Split na rubu kolapsa: 'Gužve u špici sezone bit će sve gore. Bude li još više turista, morat će se uvesti redukcije vode i struje, a centrom se praktički neće moći proći...'

Split je udario glavom o plafon turističkih kapaciteta zbog nedostatne infrastrukture koja ne prati sve veće zahtjeve u turističkom sektoru. To je pokazala "Studija prihvatnih kapaciteta turizma na području Splitsko-dalmatinske županije", koju je izradio Institut za turizam.

S postojećom prometnom i komunalnom infrastukturom, grad pod Marjanom ne bi smio povećavati broj turista u srpnju i kolovozu, upozoravaju stručnjaci.

Dapače, obzirom na stanje infrastrukutre, "Studija prihvatnih kapaciteta” preporuča da se na čitavom obalnom pojasu od Trogira do Makarske ne povećava broj turista u špici sezone.

Ukoliko se ne otklone problemi, nastat će “neželjene posljedice na iduće dolaske, kvalitetu turističkog proizvoda, a time i na turističku potrošnju i prihode od turizma”.

- Bez znatnijeg uključivanja lokalne samouprave u rješavanje komunalnih i prometnih problema te rješavanja problema radne snage na otocima, daljnji rast broja turista mogao bi značiti urušavanje turističkog sustava na pojedinim mjestima, što bi imalo dugoročne posljedice na gospodarstvo Županije, a time i na zadovoljstvo njezinih građana - upozoravaju u Studiji prihvatnih kapaciteta.

Lokalne vlasti u Županiji svjesne su da je turizam dosegao kapacitete nakon kojih ne bi trebalo pretjerivati s daljnjim rastom u špici sezone.

Gotovo svi gradovi i otoci, uključujući Split, u anketi su se izjasnili da ne žele povećanje turista u sedmom i osmom mjesecu. Trogir i Baška Voda čak bi smanjili broj dolazaka. Samo u Dalmatinskoj zagori lokalna samouprava željela bi dvostruko više turista, ali tamo turizma jedva da ima.

Kritične točke

Studiju je naručila Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije. Početkom srpnja medijima su je predstavili predstavnici TZ-a i Županije u stilu: “Mi smo prvi koji imamo ovako nešto”.

Ljetne vrućine pratile su nezapamćene prometne gužve po Splitu i okolici. I ova sezona je završila s rastom turističkih noćenja.

Upitali smo voditelja izrade Studije, dr. Zorana Klarića sa zagrebačkog Instituta za turizam, postoji li, posebice u Splitu, mogućnost da se porastom turista dogodi kolaps sustava, a gosti se razbježe?

- Bili smo dužni upozoriti na kritične točke gdje mogu nastati problemi, ali mala je mogućnost da dođe do raspada sustava. Toga nema ni u drugim destinacijama tog tipa.

Ljudi se boje da će doći do kolapsa sustava. Ne treba raditi paniku. Neće doći do kolapsa, ali će prometne gužve postati toliko nepodnošljive, da će ljudi biti nezadovoljni i narednih godina će nekih turista doći manje. To je ono što se događa u gradovima, kao Prag ili Pariz, gdje u centrima ne možete praktički uopće proći - smatra Klarić.

U Institutu smatraju kako je problem vodoopskrbe prisutan u cijeloj Županiji, četiri najveća grada opskrbljuju se iz Jadra uz velike gubitke vode u sustavu. Na Visu i Makarskoj je "opskrba pitkom vodom na rubu dostatnosti u sezoni i postojeći vodoopskrbni kapaciteti nalaze se na granici potpune iskorištenosti".

- Split je previše ovisan o izvoru rijeke Jadro. Ukolikom se dogodi nešto s tim izvorom, grad bi bio u velikim problemima. Neka dođe od nekog incidenta kao što je bilo u Slavonskom Brodu, moglo bi se dogoditi da nema vode. Neće turisti zbog toga masovno pobjeći, ali će biti nezadovoljni što nema vode. Kad je u pitanju vodoopskrba, ako do toga dođe, vjerojatno će biti nekih redukcija - smatra Klarić.

Postoje problemi i s nedovršenom kanalizacijom, brojnim septičkim jamama, ispustima u more bez prethodnog tretmana.

- Grad mora nešto investirati, država automatski loše reagira čim netko traži novac. Osobito sredina koja razmjerno puno zarađuje od turizma. - upozorava voditelj izrade Studije.

Jedan od problema je elektroenergetski sustav koji je “na rubu izdržljivosti na pojedinim područjima pa je, primjerice, opterećenje dalekovoda u Splitu gotovo preko termičke granice prijenosa. Uz to, sustav u cijeloj Županiji nije spreman za prihvat električne energije iz obnovljivih izvora, a taj se resurs gotovo uopće i ne koristi”.

- Znamo situaciju kad se u Sinjskom polju trebala graditi termoelektrana, onda su svi skočili na zadnje noge. Ja uopće to ne podržavam, da ne bi bilo zabune, niti sam u toj domeni. Ali, Dalmacija nema dovoljno struje. Jer od Cetine se nije ništa napravilo. I što će se dogoditi? Neće doći do kolapsa kad je u pitanju struja, nego do redukcije, kao što se događalo na nekim otocima, primjerice, Visu - napominje dr. Klarić.

