Što je pošlo krivo s hvarskim turizmom? Gostiju je manje i sve manje troše: istražili smo i otkrili smo moguće razloge, ovo bi svima trebalo biti ozbiljno upozorenje...

Vlasnici više od sto tisuća domaćinstava u kojima se nude usluge smještaja očajnički se bore za svakoga gosta. Kako je u otočnoj prijestolnici turizma, na Hvaru, koji furešte dočekuje okruglih 150 godina? Žale li se i tamo da je gostiju manje i da im je platežna moć slabija nego što su na to naviknuli rentijeri i ugostitelji?

- Nisam radio lani, ali mogu reći da je u odnosu na 2015. godinu, barem kod mene, gostiju nešto više, međutim, kupovna moć im je slabija – kaže Stipe Erceg, suvlasnik restorana "Lucullus" zajedno sa suprugom Kristinom.

Erceg konstatira da se mediteranska konkurencija očito probudila, Turska i zemlje sjeverne Afrike opet su u igri – a to se, veli ovaj ugostitelj s internacionalnom karijerom, na Jadranu ovog ljeta i te kako osjeti. Rezultati iz predsezone su odlični, imali smo plodonosan svibanj i lipanj, ali sad dobar dio ljudi koji živi od turizma grinta, jer su - ukratko - očekivali više.

- Mi smo pootvarali puno ugostiteljskih objekata i apartmana potpuno neplanski, pa će nužno idućih godina doći do diferencijacije u privatnom sektoru. Opstat će, po mome mišljenju, restorani za najbogatiju klijentelu, kao i oni za goste koji najmanje mogu platiti, a svi koji se nađu u sredini - imat će velikih problema jer je konkurencija u tom segmentu najveća - veli Erceg, koji je na menadžerskim pozicijama radio u luksuznim hotelima u Austriji i "Sunčanom Hvaru" pa dobro zna što govori.



- Turizam ne mogu voditi ljudi koji će se baviti pukim zbrajanjem gostiju, nego vrhunski stručnjaci koji će ponuditi nešto novo u odnosu na ovo što sada nudimo, no nažalost, to se vidi golim okom - mi se nismo maknuli puno dalje od sunca i mora.

Istovremeno, drugi nude sve više sadržaja koji ne znače puko izležavanje na plaži, avioletovi su prema tim destinacijama sve jeftiniji, i to se na koncu vidi i u ukupnim brojkama. Sedmi mjesec je bio totalna katastrofa – zaključuje Erceg.

Je li tome razlog bilo Svjetsko prvenstvo u nogometu? Je li loptanje najboljih nogometnih vrsta zadržalo ljude kod kuće, prikovalo ih uz TV ekrane ili natjeralo da ljetni odmor na moru podrede skupom putu u Rusiju?

Feta pizze 40 kn

- Sumnjam. Gosti su jednostavno otišli tamo gdje je jeftinije i očito zanimljivije. Ponavljam; prekrasno more i super klima odavno više nisu dovoljni da privuku goste u većem broju, i to vam je to - rezolutan je.

Luka Lolić, vlasnik rent-a-car & boat agencije "Luka rent", jedne od najstarijih u gradu Hvaru, razočaran je sezonom.

- Iskreno, čini mi se da nikad nije bilo gore. Zašto? Pa, zato što je jednostavno manje gostiju i jako su loše platežne moći. Razloga koji su do toga doveli je više. Kao prvo, mi smo očito preskupi; pojedinci nabijaju cijene pa fetu pizze plaćate kao da ste pojeli cijelu, a to ljude ljuti.

Skup je i katamaranski i trajektni prijevoz do otoka, a kako smo zbog partyja posljednjih godina privukli mahom mlađu klijentelu, to se odrazilo na ukupnoj zaradi jer oni jednostavno nemaju novca – kaže Lolić, koji se iznajmljivanjem svih vrsta vozila i plovila bavi gotovo trideset godina, pa pamti puno bolje dane za hvarski turizam.

Lolić se slaže sa sugovornicima da očito nešto treba mijenjati, kako bi se Hvaru vratili njegovi tradicionalni gosti. Istina, uvjerili smo se - kriška famozne pizze stoji četrdeset kuna, četrdeset kuna platit ćete i kriglu Pan piva, dvadeset Coca-Colu, no visina cijena ovisi i o kutu gledanja.



- Mi smo iz Londona i nama ovdje nije skupo, a otok je čudesan, fantastično je lijep. Zapravo, skup je hotel, smještaj, ali hrana i piće, bar za nas koji dolazimo iz preskupog Londona – to sigurno nisu, no ne znamo kako na to gledaju drugi – kažu Carol i Jamie, koji su na preporuku prijatelja iz Splita odlučili deset dana provesti na našem najčuvenijem otoku.

Dosegnuli smo limit

Novoimenovani direktor Turističke zajednice grada Hvara Petar Razović raduje se činjenici da je Hvar ušao u uži krug kandidata za turističkog prvaka Hrvatske, što znači da su promjene već počele.

- Kad sve zbrojimo, od početka godine imamo jedan posto više gostiju nego lani i dva posto više noćenja, s time da nam je srpanj na razini prošlogodišnjih rezultata – kaže Razović, i otkriva u čemu je problem, zašto se ugostitelji, iznajmljivači smještaja i sve vrste rentijera – žale.

