U organizaciji Slobodne Dalmacije te uz potporu Grada Splita, Grada Dubrovnika, Hrvatske turističke zajednice i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije danas se u Radisson Blu Resortu održava konferencija 'Razvoj održivog turizma u gradovima s povijesnom jezgrom'.
Na konferenciji će govoriti državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Polijičak, državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić, duborvački gradonačelnik Mato Franković, splitski Andro Krstulović Opara, direktor HTZ-a Kristjan Staničić, direktor turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella, voditelj centra 'Cvito Fisković - Split' Joško Belamarić te Gorana Barišić-Bačelić, ravnateljica Tvrđave kulture iz Šibenika.
Tijek događanja možete pratiti uživo na našem portalu.
Pitanja iz publike
14:44 - Nakon panel rasprave uslijedila su pitanja iz publike. Jednog poljoprivrednika s Hvara zanimalo je kako je moguće da je samo 150 hektara od ukupno 600 pod poljoprivrednom kulturom, dok je jedan bivši touroperator postavio pitanje što je s konkretnim akcijskim planovima.
- Koji je naš brend destinacije? Što je Split sutra? - zapitao se.
Joško Stella je odgovorio kako je ključ održivog turizma zajednički rad, bez kojeg nema uspjeha.
Franković je prisnažio kako je po pitanju akcijskih planova Dubrovnik u posljednjih godinu dana donio dva ključna dokumenta – Strategiju turizma i Plan upravljanja povijesnom jezgrom.
Jedno je pitanje bilo upućeno Gorani Barišić Bačelić – je li donošenje Plana upravljanja starom gradskom jezgrom u Šibeniku pomogao održivost turizma.
- Naravno da je. Dokument je rađen 2014. godine kada je obnovljena prva tvrđava sv. Mihovila, ali da se sada radi, bili bi sigurno drugačiji podaci. Poanta je da se prate trendovi – zaključila je.
Kako naći balans između turističkog rasta i održivosti?
14:14 U panel raspravi koja je uslijedila nakon uvodnih izlaganja sudjelovali su Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika, splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Joško Belamarić iz Instituta za povijest umjetnosti te Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica Tvrđava kulture Šibenik.
Moderator Saša Ljubičić pitao je Stellu kako naći balans između turističkog rasta, odnosno velikih gužvi i održivosti, kako ne bismo pilali granu na kojoj sjedimo.
- Gužve su bile prisutne i prije Domovinskog rata, to nije ništa novo, s tim se problemom suočavaju i Prag, Barcelona, Venecija, Edinburgh...Mi još nismo u toj fazi, imamo još nešto malo prostora, nekih pet posto da ne dođe do pucanja infrastrukture – kazao je.
Franković je iznio podatak da će ove godine dubrovačke zidine zaraditi 1,3 milijuna kuna.
- Od turizma živimo, ali naš cilj nije otjerati ga već da duže traje – kazao je. Postavilo se i pitanje sigurnosti za što je konkretan primjer dao Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika.
- Tjedan ili dva dana nakon što sam postao gradonačelnik, Dubrovnik je doživio negativnu reklamu kako grad izumire pod nadzorom turizma, jer su se događali trenuci kada je grad bio doslovno blokiran pod najezdom. Tako smo podijelili goste na tri segmenta: goste iz kruzera, one u hotelima te izletničke goste. S prvom i trećom kategorijom možete napraviti najveće odmake.
Tako smo došli do organizacije koja okuplja sve kruzerske kompanije i s njima smo dogovorili sastanak i prezentirao sam im problem kakav Dubrovnik ima. Pitao sam ih žele li da im gosti dolaze u prekapacitiran grad. Nekada se događalo da istovremeno dođe 10 kruzera. Dubrovnik tri dana u tjednu posjećuju kruzeri i samo ujutro, a onda smo se zajednički dogovorili i prilagodili termine dolazaka i odlazaka.