A gdje su 'pametni semafori'?

Problem smeća u Županiji toliko je ozbiljan da autori Studije na jednom mjestu upozoravaju kako “ne samo da ne bi trebalo povećavati broj turista na području Županije, nego bi taj broj trebalo smanjivati dok se problem zbrinjavanja otpada odgovarajuće ne riješi”.

- Puno tih stvari koje ne valjaju - nemaju veze s turizmom. Kod nas se optužuje turizam da je kriv za sve, na primjer za gužve, ali nije problem u turizmu, nego je on samo postojeće probleme povećao. Tu mislim prvenstveno na problem smeća, koji je velik u Splitsko-dalmatinskoj županiji i postojao bi čak i da uopće nema turizma.

Što se tiče smeća, bit će nekih cirkusa, poput onih s Makarskom i njezinim smećem, ali Karepovac se mora riješiti. Ovo stanje ne može trajati vječno! I da nema turizma, Karepovac bi bio problem. Dakle, bit će problema, kvaliteta turističkog boravka će padati, ako se ništa ne poduzme, ali neće doći do kolapsa - zaključuje Klarić.

Poseban problem je prometna infrastruktura, odnosno, propusna moć prometnica, ogroman manjak parkirališta i česte gužve u prometu, što negativno utječe na zadovoljstvo turista, a još više stanovnika Županije.

- Što se tiče parkirališta i prometa, ima jedna banalna stvar o kojoj se malo govori, a vrlo je bitna. Split nema “pametne semafore”. Zagreb isto nije blistav što se tiče organizacije prometa, vrlo malo se radi, a pričaju se velike priče, ali jako puno se postiglo što su uvedeni “zeleni valovi” i automatsko mjerenje prometa. U Splitu to uopće nije slučaj, semafori su neusklađeni - ističe ovaj stručnjak i dodaje kako su predložili neka rješenja koja nisu ušla u Studiju.

- Imate tunel koji vodi od Kopilice do luke, a problem parkiranja se može lako riješiti u Kopilici. Tamo ima puno mjesta za parkiranje, a željeznica može služiti kao metro.

Postoje razni modeli, na primjer, povoljno plaćate parking, ali morate platiti prijevoz željeznicom pa joj podižete frekvenciju. Nakon toga se automatski mogu dići cijene parkiranja po gradu. Ako je netko tako komotan da mora doći autom, neka izvoli, ali će skupo platiti! Velika količina ljudi će se parkirati u Kopilici.

Kad idem u veliki turistički grad, nikad se ne parkiram u centru grada. Mjesto ne možete naći i užasno je skupo. U principu se ljudi parkiraju na periferiji i idu javnim prijevozom do centra - objašnjava Klarić.

Zanimljivo da je Gradsko vijeće prošli mjesec donijelo ovakvu odluku koju je Institut za turizam diskutirao s predstavnicima Županije i Grada Splita, a nije postala sastavni dio Studije. Doduše, Vijeće je odlučilo da Grad HŽ-u plaća najam u Kopilici, iako bi željeznice, kako vidimo, od ovog modela mogle imati koristi.

Iz Instituta za turizam pak savjetuju kako “dugoročno valja razmisliti o izmještanju ključnih prometnih objekata iz područja Gradske luke, u prvom redu trajektne luke i autobusnog kolodvora”.

Sve to podsjeća na nekadašnji AFCO projekt koji je u ime intenzivne gradnje hotela i kockarnica u gradskoj luci htio izmjestiti sadašnji promet iz prostora luke. Takav radikalan prijedlog, da se zbog turizma premjeste trajektne linije, bio je odbačen od struke i javnosti pred 18 godina, kad su se pojavili famozni američki developeri.

Zadarski poučak

- U Zadru je bilo strahovitog otpora premještanju trajektne luke u Gaženicu, sad kad se to dogodilo, svi su sretni. Mi smo predložili, prema staroj urbanističkoj ideji, da se u Stobreč presele linije za Supetar. Znam da je ta ideja osjetljiva, ali o tome se priča. Preko pola turističkog prometa u gradskoj luci otpada na liniju Split-Supetar-Split, jer je to daleko najfrekventnija veza.

Autobusni kolodvor bi se mogao bez problema izmjestiti u Kopilicu. No, to nije sastavni dio Studije, već detektiranje problema i ukazivanje što će se desiti i što bi trebalo napraviti - kazuje voditelj izrade Studije.

Studija preporučuje da se za turizam više iskoriste Žnjan, Marjan i Salona.

- Žnjan može biti područje gdje bi se turisti mogli raspršiti da ne provode vrijeme u središnjoj zoni. Svatko će ući u Dioklecijanovu palaču, to ne možete izbjeći, ali je bitno da onaj koji dolazi na dva dana u Split nije čitavo vrijeme u Palači, nego da ode drugdje. Da se odmakne kad treba pojesti i zabaviti se. To je bit prihvatnog kapaciteta, da pritisak regulirate, raspršite ga i preselite tamo gdje izaziva manje štete - objašnjava sugovornik.

