Izbjegnuta tragedija kod Živogošća: iskusni HGSS-ovac upozorava na mjesta na kojima vlada najveća opasnost od odrona velikih stijena

Samo zahvaljujući pukoj sreći izbjegnuta je velika tragedija koja se mogla dogoditi u nedjelju oko 16 sati na području Živogošća, pokraj samostana, gdje se s obližnjih obronaka odlomila stijena težine između 5 i 6 tona i pala na Jadransku magistralu. Osim te kolosalne stijene i kotrljajućeg kamenja, odlomilo se i desetak manjih stijena koje su se također zaustavile na magistrali.

Bojimo se i pomisliti što bi se dogodilo da je tom dionicom u tom trenutku prolazilo neko osobno vozilo ili turistički autobus nakrcan putnicima.

Ovakva pojava i nije rijetkost, već su se i prije znali događati slični "kameni incidenti", u kojima, na sreću, nikada do sada nije bilo ljudskih žrtava. Ali, sve do jednog puta. Ipak, na ovom području ponad Živogošća nikada se prije nije zbio sličan slučaj.

- Do sada nikada nije bilo opasnosti na ovom području. Ja radim na ovom području već pet godina i nikada nismo imali ovakav slučaj. Odmah, čim smo dobili dojavu da se kamenje "odlomilo" i palo ne cestu, izišli smo na teren, zatvorili jedan smjer ceste i prišli otklanjanju kamenja. Budući da u Živogošću nemamo tako veliki i jaki stroj koji bi mogao pomaknuti najveći kamen, težak zasigurno 5-6 tona, morali smo dovesti drugi radni stroj, kojim smo uspjeli kamenu gromadu maknuti s ceste. Cijela akcija čišćenja prometnice trajala je do 22 sata u nedjelju navečer, kada je cesta ponovno u cijelom profilu otvorena za promet - kazuje nam Ivica Šamanović, nadcestar (šef područja) za područje Makarske i Vrgorca, zaposlen pri Županijskim cestama.

- Sve takve ceste su opasne i nikada ne možemo znati na koje područje stijene mogu pasti. Kamen se može zakotrljati i na udaljenosti 300-400 metara od ceste. Tko ga uopće na toj udaljenosti može vidjeti, prije negoli padne na cestu, ako ga nešto prije ceste ne zaustavi. Ovakvi slučajevi se događaju i u svijetu, nije ovo samo pojavnost u Hrvatskoj. Tko uopće može osigurati toliko područje, za to bi trebalo imati enormna financijska sredstva - kazuje Šamanović.

Gotovo bi cijelu Jadransku magistralu, od hotela "Le Meridian Lav", pa sve do Dubrovačko-neretvanske županije, osim dijela Neretvanske doline, trebalo zaštititi mrežama.

- Zakonodavac je predvidio da bi zemljište uz cestu trebao održavati, odnosno pregledavati vlasnik ili korisnik zemljišta. No, vlasnici ili korisnici tog zemljišta loše, odnosno nikako ne održavaju zemljišta, a prvenstveno zbog toga što su mnogi od vlasnika umrli ili su odselili u prekomorske zemlje, pa je nemoguće doći do njih. Naše ophodnje redovito kontroliraju terene i ako uoče sitno kamenje koje se odlomilo, odmah ga uklanjaju s ceste. No, erozija tla, kiša, snijeg, led, požari, potresi čine svoje i na to ne možemo utjecati. Mi zaista vodimo brigu o svim ovakvim mogućim situacijama, no sve ne možete predvidjeti.

- Ja sam se već čuo sa Srđanom Vrsalovićem iz Hrvatske Gorske službe spašavanja (HGSS) i on će se u utorak popeti na područje, odakle su se stijene odlomile i vidjeti kakva je situacija, pa ćemo nakon toga donijeti odluku o tome koji su koraci potrebni da bismo zaštitili to područje - kazuje Šamanović.

Iako se u početku mislilo da je dio s kojega su padale stijene bio opožaren, prema riječima Srđana Vrsalovića, to ipak nije tako.

- Čelična mreža se u pravilu postavlja tamo gdje je to najpotrebnije, odnosno gdje je najveća opasnost od odrona i ona se postavlja postupno, jer kada bi se išla mreža postaviti uz cijelu Jadransku magistralu, gdje postoji veća ili manja opasnost od odrona, bio bi potreban, recimo u šali, jedan hrvatski državni proračun. Radi se o velikom novcu, jer ne smijemo smetnuti s uma da jedan kvadratni metar mreže košta 10-ak eura - kazuje Srđan Vrsalović, vlasnik tvrtke "Vrsa Trade" koja se već više od 25 godina bavi radovima na visini, među ostalim, i postavljanjem čeličnih mreža.

Na kojemu će se dijelu postaviti čelična mreža, odlučuje svojevrsni "konzilij" predstavnika Hrvatskih cesta, nakon što se potencijalno opasni teren pregleda.

- Na ovom našem području možda najveća opasnost vlada na području od hotela "Le Meridian Lav" do negdje iza Omiša. Po meni velika opasnost vlada i poviše plaže u Stobreču, koje je jedno od najnestabilnijih područja, kao i predio Stupice. Prema informacijama kojim sada raspolažem, izgleda da je poviše Živogošća, za nedavnih potresa koji su bili u BiH, a koji su se mogli podosta osjetiti i u Dalmaciji, nastala jedna veća pukotina unutar planine pa bi to mogao biti razlog ovog incidenta. No, to ću moći utvrditi tek obilaskom terena - kazuje Srđan Vrsalović.