Fasciniran magistralom, šest godina snimao život uz nju: 'Najzanimljivije prizore snimio sam od Splita prema Makarskoj. Bilo je spontanih susreta, neočekivanih situacija...'

Svakodnevne gužve, zastoji i nervoza samo su neke od situacija na koje nailazimo putujući Jadranskom magistralom te su upravo to neki od razloga zbog kojih je građani izbjegavaju i biraju alternativne pravce.

No, u svakoj situaciji ima i iznimaka. Slučajno putovanje Magistralom prema Albaniji, kod 32-godišnjeg Bojana Mrđenovića, rezultiralo je velikom izložbom koja je otvorena u Galeriji Doma mladih, naziva "Magistrala". No, krenimo redom.

Bojan Mrđenović rođen je u Virovitici. U Zagrebu, gdje sada i živi, završio je studij filmskog i TV snimanja na Akademiji dramske umjetnost, a fasciniranost Jadranskom magistralom, koja je 1965. godine puštena u promet, počela je 2013. godine.

– S grupom prijatelja prije šest godina bio sam na dvotjednom putovanju biciklima od Splita do Albanije. Aktivnost je to koju se trudim održavati svako ljeto jer mi je to prilika za pravi odmor, ali i za upoznavanje novih i nepoznatih dijelova Hrvatske i svijeta iz neke drukčije perspektive.

Ruta južno od Splita koju smo prošli jedna je od najfascinantnijih, vizualno i iskustveno, i tada sam zapravo osvijestio taj teritorij kao jednu povezanu cjelinu – započinje nam svoju priču Bojan, koji je s prijateljima već prošao dijelove Bosne i Hercegovine, Italije, Crne Gore, Albanije, Grčke, Makedonije i raznih dijelova Lijepe naše.

Na putovanje tada nije nosio fotoaparat jer kaže kako to onda ne bi bio pravi odmor, a Bojan se kroz fotografiju na neki način bavi prostorom, preobrazbom i pejzažima.

– Sigurno bih došao u iskušenje i krenuo fotografirati, a to razdoblje rezervirano je samo za odmor. Teško se opustiti i raditi istodobno. No, ostala mi je ta fascinacija i odmah sam znao da ću se vratiti i time fotografski baviti. Sljedećih godina, malo pomalo, nastavio sam putovati biciklom na manjim dionicama i zapravo pratiti put Magistrale i bilježiti taj prostor.

Ono što je tada bilo drukčije od prvog putovanje jest što sam išao sam. Bili smo samo fotoaparat i ja te svijet koji istražujem, ljudi koje ne poznajem, spontani susreti, neočekivane situacije i potpuno otvoreni istraživački put gdje nisam znao što me čeka. Fotografska avantura u pravom smislu – govori Bojan, dodajući kako je motivaciju, želju i istraživački instinkt imao, ali bez jasnog rezultata.

Prošao je potez od Rijeke do Cavtata, s time da mu namjera nije bila nikakva vrsta faktografskog bilježenja. Nije želio snimiti svaki kilometar Magistrale, nego je po svom instinktu fotografirao najbolje kadrove.

– Magistrala južno od Splita prema Makarskoj je najzastupljeniji i meni u vizualnom smislu i najzanimljiviji dio. Kada sam započeo ovu priču, izazov mi je bio da obuhvatim teritorij koji prije nisam doživljavao kao cjelinu i da pronađem vizualne sličnosti između različitih dijelova.

Cesta je glavni motiv projekta, ali se u biti bavim tim teritorijem za koji je ona bila preduvjet. Nakon što cesta prođe kroz neko mjesto, mijenja se cijela infrastruktura i ekonomija te sredine, a infrastrukturno spajanje toga cijelog terena bilo je preduvjet za razvoj turizma kakav danas na obali imamo – objašnjava Bojan.

Paralelno s njegovim interesom, primijetio je kako se u javnosti sve više govori o turizmu iz raznih aspekata i onome što nam njegov razvoj donosi.