- Mi smo očito dosegnuli svoje limite što se broja apartmana i ugostiteljskih objekata tiče. Grad Hvar je tu već negdje na devedeset posto i nužno će se u pripremi iduće sezone svi akteri u turizmu morati držati rezultata studije Instituta za turizam Hrvatske koja govori o našim kapacitetima i realnim mogućnostima da ih popunimo u narednom razdoblju – podvlači Razović, pa sve potkrijepljuje konkretnim brojkama.

- U posljednjih pet godina broj kreveta - samo u gradu Hvaru - narastao je za tri tisuće. Sada imamo 12.500 kreveta na 5323 prijavljena stanovnika grada Hvara. Dakle, apsolutno je svega toga previše, ali još nam nedostaje visokokategornika kako bi se platežna moć gostiju povećala.



To će se i dogoditi iduće godine otvaranjem hotela s pet zvjezdica "Palace Elizabeth" u vlasništvu "Sunčanog Hvara", koji će imati 48 soba – referira Razović.

Gdje su Britanci?

Interesantno je da je osjetan pad gostiju iz Britanije, jer Hvar više ne želi graditi imidž party destinacije, ali je zato Amerikanaca sedamnaest posto više nego lani, a broj noćenja gostiju iz SAD-a je čak za 21 posto veći.

- Engleza je bilo manje i zbog Svjetskog prvenstva u nogometu, jer su očito puno očekivali od ove generacije dok nisu naletjeli na 'vatrene' – kaže Razović, koji je, veli, svjestan i činjenice da all inclusive ponuda uz jeftine letove koju nude Turci i Grci također vabi dio naših gostiju.

- Raduje me da smo uspjeli postavljanjem ploča kojima se sugerira pristojno odijevanje i ponašanje na javnim mjestima uvesti reda u gradu. To se u konačnici odrazilo na to da je broj gostiju s naših starih tržišta – Slovenije i Poljske – značajno porastao.

Cesta spasa na čekanju

Na južnoj strani Hvara, u bajkovitoj Svetoj Nedjelji, čuvenoj po vinogradima plavca koji se s brda spuštaju do mora - ne dijele Razovićev optimizam.

Kao mjesto koje pripada Gradu Hvaru, osjećaju se napuštenima od sviju jer se godinama suočavaju s infrastrukturnim problemima koji ih sprječavaju da turizam dovedu na zavidnu razinu.

Ugostitelj Jurica Milatić, vlasnik restorana "Tamaris", kaže da je aktualna turistička sezona lošija barem za trećinu nego ona lani, kad su nam se, zbog terorizma koji je uzeo svoj krvavi danak u Turskoj, i migrantske i ekonomske krize u Grčkoj – turisti "slijevali" po inerciji.
 

Dobro došli u srednji vijek

- Ne samo da nam je sezona puno, puno lošija, nego uz sve to, mi na južnoj strani Hvara imamo problema s klaustrofobičnim tunelčićom prema Zavali koji je zatvoren svaki drugi dan. Čim udari grom, nestane struje, semafor koji regulira promet se gasi, pa se u tren formira kolona u kojoj, nakon dugog i iscpljujućeg puta do Hvara, opet čekaju naši gosti.



Nakon toga, tek za par sati, uvodi se red na način da dva – ja ih zovem pastira; mašu zastavicama na jednoj i drugoj strani tunela, i tako kroz njega propuštaju vozače od kojih nemali broj izgubi živce čekajući pa se vraća natrag i traži smještaj u drugim mjestima po otoku. Kako na Hvaru misle graditi turizam kad nas sve skupa vraćaju u srednji vijek?
- ogorčen je Milatić činjenicom da im se godinama obećava kako će cesta spasa od Dubovice prema Svetoj Nedjelji konačno riješiti sve prometne probleme stanovnika i gostiju s južne strane škoja, no nakon početnih radova u režiji Županijske uprave za ceste – već dugo se na tom potezu ne događa ništa konkretno.

- I sve se onda to odražava na turizam i na dolazak gostiju. Ljudi ne žele da im cijeli odmor ovisi o jednom uskom i mračnom tunelu i činjenici hoće li kroz njega moći proći ili ne, a pogotovo, na kraju dugog putovanja, čekati da dođu do nas u Svetoj Nedjelji u kilometarskim kolonama – ljut je Milatić.

Siromašni gosti

U Jelsi se žale na goste koji dolaze na odmor, a jedva imaju novca da bi platili smještaj, a kamoli što drugo.
To pripisuju hotelima koje je pregazilo vrijeme, pa i da hoće - njihovi vlasnici ne mogu ponuditi smještaj po višim cijenama. I tu je dojam onih koji rade i žive od turizma lošiji u odnosu na lani – ali službene brojke su također za prvih sedam mjeseci mrvicu bolje.

TZ Jelsa bilježi dva posto, a TZ Vrboska pet posto noćenja više, no taj broj za Dalmatince koji se "naglavačke" bacaju u turizam nije dovoljan da bi im financijske konstrukcije koje su gradili uzimajući kredite u vjeri da će sve vrviti od gostiju – bile stabilne.