Dalmacija Split županija

radmanove mlinice

Ovaj čovjek ogorčen je postupanjem grada Omiša: 'Uzeli su mi zemlju bez naknade, opet kradu ljude i sve je po zakonu, ne može im nitko ništa'

radmanove mlinice

Tih 720 kvadrata je s jedne strane omeđeno županijskom cestom, a s druge rijekom Cetinom, dok je s istočne strane je vlasništvo Grada Omiša, svima znano izletište 'Radmanove mlinice'Ono što Gašpar predstavlja kao oduzimanje prava vlasništva, zapravo jest jedan od legitimnih načina na koji RH i JLS upisuju po samom zakonu stečeno pravo vlasništva, kažu u resornom ministarstvu

- Opet kradu ljudima zemlju! Samo što sad imaju novi oblik nacionalizacije. Sve po zakonu! I uzmu vam vašu zemlju bez naknade – sada bez ljutnje u glasu, više prepun ogorčenja, govori nam dipl. ing. Ivan Gašpar, pokazujući ogradu koja prijeći izlaz s parkirališta omiškog izletišta Radmanove mlinice na Županijsku cestu 6166, pravac Omiš-Kučiće.

Radi se o njegovoj čestici zemlje, vlasništvo 1/1, nekih 720 kvadrata pod oznakom 12., odnosno po zemljišniku čestica 71. oznake pašnjak. Tih 720 kvadrata je s jedne strane omeđeno već spomenutom županijskom cestom, a s druge strane rijekom Cetinom, dok je s istočne strane vlasništvo Grada Omiša, svima znano izletište Radmanove mlinice. Gašparov istočni međaš se nalazi u R2 zoni, rekreacijskoj zoni gdje se na susjednim česticama smjestio restoran, prizemlje i dva kata, ljetna kuhinja, mlinica i drugi sadržaji, te istezalište za čamce, privezište za kanue, parking za vozila. Izletište je od 2001. godine Grad Omiš dao u koncesiju zakupniku na 20 godina po cijeni od tadašnjih 50.000 njemačkih maraka godišnje.

- Vlasnik tog dijela zemljišta, sporne čestice 12., uz još tri parcele oznaka 13., 14. i 16., ukupno 7000 kvadrata, postao sam 2010. godine kada sam kupio zemlju, a 2018. sam upisan u zemljišne knjige kao isključivi vlasnik. Kupio zemlju, stupio u posjed zapuštenog zemljišta koje se koristilo kao parkiralište za vozila, a na jednom dijelu moje zemlje se nalazi i ponton za izvlačenje čamaca i kanua iz Cetine. Tu su postavili još i kabinu za presvlačenje turista koji prođu rafting ture, pa su i betonirali izlaz s moje zemlje gore na cestu. Odnosno s prostora koji njima, turistima i tvrtkama koje pružaju usluge raftinga, služi kao izlaz s parkirališta na glavnu cestu. No budući da je dosta strmo, netko je tu nabacio betona da dobije privid ceste. A na samom izlazu postavio i ogradu s katancem – pokazuje nam 69-godišnji sugovornik željeznu ogradu koja dijeli njegovu zemlju od regionalne ceste.

I upravo je ta rampa jedna od glavnih “okidača” njegovog problema sa Gradom Omišom i hrvatskom birokracijom, koja mu po novom "Zakonu o cestama", koji je stupio na snagu 28. srpnja 2011. godine, može oduzeti njegovo vlasništvo u korist općeg dobra. Samo treba taj dio proglasiti nerazvrstanom cestom i automatski prelazi u vlasništvo jedinice lokalne samouprave (JLS), na čijem se području nalazi.

- I tako su čelnici moga grada oglasili javni poziv za uvid u geodetski elaborat Radmanovih mlinica lani u srpnju, gdje je ovlašteni geodet iscrtao prijedlog nerazvrstane ceste. Koja, naravno, prolazi od ulaza u izletište Radmanove mlinice kroz aktualno zemljano parkiralište, ulazi u moju zemlju i penje se uzbrdo do županijske ceste. Preko moje zemlje i rampe, koja je tko zna od kada tu postavljena. Pa sad vi meni kažite kako se nešto ograđeno može nazvati nerazvrstana cesta? - pita nas Gašpar te citira detalje iz Zakona.

