– U demografskoj terminologiji, pojam demografskog izumiranja je tip kretanja stanovništva koji je najnepovoljniji, a mi se već dugo nalazimo u tom tipu prirodne depopulacije i, kako stvari stoje, još dugo ćemo i ostati. Projekcije pokazuju da je već sada u Hrvatskoj jedva četiri milijuna stanovnika, a prema srednjim projekcijama predviđa se da će do sredine ovoga stoljeća u Hrvatskoj biti manje od tri i pol milijuna stanovnika – riječi su demografa prof. dr. sc. Dražena Živića s Instituta za društvene znanosti "Ivo Pilar", koji nam je kazao da su privremeni podaci o prirodnom kretanju stanovništva u Hrvatskoj u 2017. godini sasvim očekivani.
– Već niz godina pratimo ovakav negativan trend, što zbog društvenih, što zbog gospodarskih i ostalih, brojnih komponenti. Zbog cjelokupne situacije u državi, zasad smo pesimistični i možemo očekivati da nam bude samo gore – istaknuo je Dražen Živić, naglasivši kako su nezaposlenost, nedovoljna primanja i stambeno pitanje dominirajući faktori zbog kojih je sve manje novorođenih.
Srušen negativni rekord
Brojke pokazuju da je prošle godine bilo 17.614 više umrlih nego rođenih, što je, prema izračunima Državnog zavoda za statistiku, rekordan negativni prirodni prirast u zadnjih sedam godina. Time je srušen negativni rekord iz 2015., kada je negativni prirodni prirast dosegnuo brojku od – 16.050. Svi ti podaci zaprepastili su gotovo cijelo stanovništvo, a mnogi se pitaju kako će na koncu završiti Lijepa naša.
Prema alarmantnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u zadnjih sedam godina negativni prirodni prirast u Hrvatskoj stalno raste. Tako je 2011. godine iznosio – 9822, da bi prošle godine dosegnuo rekordnih – 17.614. Podaci pokazuju da je prošle godine rođeno 36.647 djece, dok je umro 54.261 stanovnik Hrvatske.
– Nastavi li se ovakav trend, morat ćemo uvoziti ljude u našu državu – kazao nam je dr. sc. Neven Duvnjak, sociolog iz Instituta "Ivo Pilar", koji se nadovezao na ovo poražavajuće stanje u državi kojem se ne nazire kraj.
Mreža nepovoljnih okolnosti
– Glavni problemi za ovakvu poražavajuću statistiku su gospodarske prirode. Nezaposlenost, slabija primanja, manjak radnih mjesta, nedovoljna ulaganja u industriju, stambeno pitanje samo su neki od faktora koji čine da nas je sve manje. Mladi gube nadu i usprkos obrazovanju nemaju šanse za zaposlenjem, što je poražavajuće. Zbog toga, sve se više iseljavaju i tamo osnivaju svoje obitelji. Radi se o cijeloj mreži nepovoljnih okolnosti.
Od ulaska u Europsku uniju obećavaju nam se sredstva, olakšice i razne povoljnosti, a napretka nema ni na vidiku. Prognoze su vrlo loše za budućnost – upozorio je Duvnjak.
Znanstvenik se dotaknuo i činjenice da, usprkos prirodnim resursima diljem države, ne ulažemo u naše gospodarstvo, a jedino o čemu ovisimo i što je prosperitetno jest turizam.
– Svi se ufaju i svi su doslovce ovisni o turizmu, a što je s drugim poslovnim resursima? – upitao se Duvnjak.
Kako bi na neki način osigurali budućnost, mladima savjetuje da što više uče, rade na svom obrazovanju, usavršavanju, da stječu nova znanja i vještine.
Loše najave
– Nedostaje nam obrtnika i zanimanja kao što su konobari i kuhari, što su plodonosna zanimanja – smatra sociolog.
Što se tiče Splitsko-dalmatinske županije predviđanja su sljedeća.
– Prema istraživanjima nekih hrvatskih demografa, do 2051. godine Splitsko-dalmatinska županija imat će 392 tisuće stanovnika – kazao nam je demograf Dražen Živić te istaknuo kako je ovo još i dobra statistika u odnosu na srednju i istočnu Hrvatsku, gdje se predviđa još veći pad stanovništva. Splitsko-dalmatinska županija, inače, prema popisu stanovništva iz 2011., ima 454.798 stanovnika, što znači da će ostati bez četiri i pol Makarske!
Obojica sugovornika smatraju kako su rastave, ali i smanjen broj sklopljenih brakova, jedan od razloga slabijeg nataliteta. Smatraju kako su mladi opterećeni imovinskim stanjem i iz straha za budućnost ne žele veću obitelj. Većina parova danas ne planira zasnovati višečlanu obitelj, nego se ograničavaju na jedno dijete.
Crni lanjski siječanj
Po negativnom prirodnom prirastu prošle je godine prednjačio siječanj, u kojemu je rođeno 3232 stanovnika, a umrlo ih čak 6441. "Najmirniji" mjesec bio je rujan, kada je zabilježeno tek 805 više umrlih od rođenih – 3902 prema 3097.
U Državnom zavodu za statistiku ističu da su objavljeni podaci o prirodnom kretanju stanovništva za prošlu godinu privremeni, a konačni podaci za 2017. bit će objavljeni u srpnju ove godine.
Danas je većina mladih parova opterećena imovinskim stanjem i zbog straha za budućnost ne planiraju zasnovati višečlanu obitelj, nego se ograničavaju na jedno dijete