela bivša JNA još u bivšoj Jugoslaviji, a početkom rata, kad su pripadnici JNA napustili tvrđavu, napušteni pauni spustili su se među ljude.
– Mislim da su tada bila dva para pauna i onda su se počeli razmnožavati. Danas ih ima najmanje 50, ja sam ih prošle godine izbrojio 46, a i dalje se razmnožavaju. Njihovo glasanje podsjeća na južnoafrički instrument vuvuzele, koji je zbog svoje glasnoće bio zabranjen za vrijeme Svjetskog prvenstva u JAR-u. To je strašno kada se oni počnu glasati. Najgore je od početka ožujka do početka srpnja, kad im je valjda vrijeme parenja. Tada je "glazba" svakodnevna – govori Neven Ćatipović, još jedan stanovnik okolnih ulica.
Ulica kneza Višeslava, Kvaternikova, Reljkovićeva, Washingtonova, Vidilica 1 i 2 su ulice koje trpe teror pauna.
– Ma to je totalno ludilo, takav kreštav zvuk nitko ne može podnijeti. Trebao bi netko izračunati koliko je to decibela u pitanju. A ratoborni pauni napadaju i automobile. Popnu se na karoseriju i onda stružu pandžama. Posebno su nabrijani na crne aute jer u njima mogu vidjeti svoj odraz. Onda valja misle da je u pitanju drugi paun, pa se tuku s njime, odnosno lupaju o auto. I njihova izmeta ima u ogromnim količinama, pune su ga skale. To svaki dan moram čistiti i prati – kaže Jaković.
Bilo je slučajeva da su ljudi i kuće prodavali jer su ih paunovi "potjerali".
– Jedan naš susjed iz Reljkovićeve ulice totalno je poludio zbog pauna i jedan od razloga zašto je prodao kuću je taj što više nije mogao podnijeti to njihovo kriještanje. Isto tako, i u Washingtonovoj ulici je živjela jedna starija gospođa koja je bolovala od karcinoma i njoj je strašno smetalo to kriještanje. Čak je uputila dopis Gradu da joj pomognu i da te paune nekamo premjeste. Nažalost, ona je umrla i nije to dočekala. Zimi pauni borave na okolnim borovima i ne možemo im ništa. Kad se za lijepog vremena spuste sa stabala, turisti se fotografiraju s njima jer im je senzacija da postoje pauni u centru grada, ali vjerujte, nama je to samo pokora.
Ometaju i promet jer sporo hodaju po cesti, pa auti stalno trube. A najgore je kad neka mačka pojede mlade ili jaja iz kojih se izlegu. Tada ženka koja je izgubila mlade kriješti mjesec dana bez prestanka. Znam da će se sada dići na noge mnoge udruge za zaštitu životinja, ali ja im savjetujem da uzmu ove "naše" paunove i smjeste ih ispred svojih kuća i stanova, pa će onda vidjeti koji horor mi s njima proživljavamo – kaže Jaković.
Naši sugovornici prijavili su paune u Drugu policijsku postaju, bili su u Banovini kod Damira Babića i u Veterinarskoj inspekciji.
– U Banovini su nam obećali pomoć i da će problem riješiti, te da će oni o svojem trošku nekoga angažirati da zbrine te paunove koji nam ne daju normalno živjeti – zaključuje Jaković.
Osim ovih "boraca" za mirno spavanje, ispod Gripa postoje i ljudi, njihovi susjedi, koji u svojim stanovima imaju inkubatore za paunova jaja i svakodnevno se brinu o ovim lijepim, ali očigledno napornim pticama i hrane ih.
– Budući da se radi o divljim životinjama, mi kao Grad nemamo zakonsku mogućnost da ih idemo hvatati. U doba dok je Split imao ZOO, bilo je u njemu mnogo tih pauna upravo uhvaćenih ispod tvrđave Gripe. Sada kada nemamo ZOO, ne znamo gdje bismo s njima. Ako Veterinarska inspekcija zatraži od nas podršku, mi ćemo pomoći u rješavanju ovog problema sa svim našim raspoloživim resursima, no ponavljam, ništa se ne smije napraviti na svoju ruku. Kada se i ako se te ptice uklone s Gripa, mora ih se zbrinuti na neškodljiv način, odnosno moraju biti zbrinute u ZOO-u ili puštene u prirodu – rekao nam je Damir Babić, voditelj Odsjeka za komunalno održavanje Grada Splita.
– Upoznati smo s tim problemom. Mi smo promptno uputili dopis Gradu, koji po Zakonu o zaštiti životinja mora riješiti taj problem, odnosno postupanjem s napuštenim i izgubljenim životinjama mora rukovoditi komunalno redarstvo. Oni moraju s koncesionarom s kojim imaju potpisan ugovor zbrinuti te paune u sklonište ili na neku drugu lokaciju – rekla nam je Milica Markić-Katić, dr. vet. med., voditeljica Veterinarskog ureda Split.