Brodotrogir konačno isplatio plaće, ali radnici i dalje strahuju: Nitko ne garantira da neće biti otkaza

Plaća za veljaču u "Brodotrogiru" jučer je isplaćena, pa je tako, barem privremeno, nastupilo primirje.

No, pravi izazovi za radnike tek predstoje, budući da je sasvim izvjesno kako će u škveru biti otpuštanja, a u travnju istječe i kolektivni ugovor.

Kako tvrde u Upravi škvera, razlog kašnjenja u isplati plaće je naručiteljevo kašnjenje s plaćanjem. O kojem je točno naručitelju riječ, nisu željeli precizirati, samo objašnjavaju kako "Brodotrogir" ne kasni s radovima.

– Plaće u škveru su isplaćene, što znači da je kašnjenje bilo svega pet dana. Tijekom pet godina otkad je "Kermas energija" preuzela "Brodotrogir", ovo je tek drugo kašnjenje, i to od samo nekoliko dana. Smatramo da nas to svrstava među najbolje hrvatske poslodavce u smislu redovitog izvršavanja obaveza prema radnicima. Ovdje se ne radi o kašnjenju u isporuci broda, te zbog toga "Brodotrogir" nije u opasnosti od plaćanja penala za zakašnjenje u gradnji jer ga nema. Riječ je o kašnjenju plaćanja dospjelih obveza od strane naručitelja prema našem brodogradilištu. Imena brodova i naručitelja ne bismo iznosili u medije zbog poslovne etike – kaže glasnogovornica Ivana Mitar.

Što se događa u Brodotrogiru? Plaće kasne, radnici ogorčeni, 300 ljudi viška...

"Brodotrogir", dodaje ona, u knjizi narudžbi ima ukupno 11 radnih naloga, ukupnog iznosa 140 milijuna eura. Kad je u pitanju privatizacija, "Brodotrogir" je prvi izišao iz programa restrukturiranja te tri godine ne prima državne potpore, odnosno ovisi isključivo o uspjehu na tržištu.

Trenutno, upozoravaju radnici, taj uspjeh znači i rezanje njihovih prava, prije svega plaća, a zatim i otpuštanja, što priču o uspješnoj privatizaciji njima čini prilično gorkom. Važan dio plana restrukturiranja pritom su bile investicije, a Danko Končar, kupac škvera, za sada je realizirao otprilike pola najavljenih iznosa.

U brodograđevnu je djelatnost od najavljenih 200 milijuna realizirano oko 100 milijuna, po izvješću o stanju u hrvatskoj brodogradnji, a u izvanbrodograđevnu djelatnost od najavljenih 325 milijuna kuna ostvareno je 171 milijun kuna. U izvješću se navodi i da je uzrok kašnjenja prostorna dokumentacija koja se sporo rješava, a odnosi se na prenamjenu koncesijskog područja.

– Program restrukturiranja "Brodotrogira" baziran je, za razliku od drugih brodogradilišta, na diversifikaciji djelatnosti. "Brodotrogir" d.d. je prvo od privatiziranih brodogradilišta kojem država gotovo tri godine ne isplaćuje potpore. U proteklih pet godina uložili smo u unaprjeđenje brodograđevne djelatnosti, remontne djelatnosti i servisa, u nautičku marinu i u brodarsku kompaniju, odnosno u gradnju brodova za vlastitu kompaniju koji se trenutno nalaze u petogodišnjem najmu. Veliki dio planova već smo ispunili, a za realizaciju dodatnih investicija na našoj lokaciji postoje ograničenja u reguliranju namjene koncesije, prostornih planova i ishođenja dozvola, a pogotovo za dovršetak druge faze i ulaganje u treću fazu SCT-a – kaže Ivana Mitar.

Ona još dodaje kako je budućnost "Brodotrogira" i brodograđevna i izvanbrodograđevna djelatnost:

– Poslovanje "Brodotrogira" stabilno je nakon što je prestao primati državne potpore. Budućnost "Brodotrogira" itekako je vezana uz osnovnu brodograđevnu djelatnost, a i uza izvanbrodograđevnu. Kad je riječ o brodogradnji, poznato je da je "Kermas energija", kao vlasnik "Brodotrogira", u pregovorima s finskim brodogradilištem "Artech Helsinki Shipyard". Kao logičan slijed aktivne suradnje između finskog i trogirskog brodogradilišta, odlučili smo udružiti snage, a sve s ciljem dobivanja što većeg tržišnog udjela na međunarodnom tržištu brodogradnje.