Iako je Salona godinama bila poprište svojevrsnog "natjecanja" u nečinjenju, u posljednje vrijeme kao da su zapuhali neki novi vjetrovi. Pa se grad Solin i za lokalitet nadležni Arheološki muzej u Splitu opet gotovo natječu u tome tko će učiniti više.
Tako je grad nedavno u dijelu lokaliteta postavio nove informativno-interpretacijske ploče i smjerokaze, što će svim posjetiteljima olakšati orijentaciju i nalazište barem donekle približiti standardima arheološkim lokalitetima sličnog značaja u svijetu.
Na dva od nekoliko mogućih ulaza postavljene su ljetos i kućice u kojima se prodaju ulaznice i dijele promotivni materijali. Arheološki muzej organizirao je i dovoženje kamenih blokova, tj. zapreka koje, ako ćemo pravo, zapravo ne služe ničemu: ne štite lokalitete od mogućih krađa ili devastiranja (novi primjer smo i sami uočili za obilaska Salone!), osim što, eto, onemogućuju prilaz automobilima uz sam rub amfiteatra, no tko želi, slobodno može proći pokraj njih dublje u sam lokalitet.
Pa smo tako neposredno uz nalazište Kapljuč zatekli mladi kamperski par u crvenom kombiju s francuskim registarskim oznakama. Opušteno su razvlačili ležaljke, sretni što su tako blizu mora pronašli zelenu oazu za kampiranje - u kojoj se ništa ne mora platiti?! Još da znaju da su koji metar od kombija ostaci bazilike podignute sredinom 4. stoljeća, nad grobovima petorice mučenika, svećenika Asterija i četvorice pretorijanaca: Antiohijana, Gajana, Paulinijana i Telija...
"A što ja tu mogu?! Ionako se osjećam bespomoćno, jer pored mene prođe tko god želi, ja ne mogu nikoga zaustavljati... Ulaznice plati tko želi. Evo, danas sam prodala ulaznica u vrijednosti oko 500 kuna, jučer oko 700. Neki kažu, ja bi samo povirio malo, neću ići sve obilaziti", priča nam djevojka iz jedne od "naplatnih kućica".
Iako je svako uvođenje reda u Saloni za pozdraviti, potez Arheološkog muzeja izazvao je ogorčenje stanovnika okolnih kuća, zbog svega se nedavno oglasio i solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević. Uputio je otvoreno pismo ministrici kulture Nini Obuljen-Koržinek, obavještavajući je da je ravnatelj Muzeja Damir Kliškić instalirao zapreke koje "nagrđuju vizuru amfiteatra i stvaraju negativan dojam kod turista".
"Smatramo da se takvim samovoljnim ponašanjem bez konzultacija s Gradom, neovisno o cilju koji se želi postići, dovodi u pitanje suživot lokalne zajednice i Arheološkog muzeja, a upravo je sinergijsko djelovanje oba dionika neophodno ako želimo optimalno upravljanje najvažnijim arheološkim nalazištem u RH i najvažnijim resursom našeg Grada", poručio je Ninčević, naglašavajući da je otvoren za suradnju na dobrobit Salone.
Brzo se odgovorom oglasio i ravnatelj Kliškić, napominjući, među ostalim: "Ovim potezom mi nije bila namjera rješavanje komunalnog problema parkiranja koji tu postoji, nego isključivo zaštita samog lokaliteta i kontrola naplate ulaznica". Kliškić je također napomenuo: "Sve je to eskaliralo za vrijeme ovogodišnje turističke sezone gdje su primijećeni brojni privatni taksisti koji su dovodili brojne turiste u obilazak Salone. Isti nisu željeli da im se naplati ulaznica za arheološki park. Arheološki muzej je nabavio drveni kiosk koji je postavljen na prostoru amfiteatra da bi što kvalitetnije kontrolirao naplatu ulaznica u arheološki park.
Prema informacijama naših djelatnika i gdje sam se ja više puta ovog ljeta kao ravnatelj Muzeja uvjerio da je njihov pritisak toliko velik da osoblje muzeja nije u stanju adekvatno iskontrolirati takvu situaciju".
No, na terenu i dalje caruje - improvizacija, nazovimo to tako, i samovolja posjetitelja. "Taksisti sada dovedu goste do ovog niza blokova, upozore turiste da ne prelaze dalje kako ne bi morali plaćati ulaznice, a taksistima opet dobro, oni im svoje naplate", ispričala nam je jedna od svjedokinja svakodnevnog kaosa kakav je, primjerice na arheološkim lokacijama u Rimu i ostatku Italije - nezamisliv. Da ne govorimo o tome da se u Forum ne može ući bez prolaska detektora za metal i skeniranja stvari kakve inače znamo iz zračnih luka... Naravno, pritom treba kupiti i ulaznicu, to se podrazumijeva.
A dok je tako, bit će najnormalnija stvar da se odvozi, odnosno, krade kamene fragmente, ono što je još preostalo u samom Solinu jer se automobilom može prići ostacima antičke Salone i ranokršćanskog razdoblja hrvatske povijesti iz barem četiri pravca! U ostacima velikih gradskih termi s kraja 2. ili s početka 3. stoljeaća, otkrili smo novi vandalizam, tko zna koji po redu u ranjenoj Saloni: jedan od dva križa uklesana u kamene dovratnike išaran je dječijim rukopisom. Ti su križevi inače ključni arheološki dokaz da su gradske terme koristili i salonitanski kršćani, dakle, ujedno je i riječ o prvim dokazima.