Mi smo svjesni svoje atraktivnosti, ne želimo se odreći toga, ali moramo posložiti termine. U budućnosti ćemo kruzere imati svaki dan, ali raspoređene u dolascima – kazao je čelni čovjek Dubrovnika.
S druge strane Joško Belamarić iz Instituta za povijest umjetnosti te voditelj Centra Cvito Fisković je istakao da je turizam dao na desetke spomenika, arheoloških nalazišta, probudio svijest o nematerijalnoj baštini te vlastitom identitetu.
- Imamo cijeli niz problema koji nisu lokalni, već globalni. Turizam je tu da ostane, jer morate sagledati da smo i sami svi turisti – kazao je Belamarić.
Na pitanje moderatora panela, novinara Saše Ljubičića, o višim kaznama za nedogovorno ponašanje te kao primjer istakao Hvar, splitski gradonačelnik mu je odgovorio da je ponašanje gostiju prvenstveno pitanje elementarne edukacije pučanstva i naš primjer koji prezentiramo našim gostima.
- Htio bi vam približiti svakodnevicu stanovnika gradske jezgre kojima je u četiri sata ujutro normalno slušati vikanje i pijančenje, a tražiti od komunalaca da riješe taj problem je potpuno nerealno. Vjerujem da naši gosti žele vidjeti autentičnost, ali ne da tu autentičnost maltretiramo u tri ujutro. Dok sami građani ne uspostave standard, do kvalitetne priče nećemo doći – odgovorio je Krstulović Opara na što se nadovezao dubrovački gradonačelnik.
- Mi smo jednak problem imali jer je nemoguće tijekom sezone živjeti tamo. Tako smo odlučili uvesti reda tako što smo ograničili glazbu do 23 i 30 sati, a ako netko to prekrši oduzimamo mu površinu na sedam dana, ako se ponovi onda na 15 dana, pa na mjesec i na kraju – trajno. Ove godine je već kažnjeno nekoliko ugostitelja – istaknuo je Mato Franković.
Ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik Gorana Barišić-Bačelić, naglasila je važnost kulturne baštine u razvoju održivog turizma.
- U Šibeniku je proveden EU-ov projekt koji je donio sjajne rezultate, a što je važnije, napravljen je plan upravljanja. Želimo da stanovnici grada dolaze u staru gradsku jezgru i da ne pričamo samo kako stanovnike zadržati u gradu, već kako ljude privući da zalaze u grad. Taj problem nije došao preko noći i ne može se niti riješiti preko noći. Pitanje je kakav grad želimo imati u 2030. ili 2050. godine.
Belamarić je nakon toga nadodao da je Dubrovnik još u 15. stoljeću odlučio pokupovati sve što je bilo dostupno na tržištu nekretnina tako da bi se institut prvokupa trebao kvalitetnije koristiti.
- Problem je postao zadržati izvornu funkciju određenih lokaliteta, na primjeru Pjace ili toplica koje su skoro postale robna kuća – istaknuo je Belamarić.
A ima li Split novaca za otkup objekata u staroj gradskoj jezgri, Krstulović Opara je odgovorio da nema, ali da radi na spašavanju jednog malog objekta, aludirajući pri tom na knjižaru Morpurgo – kazao je Opara, te se upitao koji je recept za vraćanje "gradskosti".
- Kada se predložilo akademski POS u centru grada i naravno ta inicijativa je dočekana na nož. Povijesne jezgre čuva stanovnik, a ne komunalni redar. Ako ne krenemo s vraćanjem stanovništva, mislim da nećemo naći recept. Nisam protiv turizma, ali moramo poštedjeti ljude negativnih efekata turistifikacije – kazao je splitski gradonačelnik.
Slično je kazao i Mato Franković, dubrovački poteštat.
