Stanovnici Općine Sućuraj su prije nekoliko dana raširenih ruku dočekali svoju novu liječnicu, Divnu Vojnovsku iz Makedonije, baš kao što su to nedavno učinili Vrisničani i Pitovljani kada im je za župnika postavljen don Robert Bartoszek iz Poljske.
Kako i ne bi, kada mjesto još od prošlog ljeta nije imalo liječnika, a da bi ljudi imali kakvu-takvu medicinsku skrb liječnici iz susjedne Jelse su im na zamjenu dolazili tri puta tjedno na dva-tri sata.
Ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, Dragomir Petric, nedavno je govorio o manjku medicinskog osoblja i najavio moguće još složeniju situaciju, jer mu u idućih šest godina u mirovinu odlazi čak sto liječnika obiteljske medicine. Teško je nagovoriti mlade liječnike da idu raditi na škoje ili u Zagoru, ali kad naši domaći neće, na raspisani natječaj za popunajvanje upražnjenog mjesta u Sućurju javila se, na svu sreću, dr. Vojnovska.
Nije znala za bonus
– Diplomirala sam 2015. na Medicinskom fakultetu u Skopju i jedno vrijeme radila u mjestu Bojane. Čula sam da liječnici iz Hrvatske odlaze raditi u Irsku, Njemačku i druge zapadne zemlje, pa sam prije godinu i pol dana odlučila doći ovamo i potražiti posao. U međuvremenu sam podnijela zahtjev Hrvatskoj liječničkoj komori i na Medicinskom fakultetu u Splitu položila osam ispita da bih obavila nostrifikaciju svoje diplome. Redovito sam pratila natječaje i javila se za Sućuraj, potpisala sam ugovor na neodređeno vrijeme i dobila radnu dozvolu na godinu dana. Ljudi su me baš lijepo primili, uvjeti su dobri, a ambulanta opremljena. Stoga sam zadovoljna i nema nikakvog razloga za brigu – govori mlada liječnica.
Njezinim dolaskom laknulo je i medicinskim sestrama Idi i Jadranki Franičević, no počela je raditi tek u ponedjeljak, a već slijedećeg dana u Sućurju se dogodila prava opsada novinara. Zvali su je čak iz Makedonije jer se vrlo brzo proširila vijest da ima izvanredne uvjete za rad i življenje, budući da joj je uz redovitu plaću dan trosobni stan na korištenje, ali i bonus Općine Sućuraj od 50 tisuća kuna godišnje.
– Bivša liječnica Ivana Perko prošlog ljeta je otišla na drugo radno mjesto, a natječaj je raspisan 1. srpnja. Nitko se nije javljao na ponuđenu plaću i stan, pa smo morali učiniti korak naprijed. Općinsko vijeće je donijelo odluku da će onom tko popuni to radno mjesto dati upravo toliki bonus. Istini za volju, naša sadašnja liječnica za to nije ni znala u vrijeme kada se javila na natječaj i ušla u razgovore oko zapošljavanja. Jednostavno, mi smo na ovakve poteze prisiljeni, na sličan način sufinanciramo i rad pošte u Bogomolju, jer se kod nas jako puno lamentira o mjerama za revitalizaciju otoka, a naš standard nikako da postane dostojan čovjeka - pripovijeda nam općinski načelnik Ivan Slavić.
Skrb unutar 'zlatnog sata'
Ne znamo je li u pronalasku nove akvizicije prste imao njegov zamjenik Predrag Trajković, podrijetlom Makedonac, ali je sasvim sigurno da su sada svi sretni – i načelnik, i liječnica, i mještani.
Slaviću nije žao što će liječnica imati tako veliku plaću, čak nam je u šali rekao da će ljudi zasigurno više trebati nju, nego njega. Napustila je makedonsku metropolu i došla u jedno malo, mirno otočno mjesto, gdje će brinuti za zdravlje oko 400 pacijenata u Sućurju, Bogomolju i Gdinju. Na raspolaganju ima i automobil, tako da će se ljude napokon medicinski zbrinjavati unutar tzv. "zlatnog sata", što dosad nije bio slučaj.
Mještani vjeruju da će im gospođica Divna uvijek biti pri ruci, čak i izvan radnog vremena, kada bude u Sućurju. Pomoći će i oni njoj, vele, jer ima njihove simpatije, a ljudi na istočnom rtu otoka Hvara ni ne mogu drugačije. To je naprosto tako, otočani su upućeni jedni na druge i svjesni da se suživot mora graditi. Još ako liječnica na škoju pronađe svoju bračnu sreću, oni će problem liječnice riješiti na duži vremenski period.
– Znam da bi se tome svi radovali. Potrebno je naglasiti da je situacija bez liječnice veliko psihičko opterećenje, osobito za starije ljude. Imali smo tu ispomoć svakog drugog dana, valjda su neki zamislili da se bolest može planirati, pa su pojedini pacijenti bili ugroženi baš u dane kada liječnika tu nije bilo – zaključio je arheolog Nikša Vujnović.
– Dobro je da nam mjesto napokon ima liječnicu, ne samo radi domaćih nego i fureštih koji nas pohode ljeti, jer smo mi od najbližeg punkta Hitne medicinske pomoći udaljeni više od 50 kilometara u jednom pravcu, i to kakvom cestom...
Domaćinstva su pretežito staračka, malo je djece, a ponekad mi se čini kao da smo mi na škoju podijeljeni na dva dijela, onaj od Hvara do Jelse i od Jelse do Sućurja. Ovdje smo izolirani, na nas su svi zaboravili, ali nadamo se da će biti nešto bolje nakon tog famoznog povezivanja na autocestu, o čemu se u posljednje vrijeme puno govori – kazala je umirovljenica Tonka Godinović.