– Možete zamisliti kako je roniti ispod krmenog dijela nakrcanog broda u trenutku kada puše 20 čvorova vjetra i kada struje stalno okreću brod, a istodobno moraš "krpati" brodsku oplatu kako more ne bi više prodiralo u strojarnicu. Jako je bilo naporno i taj sat vremena rada na oplati broda "Haksa" dobro iscrpi ronioca – kazuje nam Andy Marović, instruktor ronjenja iz Komiže i voditelj diving centra "Manta".
On je sam, svojim rukama i u dva navrata, od potonuća spasio turski teretni brod "Haksa", koji je u nedjelju rano ujutro u akvatoriju Jabuke doživio havariju stroja, odnosno prodor mora u strojarnicu, i koji bi zasigurno bio potonuo da nije bilo hrabrog i spretnog Andyja.
Andy je poziv za pomoć dobio u nedjelju ujutro, te je oko 11 sati sa svojom kolegicom Aniskom krenuo gliserom iz Komiže prema Jabuci, gdje su stigli oko 14 sati.
Privatna Arhiva
– Odmah sam se pripremio za zaron jer je brod bio dosta "inkrman" i čim sam navukao ronilačko odijelo, skočio sam u more. Na brodu kojim smo došli do Jabuke ostala je kolegica Aniska koja mi je bila asistent. Na samom dnu krmenog trupa broda bila je rupa promjera oko 12 centimetara, koja je već prije bila krpana i krpanje je napravljeno vrlo loše, odnosno neprofesionalno, jer je rupa bila vrlo loše zatvorena. Rupu kroz koju je ulazilo more zakrpio sam sinitom (plastika u dvije komponente kojom se obavljaju radovi u moru) i taj cijeli postupak je trajao oko sat vremena – kaže Andy.
Fizička snaga
Rupa u trupu broda koju je krpio Andy mogla je nastati udarcem broda u neki predmet na moru (plutajući balvan...) ili udarcem u hrid, no kako nigdje u blizini broda nije bilo hridi ni pličine, jer je dubina na toj poziciji od 150 do 200 metara, teško je povjerovati da je "Haksa" nasjela na dno. Kao jedna od mogućnosti nastajanja rupe u trupu broda spominje se i fizička snaga, odnosno mogućnost mehaničkog izbijanja zakrpe, kojom je oplata bila zakrpana prije prodora mora u strojarnicu.
Kako neslužbeno doznajemo, moguće je da je netko iz unutrašnjosti broda macom ili brusilicom izbio prvotnu zakrpu. No, što se točno dogodilo i je li se rupa u trupu broda mogla napraviti fizičkom snagom iz unutrašnjosti broda, utvrdit će istraga koju provode stručnjaci lučke kapetanije.
– Inače, oplata broda je u prilično dobrom stanju. Trup, isto tako, nije u lošem stanju. Brod ima nekoliko zakrpa, ali to nije ništa za takve brodove i on može normalno ploviti. Međutim, ne znam tko je brodu dao klasu i dozvolu za plovidbu s obzirom na ovu zakrpu kroz koju je prodrlo more i koju sam ja ponovno morao krpati. Ta je zakrpa, kako sam i prije rekao, bila vrlo loša i brod, po mojemu mišljenju, nije smio ploviti u takvom stanju – mišljenja je Andy, koji se "cili život" bavi ronjenjem i radovima pod morem.
Nakon što je pokraj Jabuke zakrpio prvu rupu, neko se vrijeme čekalo kako bi se vidjelo prodire li more i dalje u strojarnicu.
Privatna Arhiva
– Budući da more nije prodiralo, "Haksa" je u teglju, u nedjelju oko 19.30, krenula prema "Brodotrogiru", a ja i Anika našim gliserom prema Komiži. No, odmor nije dugo trajao, jer su me oko 2 sata u noći između nedjelje i ponedjeljka ponovno nazvali i rekli da opet treba ići na "Haksu" jer da more ponovno prodire. Po mene je došao gliser pomorske policije i odveo me na poziciju broda, vanka Drvenika. Ponovno sam zaronio u ponedjeljak oko 5 sati i vidio sam da je ona rupa koju sam zakrpio u dobrom stanju, odnosno da nije tuda prodiralo more u brod. Nekih šest metara dalje bilo je jedno mjesto na trupu broda kroz koje je brod "prima" more. Radilo se o nekakvom ispustu, izgledao je kao ispust za fekalije, koji na sebi ima "klapnu" (poklopac). Ta je klapna bila blokirana, a od čega je bila blokirana i kako je blokirana, ja ne znam. Svakako, čep na vrhu te klapne je bio otvoren i ja sam zatvorio tu rupu kroz koju je more ulazilo u strojarnicu. Istodobno su na brodu radili vatrogasci i ispumpavali more – kazuje Andy.
Opasne okolnosti
Kako je klapna blokirana, za sada ostaje tajna. Svakako, nju može blokirati neka školjka ili neko drugo strano tijelo, ili je se može blokirati ručno. Istodobno, veliko je pitanje zašto na vrhu te klapne nije bilo čepa, koji je tu morao biti, odnosno je li netko zaboravio staviti čep ili ga je namjerno skinuo kako bi more prodiralo u strojarnicu.
– Sva sreća da je bilo dobro vrijeme. Nije bila bonaca, ali nije bilo ni pretjerano mora. Radio sam i u mnogo težim i opasnijim okolnostima. Da je kojim slučajem bilo više mora, brod bi se zasigurno bio potopio – zaključuje Andy Marović, junak iz Komiže.
Svakako, istraga ove pomorske havarije, koja je mogla prouzročiti ekološku katastrofu velikih razmjera, trebala bi dati odgovore na mnoga pitanja, a ponajprije na pitanje kako je u dva navrata, u razmaku od samo nekoliko sati, došlo do prodora mora u brod. Odnosno istragom bi se trebalo utvrditi jesu li za havariju krivi prirodni utjecaji ili nešto drugo, uz pomoć čega se željela izvući materijalna korist od osiguranja broda i tereta.