- Turizam na globalnoj razini postaje dostupan i u budućnosti se predviđa da će svaki peti stanovnik biti turist. Samo mali koraci koje je Dubrovnik napravio, učinili su ga svjetski poznatim i svi koji se bore s tim problemima traže slična rješenja. S druge strane je liberalizacija taksi tržišta napravila kontra efekt i umjesto decentralizacije, centralizirala je cijelu priču i sve odluke dala u ruke Vlade, a lokalnoj samoupravi su ruke zavezane - naglasio je Franković, na što se nadovezao Krstulović Opara.
- Od 25 000 kreveta, grad zaradi 4 i pol milijuna kuna. Kako subvencionirati obrtnike u centru grada, ako silan novac odlazi državi – upitao se Krstulović Opara te se složio s problemom liberalizacije taksi tržišta koji je ove sezone eskalirao.
'Ne smijemo postati žrtve turističkog uspjeha'
13:05 Ivica Poljičak, državni tajnik Ministarstva kulture istaknuo je kako se traži izlaz kako ne bi postali žrtve tolikog turističkog "uspjeha".
- Povijesne jezgre su temelj našeg identiteta, one predstavljaju našu povijest. Izdvojio bih nekoliko aspekata ovog problema. Jedan su socio-demografski procesi čiji su pokazatelji poražavajući. Naime, broj stanovnika u starim jezgrama se smanjuje, a stanovništvo koje ostaje stari.
Na to se još nadovezao proces da oni koji ostaju tu živjeti daju svoje stanove u najam, pa i oni za vrijeme turističke sezone iseljavaju iz svojih stanova. Zbog toga i brojnosti turista koji nas posjećuju gubimo naš način života, identitet...
Nadalje, proces turistifikacije koji je započeo još 70-ih godina prošlog stoljeća tada je podrazumijevao sunce, more i obalu daleko od jezgre. No, dogodila se velika promjena gdje nam ljudi s fotoaparatima dolaze u povijesne jezgre opterećujući njezinu infrastrukturu i utječući na promjenu ritma naše svakodnevice.
Rezultat? Gradske jezgre koje su podređene turizmu, a ne lokalnom stanovništvu. Pred nama je teška zadaća koja nije usmjerena protiv turizma, jer nam je potreban. Samo je pravo pitanje kakav – podvukao je Poljičak.
- Novi zakon o Turističkim zajednicama predstavlja destinacijski menadžment koji podrazumijeva sinergiju svih dionika u turizmu. Ključ je u razvoju kvalitetnih turističkih ponuda u destinaciji o čemu trebaju razmišljati svi dionici, od ugostitelja do agencija, direktora Turističkih zajednica, gradonačelnika...
Ovo su pitanja koja će se provlačiti u sljedećem desetljeću. Bi li povijesne jezgre bile atraktivne da nema turizma? Kome bi bile atraktivne? Turizam nosi neke izazove, ali je prije svega šansa u kojoj se mali gospodarstvenici mogu pronaći. Bi li se obnavljale zidine da nema potrebe od turizma.
Moramo razmišljati i o kvalitetnijoj infrastrukturi, imamo problema s vodoopskrbom, realno Hrvatska ima puno izazova koje mora rješavati i to radimo uz pomoć EU-ovih fondova. Sve što radimo u ministarstvu povezano je uz održivi razvoj – kazao je između ostalog Frano Matušić, državni tajnik Ministarstva turizma.
Naglasio je također važnost upravljanja destinacijom.
- Ako primjerice, Split i Dubrovnik ne mogu u dva sata primiti 15.000 d0 20.000 gostiju, onda treba razmišljati može li to učiniti šire gradsko područje. Ključ je u kvalitetnom turističkom proizvodu u destinaciju.
U Splitu sada imamo velik broj privatnog smještaja, a to je zbog toga što fali hotela. Nismo protiv privatnog smještaja, samo ga želimo dodatno unaprijediti kroz rekategorizaciju. On jača kućne budžete, ali ne donosi nova zapošljavanja kao, primjerice, hotel s pet zvjezdica koji je otvoren cijele godine – istaknuo je Matušić.
