Kad smo prije nekoliko dana u 'Slobodnoj' prvi najavili veliku studen u Dalmaciji – nezapamćenu u ovom dijelu godine, na pragu proljeća – mnogi su odmahivali rukom, tvrdeći da su snijeg uz more, ledena kiša i smrznute voćke nemoguće pojave krajem veljače, kad smo zimu već progurali preko leđa.
No, po svemu sudeći onaj, kako smo ga slikovito nazvali "ljubičasti ledeni nordijski jezik" koji na meteorološkim kartama upravo tako i izgleda, klizi iz Skandinavije prema našem dijelu Mediterana i sasvim je sigurno da će polizati naše krajeve neuobičajenom svježinom.
Pravilno su postupili gradovi i općine koji su stanje pripravnosti digli na visoku razinu, zagrijali motore ralica i natrpali tone soli na kamione; tako se radi u ozbiljnim sustavima, pa bilo - ne bilo nevolje, a mi barem imamo pregršt loših iskustava s nepripremljenim sustavima, bilo da se radi o snijegu, ledu, požaru, poplavi i drugim u nas vazda "neočekivanim" problemima.
Sljedeći tjedan u Dalmaciji, a što je veoma neuobičajeno, odnosi se i na primorje i na otoke, mogao bi biti zabilježen po još jednom neugodnom fenomenu, takozvanom "ledenom danu", o čemu nam priča Ivan Šolić Šoki, inženjer šumarstva zaljubljen u meteorologiju, najjači kad su ekstremi u pitanju, jer ih predviđa kad ih nitko drugi ne vidi, a čiju stranicu "O vrimenu i vrimenskoj prognozi" prati oko 13 tisuća Facebook-članova i gdje je već danima glavni hit klađenje hoće li u Splitu biti snijega ili neće!
Uvijek napominje da za svoje prognoze analizira najprestižnije europske i svjetske prognostičke modele; engleski ECMWF, britanski UKMO, njemački DWD i američki GFS, koji su odreda upozorili da postoje ozbiljni signali za formiranje jake anticiklone nad Skandinavijom (1050 hPa) i otvoren "autoput" polarnom zraku sve do našeg mora.
- Signali će, uskoro će se pokazati, biti u potpunosti opravdani. U nedjelju sa sjeveroistoka Europe na naše područje pristiže moćna polarna zračna masa koja će Dalmaciji donijeti jedan od najhladnijih završetaka veljače u posljednjih nekoliko desetljeća mjerenja. Temperature će se u termometru u Zagori u prvoj polovici idućeg tjedna spustiti do 15 stupnjeva ispod ništice, što je primjerenije sredini siječnja i neuobičajeno za klimatološki kraj zime. Apeliramo na čitatelje da upozorenja liječnika i nadležnih službi shvate krajnje ozbiljno jer koliko je nadolazeće zahlađenje moćno, najbolje svjedoči činjenica da nas u Zagori od nedjelje do sredine idućeg tjedna očekuju "ledeni dani", što znači da će i maksimalne dnevne temperature biti ispod nule! I to ne samo u Zagori, "ledene dane" će bilježiti i gradovi uz obalu, primjerice Zadar, Biograd, Šibenik, moguće i Split... Vjerovali ili ne, "ledeni dan" će imati i stanovnici nekih otoka poput Murtera i Paga. Iznimno je to rijedak slučaj i za siječanj, a kamoli za klimatološki kraj zime, što najbolje govori o snazi ovog zimskog udara – upozorava Ivan Šolić, dodajući da meteorološka nevolja ne dolazi sama: osjet hladnoće, popularno zvan "wind chill" će zbog olujne bure biti izraženiji, tako da će se činiti još hladnije nego što zaista i jest.
Upozorava na orkanske udare bure u sjevernoj Dalmaciji i na sjevernom Jadranu, posebno u ponedjeljak. Zbog iznimno niskih vrijednosti temperatura u zaleđu Dalmacije, bilo bi dobro da vozači provjere antifriz u automobilima i zaštite vodovodne cijevi u skladu s preporukama nadležnih službi.
