Demografski autogol: HZZO joj pogrešno obračunao rodiljnu naknadu i sada traži da im u roku od osam dana vrati 23.886 kn! 'Nemam pravo ni na žalbu, a podstanari smo, suprug ne radi, prestrašno...'

Policijska službenica Marija Kulić iz Jelse na otoku Hvaru, prema zahtjevu splitskoga Regionalnog ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), mora u roku od osam dana na njihov račun vratiti 23.886,39 kuna.

Riječ je o majci troje malodobne djece koja s nezaposlenim suprugom živi u podstanarstvu, koja tvrdi da se našla pod pritiskom državne institucije zbog toga što joj je HZZO-ova ispostava u Hvaru pogrešno obračunala naknadu plaće tijekom bolovanja na kojem je, zbog komplikacija u trudnoći, bila od 2. svibnja do 17. studenoga 2017. godine, i tijekom korištenja rodiljnog dopusta od 18. studenoga do 31. svibnja 2018.

– Nakon rođenja drugog djeteta, imala sam treću uzastopnu trudnoću i tada su mi dijagnosticirane komplikacije. Bila sam u ispostavi HZZO-a u Hvaru i pitala djelatnicu koja su moja prava, na što mi je odgovorila da i dalje nastavljam koristiti punu plaću u iznosu od 4700 kuna.

No, s vremenom su u Regionalnom uredu u Splitu uvidjeli da sam dobila pogrešnu informaciju i pogrešan obračun, pa su pokrenuli postupak i za spomenuta razdoblja mi priznali plaću na teret HZZO-a od samo 2352,66 kuna. Dakle, netko nije osposobljen i ne zna raditi svoj posao, a onda mi roditelji zbog toga gorko ispaštamo. HZZO sve to izrijekom konstatira u svojem rješenju, ali svejedno od mene traži da im vratim 23.886,39 kuna, i to pod prijetnjom sudske tužbe i dodatnih troškova – kaže Marija Kulić.

Jelšanka je ustrajna u stavu da se pod neočekivanim velikim financijskim teretom našla zbog nestručnog rada zaposlenice Zavoda, koja je nije upozorila da se između dviju trudnoća morala vratiti na posao najmanje tri mjeseca kako bi primala punu plaću. A da je kojim slučajem to i učinila, riskirala bi svoje i zdravlje djeteta unatoč komplikacijama, jer drukčije ne može prehraniti svoju obitelj i platiti podstanarstvo, čemu treba dodati i mjesečnu ratu kredita od 2800 kuna.

– Zamislite samo kako jedna peteročlana obitelj pod mojim uvjetima može preživljavati s mjesečnim primanjima od 2352,66 kuna. Kod nas je na škoju sve i do 30 posto skuplje nego na kopnu, a samo nam je rata kredita veća gotovo 500 kuna od moje plaće. Pita li se itko u ovoj državi kolike su nam režije, koliki životni troškovi..., a sada još od mene traže odavno potrošeni novac koji su mi pogrešno isplatili. Također je izvan svake pameti da nemam pravo na žalbu, ni na dogovor da to vraćam u ratama, a trebali bi mi ponuditi barem dvostruko dulji rok od vremena u kojem su mi plaćali nešto što navodno nisu trebali, jer pogreška nije moja, nego njihova – tvrdi naša sugovornica.

Od državnog zavoda zatražili smo komentar ovoga nesvakidašnjeg slučaja.

– Osigurana osoba kojoj je iz sredstava HZZO-a, odnosno državnog proračuna, isplaćen novčani iznos na koji nije imala pravo obvezna je vratiti primljeni iznos uvećan za zakonsku zateznu kamatu u roku od osam dana od dana zaprimljene pisane obavijesti o utvrđenim okolnostima. U slučajevima u kojima je do nepripadne isplate došlo bez krivnje osigurane osobe, primjerice pogreškom radnika Zavoda, tada se od osigurane osobe traži da u zadanom roku vrati iznos nepripadne isplate, ali bez zatezne kamate – iznosi dr. Lucian Vukelić, ravnatelj HZZO-a.

Prema njegovim riječima, ako osigurana osoba ne obavi dobrovoljnu uplatu nepripadajućeg novca u zadanom roku, onda joj se obračunavaju zatezne kamate od datuma podnošenja zahtjeva za dobrovoljno ispunjenje novčane obveze.

– Ipak, u ovakvim slučajevima može se pisanim putem zatražiti obročnu otplatu (iznos koji mjesečno može podmirivati i/ili broj obroka), o čemu se sve informacije dobivaju u nadležnom regionalnom uredu, odnosno u područnoj službi našeg Zavoda – zaključuje čelnik HZZO-a.