Dalmacija Split županija

ONI NAS TREBAJU

Gradu koji vrti milijune od turizma hitno treba socijalna samoposluga: na vrata Crvenog križa svake godine pokuca 20 novih nesretnika koji nemaju ni za račune ni za hranu

ONI NAS TREBAJU

Više od milijun Hrvata, točnije 1,2 milijuna ili 27,9 posto, živi na rubu siromaštva ili društvene isključenosti čime je Hrvatska, prema najnovijim podacima Eurostata, statističkog ureda Europske unije, svrstana u gornji dio zemalja s velikim postotkom opasnosti od siromaštva.

Prema statističkim podacima o siromaštvu i društvenoj isključenosti građana EU-a u 2017. godini, a koji su objavljeni povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, u zemljama Europe zabilježen je silazni trend opasnosti od siromaštva, no skoro 20 posto Hrvata u opasnosti je od siromaštva nakon što prime socijalne naknade, dok ih 10,3 posto sebi ne može priuštiti četiri od devet materijalnih dobra potrebnih za život među kojima su plaćanje računa, neočekivani troškovi, automobil, televizor, proteinski bogata hrana svako dva dana poput ribe ili mesa, a da ne spominjemo tjedan dana putovanja i odmora.

Surova hrvatska realnost ogleda se i u Makarskoj čiji Crveni križ ima registriranih 185 korisnika s područja Rivijere, a od kojih je više od 100 iz same Makarske.

Na žalost, ova je brojka zasigurno puno veća, jer se mnogo ljudi koji doslovno nemaju što jesti srami obratiti Crvenom križu za pomoć. To nam je potvrdio i ravnatelj makarskog Crvenog križa Gloryan Grabner. Uz napomenu kako je tijekom ljeta "period mirovanja" jer se korisnici nekako snađu zarađujući u sezonskim poslovima, dok "navala" počinje već u rujnu kada se ponovno vrate i iskažu potrebu za hranom.

Profil ljudi koji su bez preuveličavanja gladni kruha šarolik je, pa tu ima mladih, starih, nemoćnih, nezaposlenih, ali i zaposlenih koji od svoje plaće ne mogu prehraniti obitelj i platiti sve račune. Srećom, s Crvenim križem nitko neće ostati gladan jer se svakom korisniku godišnje u tri navrata uz pomoć programa FEAD, Fonda europske pomoći za najpotrebitije, omogući podjela paketa s osnovnim namirnicama i higijenskim potrepštinama, dok Grad i Centar za socijalnu skrb brinu o plaćanju režija i podstanarstva, drvima za ogrjev i novčanoj pomoći.

- Crveni križ iznalazi raznorazne načine suzbijanja siromaštva, no u Makarskoj se iz godine u godinu povećava broj ljudi koji nam se obraćaju za pomoć i svake godine zabilježimo povećanje od 10 do 20 novih korisnika što znači da se stanje u državi progresivno negativno odražava i na turistički grad poput Makarske - kazuje Grabner.

Naš sugovornik dodaje kako je velika sreća što je Crveni križ uključen u FEAD i podjelu paketa korisnicima zajamčene minimalne naknade, a među kojima su i njihovi korisnici i svi oni koji se za pomoć obrate Gradu i Centru za socijalnu skrb. Kako kaže, veliki broj ljudi im dolazi na vrata jer nemaju novca za plaćanje računa, no Crveni križ im može pomoći isključivo hranom, odjećom i obućom.

Hranu i higijenske potrepštine prikupljaju u košarama u Super Konzumu, za vrijeme Tjedna solidarnosti u Kauflandu, dok im pakete, i to ne baš često, donose i sugrađani. Potrebe su, naravno, daleko veće.

- Pomoć su nam i kasice postavljene u bankama i FINA-i jer od prikupljenog novca kupujemo hranu ili ono što je prijeko potrebno nekom od korisnika pa ćemo uskoro kupiti štednjak jednoj jako socijalno ugroženoj osobi čime ćemo joj omogućiti da se ove zime grije kao čovjek. U Makarskoj hitno treba otvoriti socijalnu samoposlugu jer bi tako sustav bio uređeniji i ne bismo se trebali oslanjati na dobru volju građana ili voditelja trgovačkih lanaca. Ma, da u uredu nemamo apsolutno ništa, ako nam dođe čovjek i kaže da je gladan, otiđem u trgovinu i kupim dvije vrećice hrane i nema toga da netko dođe i ne dobije ništa kada mu je potreba, veli Grabner.

Napominje da brojka od 185 korisnika u evidenciji Crvenog križa ne odražava stvarno stanje, vjeruje da je potrebitih puno više, samo što se oni nikada ne obrate za pomoć i na koje im ukažu njihovi susjedi pa se takva situacija ispita posredstvom Centra za socijalnu skrb.

- Treba jačati zajedništvo jer smo bogati koliko nam je bogat najsiromašniji građanin - nadodaje Grabner.
Crveni križ je zabilježio i niz izvanrednih situacija kada im se obrate ljudi koji imaju mjesečna primanja, ali ne mogu preživjeti zbog iznenadne pojave bolesti i nađu se u teškoj situaciji pa trebaju tuđu pomoć tako da je svaki slučaj specifičan. Prema Grabnerovim riječima, Crveni križ je zadnja "stanica" kojoj se čovjek obraća jer su tu prvo Centar za socijalnu skrb i Grad, ali su, kako kaže, i zadnja rupa na svirali državnih orgulja i čine nemoguće stvari s onim čime raspolažu.

Dođu ljudi i kažu da su gladni

Pomoć su nam i kasice postavljene u bankama i FINA-i jer od prikupljenog novca kupujemo hranu ili ono što je prijeko potrebno nekom od korisnika pa ćemo uskoro kupiti štednjak jednoj jako socijalno ugroženoj osobi čime ćemo joj omogućiti da se ove zime grije kao čovjek. U Makarskoj hitno treba otvoriti socijalnu samoposlugu jer bi tako sustav bio uređeniji i ne bismo se trebali oslanjati na dobru volju građana ili voditelja trgovačkih lanaca. Ma, da u uredu nemamo apsolutno ništa, ako nam dođe čovjek i kaže da je gladan, otiđem u trgovinu i kupim dvije vrećice hrane i nema toga da netko dođe i ne dobije ništa kada mu je potreba - veli Gloryan Grabner, prvi čovjek makarskog Crvnog križa

Naslovnica Split županija