Na groblju iznad Komiže pokopan Jakša Fiamengo: evo kojim se riječima od pjesnika oprostio akademik Tonko Maroević

Okupili smo se da iskažemo zahvalnost čovjeku koji je za nas opjevao ambijente i prostore, osobnosti i zgode što nas vezuju uz mali starinski svijet autentičnog sredozemnog predznaka - kazao je akademik Tonko Maroević

Na groblju svetog Mikule na Musteru, s pogledom na rodnu Komižu, Biševo, Svetac i jadransku pučinu, pokopan je Jakša Fiamengo, pjesnik, novinar i akademik.

Sprovodne obrede predvodio je Jurica Huljev, komiški župnik. Nad Fiamengovom grobnicom pjesmu "Oporuka" pročitao je Marjan Nejašmić Banić, glumac splitskoga Hrvatskoga narodnog kazališta. A pjesmu "Na kraju uvijek čeka Komiža" kazivao je Milan Lakoš, glumac Hvarskog pučkog kazališta.

U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, čiji je Jakša Fiamengo bio član, oprostio se akademik Tonko Maroević.

– Okupili smo se, dakle, da iskažemo zahvalnost čovjeku koji je za nas opjevao ambijente i prostore, osobnosti i zgode što nas vezuju uz mali starinski svijet autentičnog sredozemnog predznaka. Okupili smo se također da otplatimo dug piscu koji je sačuvao atmosferu i genius loci nekadašnje Dalmacije, one kakve se neki sjećamo iz vlastita djetinjstva, a kakvu ostali zamišljaju iz neke idealne perspektive i emocionalne rekonstrukcije. Okupili smo se, jednostavno, poneseni potrebom da još jednom budemo uz autora koji je umio naći prave riječi za osjećaje ljubavi i tuge, zanosa i čežnje, a pogotovo skladnu melodiju i primjeren izraz za doživljaj punine življenja.

Književnost, a posebno pjesništvo, na hrvatskome jeziku bili bi znatno siromašniji bez Fiamengove kreativne dionice, koja je znala očuvati slojevitost što ide od Marulića i začinjavaca, koja se umjela nadahnuti mnogim komponentama dalmatinskog duhovnog zavičaja, koja se svjesno nadovezivala na tekovine niza znakovitih predaka, poput Ivaniševića i Cettinea, Kaštelana i Vesne Parun. Jakša Fiamengo nikad nije slijedio trendovske i generacijske modele, nije se povodio za aktualnim modama, nego je u svojem poetskom amalgamu tražio i nalazio simbole i korelative "dugoga trajanja", a iz zbilje ekstrahirao ili sažimljući sublimirao svojstva afektivne nosivosti i neosporne komunikativnosti – kazao je Maroević.

Pjesnikovo tijelo pokopano je uz njegovu antologijsku pjesmu "Sutra će te ponit", koju je otpjevala klapa "Pasike" iz Kostanja, uz sudjelovanje prijatelja iz Splita i Komižana.