Za Studiju je anketirano 1.500 ispitanika. Pokazalo se da turisti imaju u Splitu svega 1,3 kvadratnih metara prostora po kupaču na plažama, ali ih manje smeta gužva na plažama, nego turiste na Makarskoj rivijeri, koji imaju nešto malo više prostora - samo tri kvadratna metra po kupaču.

Također, turisti su puno zadovoljniji sa Splitom, negoli Splićani s turistima jer prema njima “pokazuju početni stupanj netolerancije”. Na Makarskoj rivijeri je obratno. Tamo je samo 58 posto turista zadovoljno, što je najgori rezultat u Županiji, ali su mještani zadovoljni sa gostima.

- Kad dođete u Split, ne očekujete da će veliki grad imati velike plažne prostore. Barcelona ili Venecija praktično nemaju nikakve plaže, ako dođete tamo, nećete se ići kupati. Turistu je dovoljno da ima Bačvice. Jednom Splićaninu Bačvice nisu ono što su nekad bile, pa će se vjerojatno kupati negdje drugdje, na Šolti ili po marjanskim plažama.

- Što se tiče Makarske, sredine gdje ljudi žive od turizma su u principu uvijek tolerantnije. Čak i ako im je gužva. U Dalmatinskoj zagori smo imali u istraživanju lošije mišljenje o turizmu nego na Makarskoj rivijeri, jer u Zagori praktično nemate turizma.

Jasno je, također, da je u ispitivanju Split pokazao manju toleranciju prema turizmu, jer je postotak stanovništva koje ne živi od turizma puno veći nego u Makarskoj - napominje naš sugovornik.

Pozitivan odnos prema turizmu imaju najviše na Makarskoj rivijeri i na Splitskoj rivijeri (područje od Trogira do Omiša), gdje je izgrađenost najveća. Razlog je što tamo najviše stanovništva ima korist od turizma.

Na Splitskoj rivijeri 62 posto njih ima direktnu ili indirektnu korist, a na Makarskoj rivijeri čak 89 posto njih ima neku korist od turizma. S druge strane, u Splitu je 52 posto ispitanika izjavilo da nemaju nikakvu korist od turizma.

Problemi otočana

- Postoji razlika između trogirskog i omiškog područja. Kad se vozite autom, oba dojma su slična, jedno i drugo područje je pretrpano gradnjama, ima kuća koje su ružne, gužva je… Međutim, kad smo išli analizirati situaciju, vidjeli smo da je u Trogiru situacija bitno lošija nego na Omiškom području. Kao prvo, prometno opterećenje je puno veće. Kao drugo, udio vikendica je drastično veći. Dakle, pritisak na infrastrukturu je skoro dvostruko veći kod Trogira - tvrdi dr. Klarić.

Za razliku od preizgrađene obale, otoci u Splitsko-Dalmatinskoj županiji po mišljenju Instituta za turizam imaju kapacitete za povećanje turizma, a osobito Zagora koja gotovo uopće nije iskorištena u tom smislu.

- Radili smo usporedbu Brača, Hvara i Visa sa tri skoro jednako velika otoka Krkom, Cresom i Rabom. Usporedba je pokazala da je količina turizma na Krku višestruko veća od Brača, Pag je "jači" od Hvara, a Rab je skoro šest puta "jači" od Visa. Razlike u broju stanovništva nisu velike. Dakle, ima prostora za razvoj turizma na Braču, Hvaru i Visu.

Istraživanje je pokazalo da najviše prostora ima otok Brač jer ima najviše prirodnih plažnih kapaciteta. Konfiguracija terena na Hvaru i Visu je takva da tamo imate razmjeno malo plaža, iako je obala dugačka. Brač je u prednosti jer je bliže Splitu pa je lakše naći kvalitetniju radnu snagu, nego za Hvar ili pogotovo za Vis - napominje Klarić.

Je li doista potrebno povećavati izgradnju na otocima, govorilo se da je prevelik broj planiranih izdvojenih turističkih zona na otocima koje do danas nisu realizirane?

- Turističke zone u urbanističkim planovima su rezerviranje prostora. Kad dođe investitor ponudi mu se njih desetak, ako odabere dvije to je već vrhunac prihvatnih kapaciteta. No, kad vidi s kakvim se problemima susreće, poduzetnik radije investira na kopnenoj obali koja se preizgrađuje.

Po nama je na otocima puno veći problem izgradnja privatnih apartmana, tih vikendica koje se iznajmljuju turistima. Hotelska izgradnja je puno manja obujmom, uglavnom ne nagrđuje okoliš jer je koncentrirana na uže lokalitete i otvara fiksna radna mjesta.

Prostor je strahovito nagrđen od privatne gradnje ružnim građevinama koje se grade bez ikakvog plana.

Cipar ima veću izgrađenost obale, međutim, to su sve planski izgrađene zone, sa drvoredima, ulicama. U pitanju su tipski objekti koji su oku ugodni. Možemo raspravljati da je to okupacija okoliša, ali puno ljepše izgleda nego obala od Splita do Omiša, definitivno.