Nema uopće sumnje, Makarska i njezina okolica već za koji mjesec suočit će se s velikim problemom. U pitanju su radnici u turizmu i ugostiteljstvu. Točnije, njihov manjak. Još prošle godine nekako s proljeća, dolaskom prvih turističkih lasta, nema medija koji nije izvijestio kako na Makarskoj rivijeri nedostaje nekoliko tisuća sezonaca.
Išlo se do brojke od 6000 ljudi nužnih da bi sustav funkcionirao, a spas je došao iz Slavonije, Zagore, BiH... Ovom kraju u sezoni (koja je, nota bene, sve duža) nedostaje ne samo pomoćnih radnika za guljenje krumpira i sobarica sa završenom osnovnom školom, nego im kronično fali i stručnih radnika, educiranih, sa znanjem stranih jezika i svim ostalim vještinama što moderni turist treba.
Vlasnici hotela i agencija muku muču i s pronalaskom visokobrazovnog kadra, menadžera, voditelja hrane i pića, wellnesa... I ono malo stalno zaposlenih u turizmu do kraja sezone od umora više ne može reći ni dobar dan, a kamoli se nasmijati gostu. Ljudi su satrani, jer od silnog posla i manjka kolega koji bi ih zamijenili ne uspiju skrpati ni jedan slobodan dan tijekom dugoga i napornoga ljeta.
U kraju koji je gotovo sve karte bacio na turizam i od njega relativno dobro živi, najveći je problem kako tu gospodarsku granu održati i poboljšati, jer je to nemoguće bez radnika. A dugoročno bez edukaciranih kadrova i, naravno, stimulativnih plaća, odrezat će granu na kojoj sjedi.
Ista ili slična stvar događa se i u cijeloj Dalmaciji. Iz škola i s fakulteta generacijama izlaze pravnici, ekonomisti, učitelji... i onda godinama tavore na burzi rada čekajući posao u struci.
Istovremeno, preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao da nitko ne sluša. Naime, ova institucija posljednjih godina, analizirajući stanje na tržištu rada, za svaku regiju objavljuje popis srednjoškolskih zanimanja i studija na kojima bi se upisne kvote trebale smanjiti ili ukinuti, te one kojih nedostaje i trebalo bi upisavati veći broj učenika, odnosno studenata.
Upisne kvote
U ovoj drugoj skupini stalno se za "područje broj XVII.I", a pod koje spadaju gradovi Trogir, Kaštela, Solin, Split, Omiš i Makarska, ističe kako je nužno upisivati djecu u srednje škole za turističke komercijaliste, kuhare, slastičare i konobare, a što se tiče fakulteta da im je najpametnije upisati studij turističko poslovanje.
Okej, ovih turističko- ugostiteljskih škola još se i može naći, ali studij turističkog poslovanja? Možda u Opatiji, ali to je daleko i teško je upasti. Ili, onaj američki privatni studij u Dubrovniku na kojemu se plaća "ulaznica", pa je dostupan samo onima čiji roditelji imaju dublji džep.
Sveučiliše u Splitu? Također nula bodova kada je u pitanju fakultet turizma. Postoji, doduše, studij u okviru Ekonomskog fakulteta, ali to ipak nije to.
A da je u Makarskoj osnovati Hotelijersko-turistički studij? Ne bi bilo ludo?
Ideja nije naša i bolje da nije, jer bi vjerojatno ostala mrtvo slovo na papiru. Smislio ju je novi rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. Dragan Ljutić. Čovjek nas uvjerava nas kako će je realizirati u svom četverogodišnjem mandatu i da ne planira gubiti vrijeme po tom pitanju i da je prve korake već poduzeo.
- Moramo osluškivati potrebe društva i tržišta. Postoje pojedini studiji koji ne privuku ni jednoga brucoša, a s druge strane nedostaje kadrova za najvažnije gospodarske grane. Ne moramo razvijati sve programe na svakom svaučilištu, nego se dogovorom usmjeriti prema određenim fakultetima, nužnim za razvoj pojedinog područja.
Splitsko sveučilište je jako u STEM području, ne smijemo zanemariti ni naše humanističke i društvene studije, ali ni činjenicu da smo mi u Dalmaciji orijentirani na turizam i maritimnost. Dakle, ono što nama nedostaje jest Hotelijersko-turistički fakultet, po uzoru na onaj u Opatiji, koji djeluje u okviru Sveučilišta u Rijeci.