'Nema jedinstvenog recepta'
12:30 Uvodnu riječ dao je Jadran Kapor, glavni urednik Slobodne Dalmacije.
- Usudim se reći da Slobodna Dalmacija kao niti jedan drugi medij živi s problemima svojih čitatelja, njihovim potrebama, pa i problemima koji ih muče. Razgovarali smo ovdje o gospodarenju vodama, pa o sigurnosti na Jadranu, a danas evo o pitanju koje muči naše ljude Paga, Nina, Zadra...
Razvoj održivog turizma u gradu s povijesnom jezgrom odavno već muči Šibenčane, Trogirane, Splićane, Korčulane i Dubrovčane. U većini ovih gradova prisutni smo, ne samo našim dnevnim listom, nego i lokalnim izdanjima Slobodne Dalmacije. Tu žive naši ljudi, naši čitatelji...
Zahvalan sam stoga što smo u Šibeniku, Splitu i Dubrovniku, u Hrvatskoj turističkoj zajednici i Turističkoj zajednici SDŽ i u ACI-u naišli na veliko razumijevanje i pomoć u organizaciji ove konferencije.
Ova tema nije politička, ona je prije svega životna, i zbog naše povezanosti s povijesnom baštinom, emotivna, i treba nam puno stručnog znanja i dobre volje da bismo razvoj turizma u našim krajevima učinili održivim. Dobili smo najbolje sugovornike pa me, kao i vas, veseli poslušati i uvjeren sam da će biti korisno – kazao je Jadran Kapor, nakon čega je splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara zahvalio našem dnevnom listu, jer je prepoznao ovu važnu temu.
- Kompleks s kojim se suočavamo nema jedinstveni recept za rješenjem zato ga treba tražiti u kompetentnim sugovornicima – tko i u kojem trenutku donosi odluku kako bi se spriječilo pilanje grane na kojoj sjedimo.
Ako je rast 16 posto, je li i proračun raste toliko? Ne. Tko onda pati? Građani. Vraćaju li turističke institucije te prihode gradu? Mislim da ne. Volio bi da rasprava bude u sagledavanju šire slike.
U deset godina smo s 4000 došli na 35 000 legalnih kreveta u Splitu. Danas imamo prazne povijesne jezgre jer život kakav smo imali tamo više ne postoje. Za par godina turiste neće dolaziti gledati prazne kulise, već autentičnost. Povijesnu jezgru ne čine administrativne odluke već điran, mačka i tiramol. Održivi turizam je širi problem i Mediterana i Europe.
Želeći vam ugodan rad i uz zahvalu upravi Slobodne Dalmacije, želimo da kroz razgovor dobijemo barem recepte za bolju budućnost – u uvodu je kazao splitski gradonačelnik i dodao kako isti "recept" ne može vrijediti za sve gradove, odnosno, kako nema univerzalnog rješenja.
Splitsko – dalmatinski župan Blaženko Boban zahvalio se organizatoru konferencije na iznimno bitnoj temi o kojoj ovisi najjača grana gospodarstva u državi.
- Imamo dva UNESCO-ova grada koja imaju svoju kulturnu baštinu i povijesnu jezgru, Split i Trogir, no ima ih još. Mnogo zemalja u svijetu ima sunce, more, gastro ponudu, ali je sigurnost segment koji nas izdvaja od ostalih.
Tu je i segment kulturne baštine U RH je formirana Udruga povijesnih gradova kroz koju su se potencirali problemi o kojima danas pričamo i koje je Slobodna Dalmacija prepoznala s današnjom panel raspravom.
Bitan segment o kojem se treba raspravljati je svijest građana. Na sreću ili nažalost, turizam je naša najjača gospodarska grana i da zakaže segment sigurnosti, gdje bi bilo gospodarstvo Hrvatske. Zato je važno govoriti o održivom turizmu i treba razmišljati šire od povijesne jezgre, turistu treba omogućiti ponudu – zaključio je splitsko-dalmatinski župan.