- Međutim, neće vodovodne cijevi pucati samo u Zagori, led će okovati i morsku obalu. U prvoj polovici idućeg tjedna u Splitu će se živa u termometru spustiti do gotovo pet stupnjeva ispod ništice, a na šibenskom i zadarskom području čak i malo niže, što znači da će se ponegdje u plićacima i more smrzavati, pogotovo na sjevernom Jadranu.
Također, posljednji put smo natuknuli našim čitateljima da se može dogoditi da velika količina hladnoće inicira formiranje ciklone u Sredozemlju, te da bi zbog povoljnih temperatura poslije šest godina ponovno moglo zasniježiti u Splitu. A upravo na takav scenarij već nekoliko dana svakim novim ažuriranjem signaliziraju vodeći prognostički modeli ECMWF, GFS i UKMO.
Za početak nema nikakvog razloga za paniku, jer sinoptička situacija za nedjelju ni u čemu ne sliči onoj iz 2012., radi se o manjoj količini oborina budući da ciklona koja će se u nedjelju formirati nad južnom Italijom neće imati ni približno onakvu energiju kakvu je imala one "epske" zime 2012.
Zbog pozicije ciklone, najviše snijega nas očekuje na imotskom i vrgoračkom području, dok će u sjevernoj Dalmaciji biti najmanje oborina. Snježni pokrivač će se stvoriti i na Vidovoj gori, a nekoliko dana prije klimatološkog početka proljeća pahulje su moguće i na Hvaru, Šolti, Makarskoj rivijeri... Vremenske prilike u ponedjeljak će u Zagori biti opasne za zdravlje, uz buru, snijeg i niske temperature osjet hladnoće će biti izniman, pa preporučujemo da se držite toplih domova, a na otvorenome da se zadržavate što je manje moguće – poručuje Šolić.
- Priroda nam je ove godine ilustrirala koliko je moćnija od računala i gotovo da nikada prognoze nisu bile nepreciznije i nepouzdanije, kako one dugoročne tako i kratkoročne. Zima će od nedjelje predstaviti svu svoju moć, ne mareći što je do klimatološkog početka proljeća ostalo još samo nekoliko dana. Još manje je u pravu statistika koja upućuje na neobičnost i neučestalost takvog vremena u ovom dobu godine. Vremenski ekstremi postaju naša svakodnevica i čini se da ćemo se s njima u budućnosti naviknuti živjeti. Pokažimo odgovornost i brigu za one koji nas trebaju, obiđimo starije i nemoćne susjede, upozorimo ih na nadolazeću hladnoću i uvjerimo se da imaju dovoljne zalihe ogrjeva, hrane i pitke vode za nekoliko dana – zaključuje Ivan Šolić.
Ledena kiša i 15 stupnjeva više
Prognostički model ECMWF od 1. ožujka signalizira "divljanje Atlantika", odnosno prekid snažne anticiklone s centrom nad Skandinavijom i brz prodor toplog i vlažnog oceanskog zraka, temperaturni šok i nagli porast temperature za više od 15 stupnjeva! Iz "ledare" u južinu i pozitivne dvoznamenkaste temperature.
U slučaju takvog scenarija, u prvim satima oborina u Zagori postoji mogućnost za vrlo opasnu pojavu ledene kiše u trenucima dok po visini pritiče topao zrak, a u prizemnom sloju se još uvijek zadržava minus.
Tisuću vojnika - spremno
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević donio je
odluku da se Hrvatska vojska u skladu s mogućnostima uključi u otklanjanje posljedica snježnog nevremena tamo gdje je to prema procjenama nadležnih civilnih institucija najpotrebnije.
- U ovom trenutku tisuću pripadnika Oružanih snaga RH s odgovarajućim inženjerijskim strojevima spremno je za izlazak na teren i pružanje pomoći lokalnom stanovništvu u otklanjanju posljedica snježnog nevremena. Riječ je o pripadnicima Hrvatske vojske različitih specijalnosti, od izvidničkih, spasilačkih, medicinskih, logističkih i inženjerijskih timova. U skladu s razvojem situacije, broj pripadnika Hrvatske vojske na terenu može se i povećati – stoji u priopćenju MORH-a.