Dalmacija Split županija

čim se uklone prepreke

Turizam u Dalmaciji cvjeta, no neke dijelove tek očekuje pravi 'bum'; Evo gdje se očekuje porast broja noćenja veći za čak 200 posto, a navala turista sprema se i na jedan otok

 čim se uklone prepreke

Broj noćenja u Splitsko-dalmatinskoj županiji u udarnim turističkim mjesecima mogao bi idućih godina porasti za 30 posto, od čega najviše u Dalmatinskoj zagori čak 200 posto, izračunao je Institut za turizam Hrvatske u studiji  predstavljenoj na skupu "Mjerenje održivosti turizma u praksi".

Predstavljajući rezultate spomenute studije, istraživač Instituta za turizam Zoran Klarić upozorio je da će turizam Splitsko-dalmatinske županije moći ostvariti potencijalni rast od trideset posto ako se uklone prepreke za to.

- Kao najveće razvojne prepreke utvrdili smo neprihvatljivu situaciju sa zbrinjavanjem otpada, elektroenergetski sustav na rubu izdržljivosti, vodoopskrbni sustav koji ovisi o jednome izvoru u slučaju Splita, neodgovarajuću odvodnju i vrlo slabu propusnu moć prometnica plus parkirališna mjesta - naveo je Klarić, odbacivši katastrofalne scenarije prema kojima bi daljnji rast turističkog prometa u Dalmaciji doveo do kolapsa prometnog sustava ili redukcija struje i vode.

Klarić je pojasnio da se turizam Splitsko-dalmatinske županije istraživao kroz pet cjelina: Split, Splitska rivijera, Makarska rivijera, Dalmatinska zagora te Brač, Hvar i Vis.

Uz Zagoru, najveći potencijal za rast ima Brač, od 50 posto.

Gledano kroz dodatni broj gostiju koji bi mogli idućih godina pohoditi Županiju, Institut je izračunao da je mogući porast turista 250 tisuća godišnje.

Prema istoj računici, maksimalni broj noćenja u promatranim mjesecima, srpnju i kolovozu, dosegao bi u Županiji pet milijuna i 961 tisuću. Od toga bi najveći maksimalni broj noćenja ostvarila Makarska rivijera, dva milijuna, zatim Splitska rivijera s milijun i 950 tisuća, a Split 670 tisuća.

Studija o turističkim potencijalima Županije, među ostalim, citira prostorne planove Županije i gradova prema kojima bi u idućim godinama broj ugostiteljsko-turističkih zona trebao doseći 145 s ukupno 95 tisuća postelja.

- To je gotovo dvostruko više od danas raspoloživog kapaciteta u tim vrstama smještaja - konstatira Institut, uz dodatak da, kako navode, zasad nema naznaka ograničavanja rasta smještaja u kućanstvima koji danas čine oko 80 posto smještajnih kapaciteta Splitsko-dalmatinske županije.

Analizirajući specifična ograničenja za rast turizma u dijelovima Županije, Institut je, među ostalim, kao značajnu prepreku na otocima utvrdio nedostatak radne snage, a na Makarskoj rivijeri nedostatan kapacitet plaža s, navode, prostorom od svega tri metra kvadratna po kupaču.

Pozornost Instituta za turizam za daljnje turističke potencijale Splitsko-dalmatinske županije privukao je rast turističkog prometa u našoj županiji posljednjih godina, koji je, navodi Institut, najveći u zemlji.

- Splitsko-dalmatinska županija već je pretekla Primorsko-goransku prema broju noćenja i turizma, čak je već sada, pokazuju naše računice, pretekla i Istarsku županiju - naznačio je Klarić.

Iako bi se, zaključio je istraživač IZT-a, iz medijskih napisa o ljetnim gužvama u Dalmaciji moglo zaključiti da je turista u tom dijelu Hrvatske previše, istraživanje je pokazalo da ih je još uvijek premalo.

Od koristi županijskim, gradskim i općinskim turističkim središtima za izračune koliko je turizam u njihovim sredinama održiv, moglo bi biti uključivanje u sustav Hrvatski opservatorij Održivog razvoja turizma (CROSTO) koji Institut za turizam razvija u suradnji s nizom drugih institucija, poput Zavoda za statistiku i Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.

Do sada su se u CROSTO, koji analizira turističke potencijale destinacija po 40 kriterija, od financijskih pokazatelja i broja noćenja turista, preko kakvoće mora i vode, do zbrinjavanja otpada i opasnosti od požara uključili Dubrovnik, Hvar, Mali Lošinj, Rovinj, Ston i Novalja.

Naslovnica Split županija