Stoji u članku 98. definicija nerazvrstane ceste – to su ceste koje svatko može slobodno koristiti, koje povezuju naselja, koje povezuju područja unutar gradova i naselja, koje služe kao terminal i okretišta vozila javnog prijevoza, ceste koje su pristupne do stambenih, poslovnih i drugih građevina... Uz navode da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu JLS.

Sad, gdje se “krije” opće dobro za prolaz vozila i kombija koji prevoze trajlerima kanue i čamce za rafting, tvrtki koje izlete naplaćuju turistima, pa treba izvlastiti, i to bez naknade, privatnog vlasnika zemlje, pitanje je koje ostaje – visjeti u zraku!
A svi znamo da je baš pravo vlasništva presudno u brojnim parnicama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, pa je dosta rasprava u sličnim slučajevima ugroze vlasništva i ustavnih prava doneseno u korist hrvatskih građana, a ne institucija.

No vratimo se mi zemljištu uz obalu Cetine, koje je vlasnik Ivan Gašpar nudio i Splitsko-dalmatinskoj županiji i agenciji DUDI, te Omišu pravom prvootkupa, no reakcija nije bilo, kao ni ponuda za najam korištenja sporne parcele.

- Tražio sam naknadu za korištenje mojih 720 kvadrata do okončanja koncesije zakupnika izletišta i mog međaša, do 2021. godine, no moj prijedlog nije prihvaćen. Odlazio sam na razgovore u gradsku upravu, nudio sporazumno rješenje, no bez uspjeha. Ali kada sam postavio ogradu, omeđio što je moje, početkom godine, komunalni redari su brzinom zvuka došli i skinuli ogradu! A gore prema izlazu, na cesti, postavljena rampa s katancem na mojoj zemlji im ne smeta? - ljutit je Gašpar, pa nam pokazuje hrpu papira, elaborata, dopisa, odgovora, prigovora koje piše minule tri godine kao vlasnik zemlje koju ne može koristiti.

Uputio je sve i na adresu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, koje mu je veoma brzo odgovorilo da su zatražili očitovanja od grada Omiša, i to je sve. Sada je status quo!

- Ma, oni će proglasiti ovaj dio nerazvrstanom cestom, uzet mi legalno zemlju i što im tko može? - rezigniran je Ivan Gašpar, kojem optimizam gasne. Gasi se nada da bi sutra mogao raspolagati svojim vlasništvom.

Stoga smo upitali i odgovorne u Gradu Omišu njihovo viđenje ovog slučaja.

- Prije svega se mora naglasiti da se gospodinu Ivanu Gašparu ništa ne oduzima, već se geodetskim elaboratom izvedenog stanja za nerazvrstanu cestu Radmanove mlinice oznake 11_09, evidentiraju nekretnine, odnosno dijelovi istih na kojima je izvedena predmetna cesta, a koja cesta je javna prometna površina, koja se koristi za promet vozila prema bilo kojoj osnovi i koja je pristupačna većem broju raznih korisnika.

Upravo je Zakon o cestama u čl. 131. regulirao upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige, na način da je odredio da ceste koje se na dan stupanja na snagu Zakona koriste za promet vozila prema bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste, postaju nerazvrstane ceste, a postojeći upisi će se zamijeniti po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva JLS.

Što se tiče “izlaska” na županijsku cestu ŽC_6166, prema našim saznanjima isti je napravljen za vrijeme korištenja izletišta Radmanove mlinice od strane "Dalma export-import" Split, OOUR "Hoteli Omiš", Omiš (70-e godine prošlog stoljeća) te sačinjava dio nerazvrstane ceste Radmanove mlinice oznake 11_09, jer se koristi za promet vozila prema bilo kojoj osnovi i pristupačan je većem broju raznih korisnika.

Ono što gospodin Gašpar predstavlja kao oduzimanje prava vlasništva zapravo je jedan od legitimnih načina na koji subjekti javnog prava (RH i JLS) upisuju po samom zakonu stečeno pravo vlasništva. Predmet stjecanja su dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu te na njima vlasništvo privatno-pravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće, budući da je riječ o dobrima koja služe svima – stoji u odgovoru Nikole Milakovića, dipl. iur., koji nam je u privitku poslao i rješenje Ustavnog suda RH od 7. veljače 2017. kao dokaz navedenih tvrdnji.

Naslovnica Split županija