– Učinilo mi se da su ti građevinski pothvati i prenamjene terena u turističke svrha jako intenzivne. Očekivanja od turizma sve su veća, a istodobno je rastao i pritisak na teren da se iz njega izvuče maksimum i sve veći profit. Sa svih strana se osjetilo kako buja i raste, a pejzaž i okolina su se mijenjali iz dana u dan.

To je zapravo teritorij koji čini Magistralu žilom kucavicom, a moja motivacija je bila nastaviti pratiti tu količinu promjena jer mi je bilo jasno da će fotografski materijal kako vrijeme bude prolazilo na neki način biti svjedok tog vremena.

Tijekom šest godina fotografiranja, kaže, nije bilo drastične promjene u smislu da bi sada mogao donijeti neki zaključak, ali ističe kako neke mikrolokacije zbog izgradnje sada ne može prepoznati.

– Svaki put kada prođem pokraj gradilišta, ne mogu si pomoći da ga ne slikam jer me zanima kako će to izgledati sljedeće godine kada se vratim. Za izložbu je izabrano 150 fotografija, a do sada imam sigurno na stotine filmova i nekoliko tisuća fotografija – veli Bojan, koji kaže kako je izložba nastala u suradnji s nekoliko institucija i organizacija koje su potpomogle da se cijela stvar realizira.

Do sada je uži izbor već predstavljen u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, a ova sada nekakva je vrsta finala.

– U Splitu me ugostila Udruga "Mavena", a u Dubrovniku Art radionica "Lazareti", zahvaljujući kojima sam u gradovima proveo neko vrijeme i posvetio se radu. U Zagrebu mi je pomogla udruga "Organ vida", od koje sam i 2017. godine za projekt u razvoju dobio novoosnovanu nagradu "Marina Viculin".

Ideja nagrade je da se potpomažu i financiraju fotografski projekti od faze istraživanja do završetka te da se pokažu na izložbi u sklopu Festivala "Organ vida". Preko Zagreba, Dubrovnika i Splita izložba je na neki način napravila malu turneju i veseli me što se vraća upravo u gradove gdje su nastali i važni segmenti toga rada – govori nam Bojan.

Na pitanje što planira za budućnost, slatko se nasmijao i slegnuo ramenima.

– Ovo je sada dovedeno do faze kad možemo na neki način pokazati gotov rad, ali ja nemam namjeru prestati. Svaki put kada budem u prilici malo pomalo nastavit ću raditi na tome.

Ovo je sada nešto što postaje dugogodišnja, da ne kažem cjeloživotna preokupacija. Nije nešto što sada smatram dovršenim na način da je to poglavlje zatvoreno. Kao i sa svim svojim projektima, kada jednom započnem rad na njima, to postaje dugoročni rad kojem se ne nazire kraj – zaključuje Bojan.

Izložba "Magistrala" otvorena je do 10. listopada, a pogledati je možete radnim danom od 17 do 20 sati.

 

Kustosica za mlade

Kustosica izložbe "Magistrala" je Natasha Kadin iz Udruge "Mavena", kojoj se Bojan obratio 2017. godine sa željom da uz pomoć njih produkcijski zaokruži obilan fotografski ciklus.

– Bojanov projekt nama je odmah bio zanimljiv jer inače predstavljamo mlade umjetnike koji rade u novim medijima.

Do sada su bile tri manje izložbe, od kojih je jedna bila lani u Splitu i već tada smo znali da ćemo napraviti završnu veliku izložbu u prostoru galerije Multimedijalnog kulturnog centra, koja će biti završetak ove faze projekta i prikaz malo većeg opusa – kazala nam je Natasha, dodajući kako su u sklopu Novomedijske galerije, koja je međunarodna kustoska platforma, u posljednje tri godine predstavili 35 mladih umjetnika i organizirali 27 izložbi.