Kako i ne bi, najveći dio Salone nije pokriven video-nadzorom niti rasvjetom, zbog čega ćete ondje sresti i rekreativce, i šetače pasa, i ekipe na piknicima, roditelje s djecom, u posljednje vrijeme "u modi" je i proslava rođendana na livadama Salone, a svemu tome treba pridodati i dokone vandale, ljubavne parove i šaroliku garnituru likova što se u Saloni okupljaju pod okriljem mraka ili tamo obavljaju svoje "poslove" za izrazito hladnih zimskih dana, kad je moguće pronaći i tragove narkomanskog pribora.
U današnjoj Saloni nisu mogući jedino incidenti poput onih zabilježenih nedavno u Italiji, kada su mafijaši pljačkali arheološka nalazišta na Siciliji (pa i Agrigento, inače pod zaštitom UNESCO-a) i onda arheološko blago prodavali bogatim kolekcionarima diljem Europe - naime, svi vrijedni eksponati odavno su razneseni, opljačkani ili su izloženi ili deponirani u Arheološkom muzeju u Splitu.
Ipak, ima i jedna jako dobra vijest: Salona napokon otkriva europske izvore financiranja! Tako je projekt "Integrirani program Salona" nedavno završen sredstvima EU-a, a predviđa i arheološku prezentaciju lokaliteta u Saloni. Nešto se, dakle, napokon pomiče. Samo da ne bude prekasno...
"Mi smo još 2007. i '08., kad sam bio gradonačelnik popisali privatne parcele na prostoru Salone koje bi trebalo otkupiti i sve predali Ministarstvu kulture. Bilo je jedno metar i pol dokumentacije! Nažalost, od tada pa dalje nije bilo značajnijeg odjeka na nacionalnoj razini", priča nam župan Blaženko Boban, koji živi doslovno preko puta Manastirina. Zato i ne čudi da nam je sastanak zakazao - u samoj Saloni.
Tek što smo započeli šetnju, zaustavio nas je jedan mladić i požalio se županu na vlasnike automobila koji samovoljno parkiraju u prostoru arheološkog nalazišta. "Eto, vidite, ljudi se ipak senzibiliziraju za očuvanje Salone, iako, naravno, još ima i onih koji devastiranjem ovog prostora pokazuju da im sve ovo ništa ne znači, i tako ne samo da ignoriraju povijest koja nije šutjela stoljećima, nego ujedno pokazuju i svoj kućni odgoj", priča nam Boban.
Dobro je upućen u stanje svakog sarkofaga u Saloni pa kaže: "Salonu, tj. Arheološki park Salonu, treba proglasiti strateškim projektom Vlade! Ta ideja je pokrenuta još kad sam bio na čelu grada, nastavio je raditi na njoj i Ninčević, ali ni mi ni Muzej bez pomoći Vlade tu ne možemo ništa! Zašto je to tako bitno? Zato što će se na taj način otvaraju mogućnosti, ne samo za brže financiranje, nego i za brže rješavanje administativno-birokratskih zapreka koje je potrebno preskočiti za ishođenje različite dokumentacije kod svakog projekta. Tome se uistinu veselim! Jer, znate, svaki Solinjanin koji je makar jednom prošao ovuda, Salonu osjeća kao svoj vlastiti dom, svoj dnevni boravak ili makar dvorište!", kaže Boban naglašavajući da su i Grad i Muzej na istom poslu i da se trebaju "uhvatiti za isti štap".
Jasno, od političara na funkciji župana tako nešto i očekujemo, no čini nam se da Boban uistinu Salonu stavlja ispred svih mogućih nesporazuma ili možda animoziteta ili parcijalnih interesa.
"Ja sam jako dobro surađivao i sa ministrom SDP-ove koalicije Zlatkom Uzelcem, koji se bio 'zagrijao' za Salonu, ali se onda nažalost nije dogodilo ništa veliko. No, smatram da bi tako trebali svi surađivati, na dobrobit Salone, neovisno o političkim preferencijama", kazat će. Pokazujući nam prostor na kojem će niknuti kulturno-informativni centar (Grad je, kaže, davno kupio parcelu kod ulaza u Tusculum, ali ona zjapi neiskorištena umjesto da bude svojevrsna "recepcija" u Salonu), Boban dodaje da on ne bi odustao niti od projekta izgradnje nathodnika iz centra Solina do arheološkog nalazišta, "s početkom u blizini sadašnje upravne zgrade grada Solina, i to bi onda bio jedan od četiri ulaza u Salonu". Bezbroj puta je i sam, u šetnji sa suprugom, nailazio na "izgubljene" turiste, koji su zbunjeno tražili gdje mogu platiti ulaznicu ili kupiti neki promotivni materijal...
"Ovo je izuzetno vrijedan potencijal, treba ga do kraja istražiti, jer su još dvije trećine Arheološkog parka privatno vlasništvo, i predati građanima i turistima, a nije ništa manje važan od Pompeja!", ističe Boban.
"Možda smo predugo očekivali neka cjelovita, velika rješenja, ali ona su i skupa, bolje se odlučiti za strategiju step by step i onda to postupno privoditi nekakvom finišu kako bi građani osjetili da netko o ovome vodi računa. Možda sam u velikoj želji i sam tu na neki način kiksao", priznat će.
"Treba shvatiti da je ovo arheološki lokalitet broj jedan u Hrvatskoj i da oko njega uistinu moramo svi disati jednim plućima kako bi se dogodio pomak. Indivudualno nitko neće moći ništa napraviti, ni Solin ni Arheološki muzej, a ni sama Vlada! Treba uključiti struku, konzervatore, zašto ne i i stručnjake koji se u Europi bave ovakvim stvarima".