Moja ideja je da takav studij pokrenem u Makarskoj, da on bude dislocirana jedinica Splitskog sveučilišta i siguran sam da će interes studenata biti velik. I to ne samo mladih Makarana, nego da će takav jedan studij privući mlade iz cijele Dalmacije, pa i šire. Na taj način ćemo osigurati educirane kadrove, koji neće imati problema ni s pronalaženjem stručne prakse ni zaposlenjem, a dat ćemo i novu živost Makarskoj - s puno entuzijazma nam svoje planove iznosi prof.dr. Ljutić.
Makarski zet
Nije slučajno da je Ljutiću Makarska pala na pamet kada je razmišljao o lokaciji fakulteta, odnosno studija, koji planira pokrenuti. Ovaj po rođenju Šibenčanin, koji već godinama živi i radi u Splitu, ujedno je i makarski zet, a kao mladi liječnik početkom osamdesetih proveo je tri godine radeći kao liječnik opće medicine u Domu zdravlja Makarska.
Dakle, grad mu je sa svim svojim plusevima i minusima prilično poznat. Već je pikirao i zgradu u kojoj bi uskoro rado vidio studente i profesore novoosnovanog makarskog studija.
- Namjera mi je da studij smjestimo u bivšu zgradu Dom zdravlja, to su prostori u okviru Franjevačkog samostana i sada su prazni. Tamo je nekad bila i Franjevačka teologija, koja je devedesetih objedinjena s Katoličko-bogoslovnim fakultetom u Splitu. To su idealni prostori na samoj rivi, predivna je zgrada, vlasnici su fratri, fra Ante sve to vodi...
Već sam spomenuo tu ideju županu Blaženku Bobanu kada smo imali sastanak na temu suradnje Sveučilišta i Splitsko-dalmatinske županije, jer je moja ideja da je pojedine studije disperziram izvan Splita. Osim ovoga studija u Makarskoj, u pregovarima smo s MORH-om da pokrenemo i interuniverzitetski centar na Visu, pod patronatom Sveučilišta u Splitu.
Smjestili bismo ga u bivšoj vojarni, gdje bismo najmanje jednom mjesečno, a ljeti i više puta organizirali simpozije, radionice...želja mi je pokrenuti i studij arheologije u Solinu - planira splitski rektor.
Nadajmo se da će u svojim namjerama imati podršku lokalnih vlasti, jer bez toga će puno teže ići. A Makarska od jednoga takvog studija može samo profitirati. Em će dobiti traženi studij, em će dobiti i epitet studentskoga grada, a to sa sobom donosi i benefite od studentskog smještaja, menzi, novih radnih mjesta...
Teologija i ništa više
Malo je nedostajalo da ishitreno napišemo kako bi Makarska uskoro mogla dobiti svoju prvu visokoškolsku ustanovu. Iako Makarska sada nema ni jedan studij ni fakultet, povijest visokog obrazovanja u ovom gradu datira još iz 18. stoljeća.
Naime, još 1736. počelo je s radom provincijsko učilište spekulativnoga bogoslovlja u samostanu u Makarskoj. Bilo je to Filozofsko-teološko učilište, poznatije pod imenom Franjevačka teologija.
Tijekom duge povijesti ovo je učilište često mijenjalo zakonodavni okvir, a 1971. bilo je pripojeno Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Od 1997. godine udružilo se s Teologijom u Splitu u Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu.
'Najljepša vijest'
- Informacija o otvaranju Hotelijersko-turističkog fakulteta u Makarskoj jedna je od najljepših vijeti koju sam čula i zasigurno je i posljedica zadnjeg razgovora s nadbiskupom Marinom Barišićem koji se složio da prostorije Franjevačkog samostana treba obnoviti i pametno iskoristiti, a čime nam je svima dao podršku. Makarska će napokon dobiti svoj fakultet, visoko obrazovnu ustanovu kakvu i zaslužuje jer je poznato da nam u turizmu nedostaje radne snage.
Izvanredno je što će naš grad biti grad studenata čemu se svi zajedno na čelu s gradonačelnikom Jurom Brkanom jako veselimo - kaže Hloverka Novak Srzić, direktorica makarske Turističke zajednice. D. TURIĆ