Nakon što je početkom ove godine prestao dotok državnog novca u hrvatska brodogradilišta, počeli su se pojavljivati i prvi problemi.
O slučaju pulskog "Uljanika" i vlasnički povezanog riječkog "3. maja" javnost je već detaljno upoznata, iz "Brodosplita" traže od države da nastavi jamstvima pratiti kredite potrebne za ugovaranje novogradnji, ili najavljuju otkaze, a problemi su se sada javili i u "Brodotrogiru". Plaće kasne, a najavljeno je i da će 300 ljudi, od ukupno 800, vrlo vjerojatno ostati bez posla.
Ove su brojke prilično iznenađenje jer je "Brodotrogir" iz programa restrukturiranja i državnih potpora izišao prvi, još prije tri godine, i od tada njegovo poslovanje ovisi samo o tržištu.
Minimalno kašnjenje u plaći već je jednom zabilježeno prije nekoliko mjeseci, i tada je objašnjenje bilo da je nelikvidnost posljedica kašnjenja u isplati od naručitelja broda. I sada je objašnjenje isto, kako kaže Ivana Mitar, glasnogovornica škvera.
– "Brodotrogir" već tri godine ne prima nikakve državne potpore te je isključivo ovisan o realizaciji ugovorenih poslova i njihovoj naplati. Jedan od velikih kupaca trenutačno ne plaća redovito svoje obveze, što je direktno utjecalo na isplatu plaća radnicima – kaže ona.
Plaća će, prema njezinim riječima, biti isplaćena najkasnije do kraja tjedna, no i kada sjedne na račune, mnogima bi mogla prisjesti.
Kako tvrdi sindikalni povjerenik Andro Belas, plaće su već skresane za do 13 posto u varijabilnom dijelu.
– Poslodavac je stimulativni dio plaće prethodno "skresao" za dvanaest do trinaest posto, a sad one i kasne. Ogorčeni smo! Poslodavac kašnjenje pravda nelikvidnošću, s čime se mi ne možemo složiti – kaže Belas.
Taj varijabilni dio plaće, kaže dalje Belas, iznosi i do 50 posto.
– Obrazloženje Uprave bilo je kako mi te plaće nismo zaradili. Pravno gledajući, Uprava drži kako je to smanjenje zakonito, te da je taj stimulativni dio na plaću varijabilan i da se on može i ne mora isplatiti. Međutim, radi se o iznosu koji umanjuje plaću za gotovo pedeset posto, čak i više. Brodogradnja je kao rudnik. Poslovi su teški, zahtjevni, opasni, i ne trebam naglašavati nezadovoljstvo radnika glede smanjenja plaća, koje su se trebale čak i povećati – objašnjava Belas.
Ako plaća ne bude isplaćena u najkraćem roku, sindikati najavljuju štrajk. Istovremeno traju i pregovori o novom kolektivnom ugovoru, koji također ne napreduju. Belas podsjeća kako su plaće egzistencija radnika, kao i to da njihova redovita isplata ukazuje na ozbiljnost poslovanja Uprave, a time i na opstanak brodogradnje u "Brodotrogiru".
– Ako radnici ne budu dobivali plaće, nemamo se čemu ni nadati osim gašenju brodogradilišta. Što se tiče organizacije poslovanja, ulaganja u proces proizvodnje, svima je jasno kako je to zadaća poslodavca, a na radnicima je da obave svoj posao. Praga tolerancije nemamo. Plaće ne da očekujemo danas, nego jučer – poručuje sindikalni povjerenik Belas.
Prema izvještaju u stanju u hrvatskoj brodogradnji, načinjenom prošle godine, "Brodotrogir" je na kraju prošle godine imao ugovorenih osam projekata vrijednih 161,54 milijuna dolara. Dio poslova ugovoren je zajedno s "3. majem", na poslovima na brodskim sekcijama. Iako je privatizacija "Brodotrogira" prošla najtiše, u izvještaju se navodi kako kasne planirane investicije.
Ugovorom o privatizaciji predviđeno je 200 milijuna kuna investicija u brodograđevnu djelatnost, te 325 milijuna kuna u izvanbrodograđevnu djelatnost.
Od toga je realizirano pola, a kod izvanbrodograđevne djelatnosti problem je bio kašnjenje u prenamjeni prostorne dokumentacije, odnosno koncesijskog područja.
Naime, gradnja marine na prostoru škvera i poslovi održavanja i remonta brodova su u viziji kupca, Danka Končara, bili ključni za budućnost "Brodotrogira".
Belas: Previše prekobrojnih
Broj od 300 radnika viška je prevelik, smatra sindikalni povjerenik Belas.
– Podržali smo ponudu Danka Končara kao kupca upravo zbog toga što je obećao nastavak brodograđevne djelatnosti. Sindikat će zahtijevati da se zbrinjavanje obavi razumnom dinamikom jer su u pitanju sudbine radnika i njihovih obitelji. Prema našem saznanju, otpremnine se odrađuju dogovorno, a kolektivni ugovor se ne primjenjuje. Da se barem primijene iznosi otpremnina koji su vrijedili u prvom krugu zbrinjavanja nakon privatizacije, bilo bi puno prihvatljivije – ustvrdio je Belas.
Zaključio je kako će o ovoj uzavreloj situaciji hitno upoznati gradonačelnika Antu Bilića i Gradsko vijeće.
Dolazak na posao ne znači i punu plaću
– O pitanju tehnološkog ili organizacijskog viška naknadno ćemo informirati javnost budući da je u tijeku analiza i iznalaženje modela primjenom kojih bi škver trebao imati održivost u svim uvjetima na tržištu – kaže glasnogovornica Ivana Mitar.
Stimulativni dio plaće, napominje ona, direktno ovisi o rezultatima rada:
– Dolazak na posao ne znači automatski da se mora primiti plaća u unaprijed određenom iznosu.
Suradnju sa Sindikatom ocijenila je uspješnom te kaže kako za štrajk neće biti razloga.